Download
1 / 14
140 likes | 383 Views
Leća Leća je prozirno optičko tijelo omeđeno dvjema poliranim površinama koje mogu biti ili obje zakrivljene, ili je jedna zakrivljena a druga ravna. Ako su površine sferne, govorimo o sfernim lećama. Ako je udaljenost između tjemena sfernih granica malena, govorimo o tankoj leći.
E N D
Leća Leća je prozirno optičko tijelo omeđeno dvjema poliranim površinama koje mogu biti ili obje zakrivljene, ili je jedna zakrivljena a druga ravna. Ako su površine sferne, govorimo o sfernim lećama. Ako je udaljenost između tjemena sfernih granica malena, govorimo o tankoj leći. konvergentne divergentne
Pretpostavimo da je ispred leće sredstvo indeksa loma n1, da je leća indeksa loma n2, a iza leće indeks loma n3. Budući da je leća sustav od dvije sferne granice, izvod zakona loma svjetlosti se promatra prvo na granici polumjera zakrivljenosti r1, a zatim na sfernoj granici polumjera zakrivljenosti r2. Neka je a udaljenost predmeta od prve granice, a b’ udaljenost slike. Ta slika je ujedno predmet za drugu sfernu granicu, b’ = a’. Lom kroz drugu sfernu granicu daje konačnu sliku, na udaljenosti b. Ako je riječ o tankoj leći, a’=b’, slijedi zakon loma svjetlosti kroz tanku leći:
Predmetna žarišna duljina fa: Slikovna žarišna duljina fb: Dijeljenjem ova dva izraza dobivamo: Uvrstivši u zakon loma kroz tanku leću slijedi:
U praksi je dosta često ispunjen uvjet da je n1=n3, tj. da se leća nalazi u homogenom sredstvu jednog indeksa loma, npr. u zraku. U tom slučaju zakon loma ima jednostavniji oblik: Slikovna i predmetna žarišna duljina fb i fa tanke leće u tom slučaju su jednake. Recipročna vrijednost žarišne duljine ima oblik: Zakon loma svjetlosti kroz tanku leću (uz navedeni izraz za f):
Za konstrukciju slike koristimo tri karakteristične zrake. • Zraka 1 putuje od predmeta paralelno s optičkom osi i lomi se tako da prolazi kroz fokus F. • Zraka 2 putuje od predmeta prolazeći kroz fokus, a nakon loma širi se paralelno s optičkom osi. • Zraka 3 prolazi kroz središte i ne mijenja smjer. http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/NOV@/salata/klupa.htm
Optički ili svjetlosni mikroskop. Njegovi glavni elementi su objektiv koji stvara povećanu realnu sliku predmeta i okular koji omogućuje gledanje te slike. Ukupno povećanje mikroskopa jednako je umnošku povećanja objektiva i okulara.
Oko – prolaskom svjetlosti kroz rožnicu, na retini nastaje obrnuta i umanjenja slika; najmanja udaljenost jasnog vida je 25 cm; pogreške oka kao optičkog sustava: kratkovidnost (ispravlja se divergentnom lećom),dalekovidnost (ispravlja se konvergentnom lećom) i astigmatizam (nastaje zbog nesferičnog oblika rožnice, ispravlja se cilindričnim staklima). Reflektirajući teleskop – za promatranje dalekih objekata tipa zvijezda Povećalo – konvergentna leća male žarišne udaljenosti; kutno povećanje je omjer kuta koji zatvara virtualna slika i kuta koji zatvara predmet na najmanjoj udaljenosti na kojoj ga se može oštro vidjeti.
Sferna aberacija kod leća Pri izvođenju zakona za lom svjetlosti kroz tanku leće uzimaju se u obzir zrake koje zadovoljavaju Gaussovu aproksimaciju. Međutim, treba promotriti u slučaj širokog snopa upadnih zraka svjetlosti. U ovom slučaju zrake padaju na veliku površinu leće, upadni kutovi su različiti i dobivena slika nije oštra. Na primjeru bikonveksne leće: zrake svjetlosti koje padaju na leću dalje od optičke osi lome se i formiraju sliku bliže leći. Ta greška se naziva sferna aberacija. Kromatska aberacija kod leća Jakost leće ovisi o indeksu loma leće pa se mijenja s bojom svjetlosti koja prolazi kroz leću. Stoga leća pokazuje grešku pod nazivom kromatska aberacija.
Disperzija ili rasap svjetlosti Pokus koji možemo svrstati na granicu između geometrijske i fizikalne optike jest pokus o lomu višebojne svjetlosti kroz prizmu. Tu je pojavu međi prvima detaljno proučio I.Newton. Pokusom se može pokazati spektar pomoću prizmi od različitih materijala. Da bismo mogli vidjeti u čemu je razlika koriste se iste prizme, tj. prizme s lomnim kutom od 60 °. Da bismo izrazili osobine nekog spektra služimo se veličinom otklona (devijacija) i širinom spektra (disperzija). Budući da su različite boje različito otklonjene prizmom, mjerom devijacije smatra se otklon koji prizmom dobije žuta natrijeva svjetlost. Širina spektra ili disperzija mjeri se kutom što ga čine crvena i zelenomodra svjetlost.
Interferencija valova svjetlosti • Uvjeti koherencije • Interferencija na tankim filmovima • Newtonova stakla • Difrakcija (na pukotini, na pukotinama) • Polarizacija
