rodni stereotipi povezanost kognicija i pona anja n.
Download
Skip this Video
Download Presentation
Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 24

Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja - PowerPoint PPT Presentation


  • 117 Views
  • Uploaded on

Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja. Socijalno psihološke teorije roda socijalna psihologija naglašava utjecaj socijalne situacije na čovjekovo ponašanje socijalna kognicija naglašava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija)

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja' - muniya


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide2

Socijalno psihološke teorije roda

  • socijalna psihologija naglašava utjecaj socijalne situacije na čovjekovo ponašanje
  • socijalna kognicija naglašava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija)
  • socijalno psihološke teorije relevantne za razumijevanje rodne problematike su:
      • teorija socijalnih uloga (Eagly, 1987)
      • samoispunjavajuće proročanstvo
      • prijetnja stereotipom (Steele, 1997)
      • teorije samoprezentacije
  • zajednički pojam svim ovim teorijama su rodni stereotipi, a teorije nude objašnjenja njihovih uzroka i posljedica
slide3

Rodni stereotipi vs. rodne uloge

  • RODNI STEREOTIPI = generalizirana uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena ili muškaraca, poput vjerovanja o fizičkim karakteristikama, osobinama ličnosti, poslovnim preferencijama ili emocionalnim predispozicijama Ž i M (Deaux i Lafrance, 1998)
  • Ashmore (1991) smatra da su stereotipi deskriptivna očekivanja, a rodne uloge preskriptivna očekivanja
  • rodni stereotipi su uvjerenja koja opisuju kakvi muškarci i žene jesu, a rodne uloge uvjerenja koja propisuju kakvi bi muškarci i žene trebali biti
slide4

Rodni stereotipi

  • pojam STEREOTIP = pojednostavljene slike u našim glavama o različitim skupinama (Walter Lippmann, 1922)
  • suvremeni socijalni psiholozi – probabilistička uvjerenja o skupinama ljudi
  • stereotipna uvjerenja nisu crno/bijela - nitko ne misli da su svi muškarci agresivni, ili da su sve žene nježne
  • no ipak, ljudi vjeruju da je, u prosjeku, više muškaraca nego žena agresivno, dok je više žena nego muškaraca nježno
slide5

Rodni stereotipi

  • Deaux & Lewis, 1983.

- brojke u tablici odnose se na procijenjeni postotak vjerojatnosti da je obilježje prisutno kod pojedinog spola

slide6

Rodni stereotipi

  • Jesu li rodni stereotipi pogrešni?
  • pogrešno je što dovode do precjenjivanja razlika između grupa, i istovremenog podcjenjivanja razlika unutar grupa
  • iskrivljuju našu percepciju i pamćenje, dovodeći do toga da vidimo ono što želimo vidjeti i pamtimo ono što potvrđuje naše stereotipe
  • no, većina socijalnih psihologa slaže se da u stereotipima postoji i “zrno istine” – samo se radi o previše pojednostavljenim generalizacijama
slide7

Uobičajeni rodni stereotipi

  • uvjerenja da M posjeduju instrumentalne osobine (kompetitivni, logični, asertivni, samopouzdani), a Ž ekspresivne osobine (nježne, svjesne tuđih osjećaja, lako izražavaju osjećaje)
    • pokazana su u mnogim istraživanjima, u različitim uzorcima i kroz različite kulture – zajednička su i muškarcima i ženama
    • unatoč dramatičnim promjenama u ženskim ulogama tijekom posljednjih desetljeća, ovi stereotipi o M i Ž osobinama ostali su nepromijenjeni!
  • no stereotipi se ne odnose samo na osobine ličnosti, nego i na fizička obilježja, socijalne uloge, zanimanja i seksualnost
  • najopasniji su stereotipi o različitim sposobnostima M i Ž (npr. matematika, fizika, tehničke vještine)
slide9

Teorija socijalnih uloga

Alice Eagly (1987)

Rodne razlike u ponašanju zbog zahtjeva različitih uloga

Rodni stereotipi o osobinama muškaraca i žena

Podjela socijalnih uloga u društvu

  • rodni stereotipi su valjani utoliko što odražavaju stvarne razlike u ponašanju M i Ž
  • pogrešno je atribuiranje tih razlika dispozicijama M i Ž, a ne uočavanje značaja socijalnih uloga koje oblikuju ponašanje
slide10

Teorija socijalnih uloga

  • promjena tradicionalnih uloga M i Ž dovest će do promjena u ponašanju, a to će u konačnici promijeniti i sadržaj rodnih stereotipa
  • rodne razlike u ponašanju i rodni stereotipi su funkcija socijalnih uloga, a ne spolnih kromosoma, hormona ili građe i fiziologije mozga
  • teorija se može primijeniti i na objašnjenje individualnih razlika u maskulinosti i femininosti
  • izraženost maskulinosti i femininosti varirat će sukladno stupnju u kojem variraju socijalne uloge pojedinog roda
    • društva s ograničenim i rigidnim rodnim ulogama stvarat će M i Ž koji manje variraju u maskulinosti i femininosti, dok će društva s većim varijacijama u rodnim ulogama stvarati M i Ž čije će razine maskulinosti i femininosti više varirati
slide11

Teorija socijalnih uloga

  • tri centralne komponente današnjih socijalnih uloga:
    • Ž su češće kućanice, a M zaposleni izvan kuće
      • Eagly & Steffen (1984)
        • procjena osobina ličnosti M i Ž koji ne rade izvan kuće već se brinu o djeci, te M i Ž zaposlenih puno radno vrijeme
        • procijenili su one u kućanstvu, neovisno jesu li bili M ili Ž, više brižnima i nježnima, a one zaposlene više asertivnima i kompetitivnima
        • prosudba o muškim i ženskim osobinama je više funkcija njihovih socijalnih uloga nego roda
    • Ž i M su zaposleni u različitim zanimanjima
      • Cejka & Eagly (1999)
        • procjenjuje se da muška zanimanja zahtijevaju stereotipno maskuline osobine, a ženska feminine
    • Ž uloge češće imaju niži status/moć nego M
slide12

Teorija socijalnih uloga

  • razlika u statusu pridonosi različitom ponašanju M i Ž te posljedično rodnim stereotipima
  • prosuđuje se da su osobe višeg statusa utjecajne, dok se na one nižeg statusa može lakše utjecati (Eagly & Wood, 1982)
    • to su upravo stereotipi koje ljudi imaju o M i Ž
  • istraživanja neverbalnog ponašanja
    • Ž se više smiješe, koriste kontakt očima dok slušaju, točnije dekodiraju izraze lica; M imaju veći osobni prostor, koriste kontakt očima dok govore, više prekidaju sugovornika
    • Ž pokazuju NV ponašanje karakteristično za osobe niskog statusa, a M za osobe visokog statusa
    • međutim, kad su na višim položajima, Ž koriste NV ponašanje višeg statusa
    • kako bi nadoknadile svoj niži status, Ž koriste suptilnije/srdačnije načine persuazivnog utjecaja (Shackelford et al., 1996; Carli & Bukatko, 2000)
slide14

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • mnoga socijalno psihologijska istraživanja pokazala su da ljudi mogu utjecati na druge da se ponašaju u skladu s njihovim očekivanjima (Olson et al., 1996)
  • rodni stereotipi se često pokazuju kao samoispunjavajuća proročanstva
slide15

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • UVJERENJA
  • kod većine obrazovanih ljudi svjesna i nesvjesna rodna uvjerenja nisu usklađena – predrasude i stereotipi nisu socijalno poželjni, stoga su naša svjesna uvjerenja egalitarna
  • no kada nam je pažnja usmjerena drugdje, naše sheme automatski usmjeravaju našu percepciju i ponašanje a da toga nismo ni svjesni
    • svačije znanje o svijetu uključuje i rodne stereotipe – organizirane u rodne sheme (znanje o kategoriji)
    • kako shema povezuje kategoriju i njene karakteristike, čim je netko prepoznat kao pripadnik kategorije (npr. žena), aktiviraju se i svi stereotipi
  • iako odbacujemo rodne stereotipe, oni utječu i na naš pojam o sebi
    • prema teoriji socijalnog identiteta (Tajfel, 1981), naš osobni identitet stvara se i na temelju grupa kojima pripadamo - usvajamo norme, vrijednosti i stavove svoje grupe
    • prema teoriji rodnog identiteta (Spence, 1985), rod je najraniji, najcentralniji i najbolje organizirani dio našeg pojma o sebi
  • dakle, i promatrači i izvođači unose rodna očekivanja u socijalnu interakciju, iako postoje individualne razlike u izraženosti rodnog kategoriziranja (Bem, 1985)
slide16

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
  • A) Percepcija: vidimo zato što vjerujemo
  • rodni stereotipi uzrokuju selektivnu percepciju – vidimo ono što očekujemo, čak i kada to nije prisutno, a ne vidimo ono što ne očekujemo, čak i kada je prisutno
  • češće korištene sheme će se vjerojatnije aktivirati, a spol je prva i najviše automatski korištena informacija o ljudima koje susrećemo
  • iste informacije percipiramo drugačije ako se odnose na M ili Ž
    • isti CV žene odgovara zvanju docenta, a muškarca izv. prof. (Fidell, 1970)
    • bolje procjene prijava M na menadžerske pozicije, nego identične prijave Ž
    • novorođene sinove roditelji procjenjuju većima, jačima i čvršćima nego kćeri, iako objektivno mjerenje ne pokazuje razlike (Rubin et al., 1974)
    • M na čelu stola u mješovitoj grupi percipira se kao vođa, a Ž ne (Porter & Geis, 1981)
    • muška rješenja problema vide se kao više logična i prihvatljiva nego identična ženska rješenja
    • Ž koja dobro riješi intelektualni zadatak vidi se manje sposobnom nego M koji riješi isti zadatak
slide17

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
  • B) Zaključivanje: interpretiranje podataka
  • čim znamo spol osobe, naš mozak automatski interpretira sve informacije o osobi u skladu s rodnim stereotipima
  • kako stereotipi djeluju na nesvjesnoj razini, nismo svjesni njihovog utjecaja – umjesto toga, naše prosudbe pripisujemo drugim plauzibilnim faktorima (Nisbett & Wilson, 1977)
  • npr. atribucija uspjeha/neuspjeha M i Ž – muški uspjeh se interpretira kao indikativan za budući uradak, a njihov neuspjeh se umanjuje kao trenutan/slučajan; obrnuto je za žene – to znači da će se smatrati vjerojatnijim da M uspije u budućnosti nego Ž, iako imaju identičnu povijest prethodnih uspjeha i neuspjeha
    • zbog pristranih atribucija, veća je vjerojatnost da će poslodavci zaposliti i unaprijediti M nego Ž
    • ista uvjerenja smanjuju samopouzdanje Ž u vlastite sposobnosti, što umanjuje i njihovo postignuće – stereotipna uvjerenja se potvrđuju!
  • npr. okrivljavanje žrtve (naročito ako je žrtva žena)
    • Ž su sklone okriviti sebe za poteškoće u bliskim odnosima ili na poslu; M su skloni okriviti nekog ili nešto drugo (Bar Tal & Frieze, 1977)
    • do 1970-ih se smatralo da žene nisu značajno doprinijele znanosti, politici ili gospodarstvu zbog svog vlastitog nedostatka interesa i/ili sposobnosti
slide18

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
  • C) Pamćenje konzistentnih informacija, a zaboravljanje nekonzistentnosti
  • kao što je vjerojatnije da ćemo percipirati i zaključivati u skladu s rodnim stereotipima, vjerojatnije ćemo tako i pamtiti
    • prvo, vjerojatnije ćemo zapamtiti svoje interpretacije (“muški šovinist”, “osjetljiva ženska”) nego stvarne informacije
    • drugo, zapamtit ćemo dijelove informacije koji su usklađeni s našim shemama (npr. da u muškom CV-u piše da ima vještine vođe, iako isto piše i u CV-u žene)
    • treće, “sjećat” ćemo se osobina ili ponašanja koje naša shema implicira, iako oni nisu bili prisutni u stvarnosti
  • čak i kada se sjećamo nekonzistentne informacije, opći dojam, naročito naša evaluacija, mogu ostati netaknuti i usklađeni s rodnim stereotipom (Gilbert et al., 1988)
slide19

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • BIHEVIORALNA POTVRDA
  • A) Ponašanje promatrača
  • iako većina ljudi vjeruje da se prema Ž i M odnose isto, zapravo se ponašaju različito – muškarce se tretira kao važnije i sposobnije
  • različito postupanje započinje vrlo rano – u obitelji, u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu i na poslu
  • izrazito očito u grupnim zadacima i diskusijama:
    • M rješenje problema se odmah prihvaća, Ž se ignorira ili odbacuje
    • u diskusiji se žene prekida, ignorira, “ne čuje”
    • na ženski pokušaj vodstva se neverbalno i verbalno negativno reagira
    • pri podjeli poslova i M i Ž muškarcima dodjeljuju maskuline, a ženama feminine zadatke
  • studije provedene u radnim organizacijama pokazuju isto – porast svjesnih egalitarnih stavova, no nastavlja se s diskriminirajućim postupanjem
  • zbog rodnih stereotipa, M se tretiraju kao važniji i sposobniji – daje im se više mogućnosti, podrške, resursa, autonomije i promocije nego jednako kvalificiranim Ž – zbog ovih prednosti oni i postižu više!
slide20

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • BIHEVIORALNA POTVRDA
  • B) Ponašanje izvođača
  • promatračevi stereotipi utječu na stvarno ponašanje izvođača – ljudi se ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, naročito ako su ti drugi na višem socijalnom položaju (nastavnici, šefovi i sl.)
  • kad se izvođači ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, ponekad mijenjaju i svoja uvjerenja o sebi u skladu s iskazanim ponašanjem
  • što se stereotipna očekivanja više ponavljaju i što su više usklađena očekivanja različitih drugih osoba, veća je vjerojatnost ovakve internalizacije
  • kako se rodna očekivanja javljaju tijekom cijelog života, popuštaju im čak i osobe koje svjesno odbacuju rodne stereotipe
  • izvođači se ponekad mogu oduprijeti promatračevim stereotipnim očekivanjima, no za ovakve “povrede socijalnih normi” mogu snositi negativne posljedice
  • utjecaj socijalnih uloga, statusa i moći kao situacijskih odrednica ponašanja izvođača
slide21

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • OSTALE KOGNITIVNE POGREŠKE
  • A) Osnovna atribucijska pogreška
  • M i Ž imaju tradicionalno različite socijalne uloge i status – podcjenjujemo te situacijske determinante različitog ponašanja M i Ž i precjenjujemo ulogu spola – zaključujemo da opažena ponašanja odražavaju osobine M i Ž
  • ako ne poznajemo izvođača, bilo koje ponašanje atribuirat ćemo njegovim osobinama – no u ovom slučaju imamo znanje koje proizlazi iz rodnih stereotipa –> stereotipno ponašanje pripisujemo osobinama, a nestereotipno situaciji
  • B) Utjecaj konsenzusa
  • kad je podatak nejednoznačan, socijalni konsenzus definira što je “istina”
  • rodni stereotipi su svugdje prisutni, a čestina pojavljivanja služi kao kriterij valjanosti
  • konsenzus rodne stereotipe pretvara u implicitne vrijednosti i norme, pa se ljudi ponašaju prema njima kako bi bili prihvaćeni/izbjegli neprihvaćanje
  • C) Poznatost i sviđanje
  • efekt jednostavne izloženosti (Zajonc, 1968) – ono što nam je poznato više prihvaćamo i doživljavamo ugodnijim
  • povreda stereotipa izaziva negativan efekt i predstavlja prijetnju
slide22

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • Može li se prekinuti ovaj zatvoreni krug?
  • Moguća su 2 glavna načina:
  • obrazovni – učiniti ljude svjesnima ovog procesa (njihovih nesvjesnih stereotipnih pretpostavki i posljedica do kojih dovode)
    • ova spoznaja može omogućiti ljudima da svjesno, uz uloženi trud, uoče svoje pogreške u percepciji ili zaključivanju i isprave ih
    • ova strategija zahtijeva iskrene egalitarne namjere, prihvaćanje ideje da je naša percepcija pristrana i podsjećanje da prekinemo tok svojih misli kako bismo ih korigirali
    • i uz najbolje namjere, ovo je teži put!
  • omogućiti višestruke, društveno prihvaćene modele uspješnih žena visokog socijalnog statusa – povećati konsenzus nestereotipnih rodnih uloga i ponašanja
    • strategija modela je jednostavnija jer ne zahtijeva svjesno razumijevanje i trud – djeluje automatski
    • problem je postići dovoljan broj takvih modela u još uvijek tradicionalnom društvu
  • najefikasnija je kombinacija edukacije i afirmativne akcije (poticanje nestereotipnih modela)
slide23

Prijetnja stereotipom

  • kad stereotipi dovode u pitanje sposobnosti jednog spola (npr. “žene nisu dobre u matematici”, “muškarci se ne snalaze s bebama”), mogu umanjiti uradak pojedinaca tog spola u tom zadatku
  • ovaj fenomen zove se prijetnja stereotipom (Steele, 1997)
  • kad situacija učini rodne stereotipe istaknutima, anksioznost zbog bojazni da se ne potvrde takva nepravedna uvjerenja omest će izvedbu i dovesti upravo do potvrde stereotipa
    • informacija da test pokazuje spolne razlike
    • manjinski status u grupi drugog spola
    • naročito prisutno kod osoba koje posjeduju sposobnosti da postignu dobar rezultat i koje se identificiraju s tom sposobnosti
slide24

Samopredstavljanje

  • rod je kulturalno definirana socijalna konstrukcija; rod nije nešto što jesmo, nego što činimo (West & Zimmerman, 1991)
  • Deaux & Major (1987) – ljudi igraju svoje uloge M i Ž ovisno o svojim vlastitim koncepcijama roda (rodne sheme i pojam o sebi), očekivanjima drugih ljudi (rodni stereotipi) i situaciji u kojoj se nalaze
    • npr. Ž može biti logična i asertivna na poslu, ali feminina na izlasku s M; štoviše, njeno ponašanje na izlasku može varirati ovisno o situaciji (ples ili planinarenje) i ovisno o tome što misli da njen partner očekuje od nje
  • studentice su postizale lošije rezultate na testu inteligencije i opisivale se više feminino kad su očekivale susret sa zgodnim M koji preferira tradicionalne Ž (Zanna & Pack, 1975; replicirala Senčer, 2000)
  • Ž su jele različitu količinu hrane, ovisno o M s kojim su bile – zgodniji M, manje hrane (Mori et al., 1987)
  • mijenjale su način govora i ton glasa kad su telefonski razgovarale s dečkom ili muškim prijateljem – s dečkom su govorile mekše, “bebasto” i slatkasto (Montepare & Vega, 1988)
  • i M i Ž više se ponašaju stereotipno u javnim nego privatnim situacijama
  • manjinski status u grupi čini više istaknutim stereotipno ponašanje