OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA

1. OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA Doc. dr. sc. Boris Lukšić Klinika za infektologiju KBC Split

2. ŽIVOTINJE OTROVNICE AKTIVNO OTROVNE OTROVNE ŽIVOTINJE U UŽEM SMISLU RIJEČI PASIVNO OTROVNE OTROVNE ŽIVOTINJE

3. AKTIVNO OTROVNE FANEROTOKSIČNE OTROVNI APARAT - OTROVNIH ŽLIJEZDA - IZVODNIH KANALA - ČELJUSTI ILI BODLJI PASIVNO OTROVNE KRIPTOTOKSIČNE NEMAJU OTROVNI AP. - OTROV PO TIJELU - UNUTRAŠNJIM I SPOLNIM ORGANIMA

4. AKTIVNO OTROVNE • Koljeno žarnjaci (Coelenterata, Cnidaria) • Koljeno crvi (Vermes) • Koljeno mekušci (Mollusca) • Koljeno bodljikaši (Echinodermata) • Koljeno člankonošci (Arthropoda) • Koljeno svitkovci (Chordata) - Razred ribe (Pisces) - Razred vodozemci (Amphibia) - Razred gmazovi (Reptilia)

5. PASIVNO OTROVNE • Koljeno praživotinja (Protozoa) • Razred ribe (Pisces)

6. Koljeno žarnjaci ili mješinci (Coelenterata, Cnidaria) • Građeni poput mješinice koja završava usnim otvorom okruženim lovkama koje su sastavljene od više milijuna žarnih stanica • Obrubnjake • Prave meduze • Koralji (spadaju vlasulje ili moruzgve)

7. Lokalni simptomi nakon uboda žarnjaka • Jaka bol, crvenilo, otok, bijela papula • Tragovi lovki, mjehurići, kraste • Ožiljak hipo ili hiperpigentaciju kože, dugotrajan svrbež, sekundarna infekcija

8. Opći simptomi nakon uboda žarnjaka • Nakon dodira s većim brojem meduza • Urtikarija, suzenje, rinitis • Povraćanje, proljev, dispneja, šok • Smrt nastaje ne izravno zbog otrovanja nego nesposobnosti ubodenog za plivanje i utapanja

9. Prva pomoć i liječenje • Žarnjake s kože isprati hladnom morskom vodom, potom ih fiksirati vinskim octom ili alkoholom • Nikako ne koristiti slatku vodu • Antihistaminsku ili kortikost. mast • Mjesto uboda Portug. galije posuti brašnom ili sodom bikarbonom i ostrugati nožićem • Opći simptomi – antihistaminike, kortikosteroide, simptomatsku th.

10. Koljeno crvi (Vermes ) • Morska gusjenica • Izbacuje uvučene čekinje, ubada žrtvu • Bol, svrbež • Otok i crvenilo

11. Koljeno mekušci (Mollusca) • Puževi Jadranski morski zekan, goli pužić Crvenilo, otok, ponekad osip Tropskim morima - otrovni puževi živih boja - šuplji otrovni zub, neurotoksičan otrov - respiratornu paralizu, smrt

12. Koljeno mekušci (Mollusca) • Glavonošci - Sipe, lignje, hobotnice - Ugrizom kljunastih mandibula unose otrov - otrovna slina (cefalotoksin) - Lokalno - otok, crvenilo, svrbež Tropskih vrsta -Australska hobotnica -Neurološkesmetnje paralize, smrt

13. Koljeno bodljikaši (Echinodermata) • Ježinci • Zvjezdače • Trpovi

14. Ježinci • Svi naši ježinci otrovni, imaju vapnenastu ljušturu s bodljama u vezi s otrovnim žlijezdama • Ubod – otok, crvenilo, ponekad opći simptomi • Bodlje mogu ostati u koži - granulomatoznih reakcija, migrirati u zglobove uzrokujući bol, ili sekundarnu bakt. infekciju • Liječenje - odstranjenje bodlji simptomatsko

15. Zvjezdače • Europska križalina, crvena zvijezda • Ako se drži rukama može doći do osipa • Ako sluz dodirne usta, nastaje otok usana

16. Trpovi ili morski krastavci • Dodir s truplom izaziva izbacivanje tubula kroz anus, razvlače u duge ljepljive konce koji izlučuju bjelančevinaste tvari • Ribari koriste kao ješku za parangal, režu na komade • Izazivaju jake upale kože, ako dođu u dodir s očima – sljepilo

17. Koljeno člankonošci (Arthropoda) • Štrige (Chilopoda) • Opnokrilci (Hymenoptera) • Gusjenice (leptira) (Lepidoptera) • Dvokrilci (Diptera) • Škorpioni (Scorpionidae) • Paukovi (Araneida) • Krpelji i grinje (Acarina)

18. Štrige (Chilopoda) • Zmijoliki pokreti, agresivne, zmijin češalj • Otrov - hemolizu, sprečava zgrušavanje krvi • Lokalno – otok, crvenilo, ponekad nekroza, sekundarna infekcija • Liječenje dezinfekcija rane, prevencija tetanusa, antibiotici

19. Opnokrilci (Hymenoptera)

20. Opnokrilci (Hymenoptera) • Najvažnije otrovne životinje (uz zmije) • Mnogo, u svim dijelovima svijeta, česti su slučajevi njihovih uboda • Češće smrtno strada nego od ugriza zmija • Otrovne žlijezde, otrovnog mjehura, žalca • Pčela nakon uboda ugiba, osa i stršljeni ne • Otrov sadrži melitin, neurotoksin fosofolipazu A2, histamin, hijalorunidazu

21. Klinička slika nakon uboda opnokrilaca • Bol, bijela papula okolnim crvenilom i edemom, osjećaj žarenja, svrbež

22. Klinička slika nakon uboda opnokrilaca • Anafilaksija (stezanje grla, pritisak u prsima, asmatsko disanje, pad tlaka, urtikarija, konvulzije, gubitak svijesti), smrt - obično u ljudi senzibiliziranih ranijim ubodima, ali i nakon prvog uboda - pridonose mnogobrojni ubodi, ubodi u krvnu žilu, usnu šupljinu i ždrijelo (ugušenje)

23. Prva pomoć i liječenje • Izvaditi žalac, hladni oblozi, antihist. mast • Većeg broja uboda ili uboda na rizičnim mjestima - antihist. kortikost. im. ili iv. • Anafilaksije - adrenalin i ostala antišok th. - adrenalin 0.5 ml u razrjeđenju 1:1000 (0.5mg) im. - može ponavljati svakih 10 min. - kalcija iv., antihistaminici i koritkosteroidi

24. Mravi (Formicidae) • Naši mravinemaju žalca, ugrizaju čeljustima, nakon toga iz otrovne žlijezde na zatku izluče mravlju kiselinu u ugriznu ranu • Lokalne alergijske reakcije • Liječenje – antihistaminici Otrov tropskih mrava anafilaktoidne reakcije čak i smrt (imaju žalac)

25. Gusjenice (leptira) – (Lepidoptera) • Erucizam – bolest koja nastaje u kontaktu s bodljama gusjenica • Gusjenice borovog četnjaka (prelac) u proljeće silaze u povorkama iz gnijezda na borovima, stvaraju na zemlji kukuljice iz kojih u ljeto polijeću leptiri • Djeca, šumski radnici, vojnici, turisti koji kampiraju pod borovima

26. Gusjenice (leptira) • Otrovni aparat –šupljih bodlji povezanih s žlijezdama, pri ubodu vršak se odlama • Osip, svrbež, konjuktivitis, astmatični bronhitis Liječenje - antihistaminske masti, težim slučajevima - kalcij, antihistaminici, kortikosteroidi

27. Dvokrilci - Obadi (Tabanidae) • Otrovne ženke napadaju žrtve sišući im krv • Otrov iz otrovnih žlj. slinovnica luči putem skleroziranih usana pretvorenih u rilce • Sadrži histamin i druge toksične tvari sprečavaju zgrušavanje krvi • Stradavaju ljudi ljeti na plažama, u šumama, na livadama

28. Klinička slikanakon ugriza obada • Ugrizi često mnogostruki, bolni, rana krvari • Crvena, tvrda, bolna oteklina praćena svrbežom, može i mjehur • Sekundarne infekcije – celulitis, apsces, kožni antraks • Nakon mnogostrukih ugriza opći simptomi • Liječenje - antihistaminici, kalcij, kod infekcije - antibiotici

29. Škorpioni (Scorpionida) • U nekim zemljama najopasnije otrovne životinje - Meksiko 1700 smrti godišnje • U nas vrste Euscorpius • Otrovni aparat na zatku, ubadaju sa zavrnutim repom iznad glave, dok štipaljkama pridržavaju žrtvu

30. Ubod škorpiona • Ljudi ga se plaše, ubod obično bezazlen • Lokalno bol, crvenilo, svrbež • Rijetko opći simptomi - znojenje, povraćanje hemoliza, hematurija, generalizirani bolovi • Liječenje obično nije potrebno

31. Paukovi (Araneida) • Po značenju odmah iza zmija • Na svijetu 30 000 paukova, 100 opasni za ljude • Europi i Hrvatskoj – crna udovica • Najotrovniji europski pauk • Otrovna je ženka • Otrovni aparat – štipaljke kroz koje prolaze izvodni kanali otrovnih žlj. • Otrov neurotropan, djeluje na autonomni i središnji živčani sustav

32. Latrodektizam • Ugriz površan, lokalni znakovi beznačajni • 55% ugriz ne primijeti • Nakon 10–60 min. javljaju se bolovi u reg. limfnim čvorovima, jačaju zahvaćaju križa, trbuh, bedra • Psihomotorno agitiran, ne može sjediti, obliven znojem, izbezumljen zbog smrtnog straha, ječi, zbog boli baca se po krevetu

33. Latrodektizam • Facies latrodectismica crvenilo lica, spazam masetera, otok kapaka, hiperemija konjuktiva • Oligurija, rigidnost prednje trbušne stijenke • Pareza mokraćnog mjehura, prijapizam • Otežano disanje, polimorfni osip

34. Latrodektizam • Leukocitoza, neutrofilija, hiperglikemija • Perakutni simptomi traju 24 sata • Bolest traje oko 1 tjedan • Komplikacije u srčanih bolesnika, hipertoničara i djece, smrtnost manja od 1% • Liječenje – kombinacija antilatrodektičnog seruma im. i kalcija iv. ponekad antihistaminici i koritkosteroidi

35. Ostali naši pauci • Kirakantij i tarentula - Lokalni simptomi (jaka bol, crvenilo, otok, ponekad nekroza), rijetko opći simptomi • Liječenje - kalcij, analgetici, ponekad lokalno anestetik (lidokain), pp antibiotik, antitetanička profilaksa, kirurški odstraniti nekroze

36. Kirakantij i tarentula

37. Krpelji i grinje (Acarina) • Parazitiraju na životinjama, hrane njihovim sokovima, gomilaju uzročnike bolesti iz svojih domaćina • Rezervoar i vektor mnogih zaraznih bolesti • Larve grinjamogu uzrokovati različiti stupanj lokalne reakcije tkiva sa ili bez senzibilizacije

38. Klinička slika nakon ugriza krpelja • Lokalno papula, urtika, bula, ulkus, s različitim stupnjem okolnog otoka i crvenila • Povećanje reg. limfnih čvorova • U dijelovima tijela s rahlim tkivom, otok jako velik • Sekundarna bakterijska infekcija • Ponekad opći simptomi (vrućica, urtikarija)

39. Liječenje ugriza krpelja • Krpelja oprezno izvaditi - zahvatiti pincetom što je moguće bliže koži, povući ravno prema gore. NE izvrtati pincetu i NE zgnječiti krpelja prilikom izvlačenja • NE koristiti vazelin (ulje, pepeo cigarete, plamen šibice..) – to može iritirati krpelja i uzrokovati otpuštanje njegove sline u krv • Antihistaminici korikosteroidi infekcija - antibiotici

40. Ribe (Pisces) • Od 380 vrsta jadranskih riba, 21 je otrovna • Red poligače ili ražolike (Rajiformes) • Obitelj paukovke (Trachinidae) • Obitelj bežmekovke (Uranoscopide) • Obitelj škarpinke (Scorpaenidae) • Obitelj murine (Muraenae)

41. Ribe (Pisces) • Sve osim murina imaju otrovnu žlij. i bodlju • Mehanizam otrovanja u principu isti • Pri ubodu puca ovojnica, otrovna žlijezda se prazni mehaničkim pritiskom • Svi riblji ubodi izazivaju trenutno jaku bol zbog prisutnosti serotonina • Svi riblji otrovi su termolabilni

42. Poligače ili ražolike (Rajiformes) • Žutulje i golubarke • Romboidnog tijela, prsnih peraja poput krila • Otrovnubodlju na korijenu repa dugu do 25 cm, u obliku šiljka • Ubodi munjeviti velike snage, šiljak prodre duboku u ranu

43. Klinička slika nakon uboda poligača • Jaka bol, duboka razderana rana • Crvenilo, otok, utrnulost, ponekad nekroze, sekundarna bakterijska infekcija • Opći simptomi - otežano disanje, šok, poremećaj srčanog ritma U Kolumbiji više tisuća uboda poligača - čest smrtni ishod, amputacija udova i invaliditet

44. Paukovke (Trachinidae) • Najotrovnije ribe Jadrana, Sredozemlja, Baltika Sjevernog mora • Trahinizam – otrovanje otrovom paukovki • U Jadranu sve 4 vrste pauka • Pauk bijelac - 90% slučajeva trahinizma • Mrkulj, crnožig, žutac

45. Klinička slika nakon uboda paukovki • Jaka bol, postaje jača širi od mjesta uboda, traje 2 - 4 sata • Rana krvari, otok širi, traje tjednima limfangitis, limfadenitis

46. Klinička slika nakon uboda paukovki • Opći simptomi glavobolja, poremećaj srčanog ritma, kolaps, šok, respiracijski distres • Nakon dugotrajnih oteklina - invalidnost

47. Bežmekovke (Uranoscopide) i škarpinke (Scorpaenidae) • Ubod škarpinki češći od bežmekovki • Češće stradavaju žene – čišćenje ribe • Otrov je manje toksičan - klinička slika kao kod paukovki, blaža

48. Prva pomoć i liječenje ribljih uboda • Izvaditi zaostale dijelove bodlji • Ubodeni dio uroniti u vruću vodu (50°-60°C), toplu koliko bolesnik može izdržati a da ne bude opečen, držati 30–90 min • Ponekad lokalni anestetik (lidokain) • Opći simp.- antihistaminici, koritkosteroidi • Kod ugriza murine – kirurška obrada rane

49. Vodozemci (Amphibia) • Daždevnjaci, vodenjaci, žabe • Koža sadrži otrovne žlijezde koje luče tvari (samandarin, bufotenin) - služe za obranu • U ljudi ove tvari djeluju nadražujuće na nosnice i oči, hemolizu • Preparati na bazi žabljih sekreta – zamjena za halucinoge droge

50. Gmazovi (Reptilia) • Gušteri (Sauria) - U Hrvatskoj nema otrovnih guštera - Opasni su arizonski i meksički gušter • Zmije (Ophidia) - U Hrvatskoj prave ljutice (Viperinae) - Poskok (Vipera ammodytes) - Riđovka (Vipera berus) - Žutokrug (Vipera ursinii)