Izborni kolegij «Droge i mozak» (jesen 2004.) : rezultati anonimne ankete

1. Izborni kolegij «Droge i mozak» (jesen 2004.): rezultati anonimne ankete

2. Mali rječnik temeljnih pojmova • Psihoaktivna tvar (kolokvijalno, “droga”) = djelovanjem na središnji živčani sustav uzrokuje promjene percepcije, mišljenja, govora, raspoloženja i/ili djelovanja • Ovisnost = želja i/ili potreba opetovanog konsumiranja neke tvari • Psihička ovisnost = želja za drogom i njenim učincima koja, ako nije zadovoljena, rezultira frustracijom, anksioznošću, depresijom (marihuana, kokain, amfetamini, halucinogeni i dr.) – tipično za sve droge (drug-seeking behavior) • Fizička ovisnost = organizam funkcionira samo uz prisustvo odgovarajuće vrste i količine droge (alkohol, barbiturati, heroin i dr.) • Apstinencija = sustezanje (od droge) • Apstinencijski sindrom = skupina smetnji koje ukazuju na reakciju organizma koji ne konsumira drogu premda je o njoj prethodno bio razvio fizičku ovisnost (simptomi variraju već prema vrsti droge, od šmrcanja i drhtanja do delirija – tipično samo za neke vrste droga (withdrawal reactions) • Tolerancija = biološka prilagodba organizma na drogu, koja posljeduje potrebom za konsumiranjem sve većih doza da bi se postigao jednaki učinak • Narkotik = uspavljujuće sredstvo, poput barbiturata ili opijata (narkoman = ovisnik o narkoticima)

3. Ovisnost (dependence; addiction; drug-seeking behavior) • Opetovano samostalno uzimanje (self-administration) droge usprkos poznavanju negativnih zdravstvenih i društvenih posljedica i pokušajima odustajanja • Premda je početna odluka o uzimanju droge uvjetovana genetski, psihosocijalno i okružjem, nakon ulaska u organizam droga može izazvati ovisnost izravnim djelovanjem na mozak

4. Ovisnost: faktori koji utječu na njen razvoj • “Pojačanje” (reinforcement): neki podražaji (sama droga, oprema za njeno uzimanje) povećavaju vjerojatnost uzimanja droge (čak i mjesto konsumacije droge može izazvati euforiju koja nalikuje učinku droge, premda droga nije konsumirana) • “Prilagodba” živčanog sustava (neuroadaptation): ponovljena konsumacija droge izaziva pojačanje (sensitization) ili ublažavanje njena učinka (counteradaptation) (reakcija organizma na drogu)

5. Metodologija istraživanja ovisničkog ponašanja (behavioral tests) na životinjskom modelu: • životinja pritiskom na polugu dobiva drogu (prati se promjena nakon razvoja ovisnosti) – može biti povezano s različitim zadaćama (A) • životinja sama podražuje vlastite centre za nagradu (implantirana intrakranijalna elektroda) (B) • “uvjetovanje mjesta” (place conditioning): životinja povezuje određeno mjesto s dobivanjem droge odnosno neutralne otopine (i kasnije više vremena provodi na mjestu asociranom s drogom) (C)

6. Motivi upotrebe droga • Eksperimentiranje (znatiželja) - ZLOUPORABA • “Rekreativna” upotreba (u posebnom društvu i posebnoj atmosferi) - ZLOUPORABA • Situacijska upotreba (otklanjanje boli, podizanje radne ili sportske učinkovitosti i dr.) - ZLOUPORABA • Intenzivna upotreba (svakodnevno) – ZLOUPORABA / OVISNOST • Prisilna (kompulsivna) upotreba: život je podređen nabavci i konsumiranju droge, normalno funkcioniranje nije moguće - OVISNOST

7. Zlouporaba i ovisnost: razlike prema dijagnostičkim kriterijima DSM-IV

8. Razlozi konsumiranja droga • Droge izazivaju promjene u mozgu koje dovode do pozitivnih osjećaja (pozitivni osjećaji inače, u prirodi, služe preživljavanju i prilagođavanju – jelo, piće, seks, majčinstvo, napredovanje): dakle, nedostatak pozitivnih osjećaja i/ili višak negativnih osjećaja dovodi do težnje za uspostavljanjem ravnoteže konsumacijom droga (droge “otimaju” prirodne mehanizme nagrade – drugs hijack the natural reward pathways) • Demografski faktori rizika (povećavaju vjerojatnost posezanja za drogom): niži ekonomski status, obiteljski problemi – nasilje, zanemarivanje djeteta i sl., odrastanje u okružju u kojemu je visoko zastupljeno nasilje i/ili zlouporaba droga i dr. • Pojedinačne predispozicije: naglost, hiperaktivnost, traženje uzbuđenja, rana asocijalnost, neuspjeh u obrazovanju/poslu, druženje s drugima koji uzimaju droge • Pokusi s majmunima: skupina koja odrasta s majkom (prvih 6 mjeseci) vs. skupina koja odrasta s vršnjacima – nakon 4 godine, majmuni koje su odgajale majke piju 2,5 puta manje alkohola od majmuna odraslih s vršnjacima (bez majki)

9. Središnji živčani sustav (CNS) – posrednik djelovanja droga na čitav organizam

10. Neuron – funkcionalna jedinica središnjeg živčanog sustava

11. Sinapsa – spojnica i rastavnica neurona

12. Kemijska neurotransmisija: od sinteze u terminalnom aksonu i pakiranja u mjehuriće (vesicles), preko fuzije mjehurića s membranom i otpuštanja (release), do vezivanja neurotransmitora za receptore (binding). Nakon postizanja učinka pokretanjem procesa u drugom neuronu, transmitor (npr. dopamin) se odvaja od receptora i biva usisan iz sinaptičke pukotine posebnim pumpama natrag u prvi neuron. Susjedni neuroni mogu oslobađati i neuromodulatore (npr. endorfin) koji utječu na cjelokupan proces poticanjem ili kočenjem neurotransmisije. Neuromodulator se veže za posebne receptore (npr. opijatne), a potom biva enzimatski razgrađen (dakle, ne usisan pumpom poput transmitora).

13. Sinaptička transmisija ionskim kanalima (trokutasti neurotransmitori) i sustavom “drugog glasnika” (second messenger) (kružni neurotransmitori)

14. Droge: klasifikacija WHO (SZO) • Tipa alkohola • Tipa barbiturata • Tipa morfija • Tipa kokaina • Tipa amfetamina • Tipa khat (psihostimulator; istočna Afrika) • Tipa halucinogena • Tipa kanabisa • Tipa inhalanata

15. Droge: klasifikacija prema temeljnom načinu djelovanja • Depresanti • Stimulatori • Halucinogeni • Kanabis • PCP (Phenyl-Cyclohexyl-Piperidine; fenciklidin) • Inhalanti