1 / 42

Fibonačijev niz

Fibonačijev niz. u matematici. Fibonačijev niz sačinjavaju sledeći brojevi 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144,... pri čemu su prva dva člana niza 0 i 1, a svaki sledeći predstavlja zbir prethodna dva, pa se može predstaviti i funkcijom.

milek
Download Presentation

Fibonačijev niz

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Fibonačijev niz u matematici

  2. Fibonačijev niz sačinjavaju sledeći brojevi 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144,... pri čemu su prva dva člana niza 0 i 1, a svaki sledeći predstavlja zbir prethodna dva, pa se može predstaviti i funkcijom. f0 = 0; f1 = 1; fn = fn-1 + fn-2 ; n ≥ 2

  3. Takođe, postoji i druga varijanta ovog niza, gde je on predstavljen bez nule ( 1, 1, 2, 3, 5, 8, ...), ali je sam niz nepromenjen, jer nula ne utiče na niz, već samo predstavlja početni član. • Fibonačijev niz se osim brojevima može prikazati i putem serije pravougaonika, kao i spiralom koju možemo nacrtati koristeći te pravougaonike, i u tom obiku se najčešće pojavljuje u prirodi kao umetnosti.

  4. Ovipravougaonici se pravenasledećinačin: • nacrtaju se 2 mala kvadrataodkojih je svaki 1 jedinica mere puta 1 jed. mere, pa zajednooničinepravougaonikveličine 1X2. • Ispodovogpravougaonika se nacrtakvadratveličine 2X2, zajednoonicestvoritikvadratveličine 2X3. • Zatim se nacrtanovikvadratveličine 3X3, cijacejednastranabitiistovremenoidesnastranaprethodnogpravougaonika. Ovimsmodobilipravougaonikveličine 3X5.Onda se nacrtanovikvadratveličine 5X5 cijacejednastranabitiistovremenoigornjastranaprethodnogkvadrata. Dobilismokvadratveličine 5X8. Da bi dobilispiraluucrtaćemočetvrtinukruga u svakiodkvadratapočinjuciodprvog. Spirala je sličnaonimakakve se moguzapazitinaljušturamamekušaca, uključujućipuževe iškoljkeNautilusa.

  5. Pored osobine svakog člana (da je zbir prethodna dva), u Fibonačijevom nizu se može uočiti i ponavljanje : • Ukoliko posmatramo poslednje cifre 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610, 987, ... • Uočava se niz koji se ponavlja u beskonačnost, a ciklus traje 60 brojeva • Isto je i za poslednje dve cifre svakog broja, samo ciklus traje 300 brojeva, ako uzmemo tri poslednje cifre, trajaće 1.500 brojeva, sa četiri cifre 15.000 brojeva, a sa pet 150.000 brojeva, itd...

  6. Fibonacijevniz Istorija

  7. Puno imeovogitalijanskogmatematičara je Leonardo PizanoFibonačipoznatikao Leonardo izPize. • PonekadsebenazivaoimenomBigollo, štoznacidobarzaništa (ljenjivac) iliputnik. • Rođen u Italiji, ali se obrazovao u Severnoj Africi. • Živeo je u mediteranskom gradu Bužiju, gde je podučavao matematiku. • Dosta je putovao sa svojimocemtetakoprepoznaoogromneprednostidecimalnogbrojnogsisetmakoji se tad u svakodnevnomživotukoristio u islamskimzemljama. 

  8. Fibonači je završiosvojaputovanjaoko 1200 godinei u to vremese vratio u Pizu. • Tu je napisaovažnetekstovekojisuigralibitnuulogu u oživljavanjudrevnihmatematičkihveštinai u tome je njegovvelikidoprinos. • Živeo je u dobapre nego se pojavilaGutenbergovaštamparskamašina, takodasunjegoveknjigerukompisaneijedininačindapostojikopijanjegoveknjige je dapostojivećjednaknjigaprethodnorukomnapisana.

  9. Od njegovih mnogobrojnih knjiga do danas su sačuvane: "Liberabaci”(1202) "Practicageometriae”(1220) "Flos”(1225) "Liberquadratorum” • Postojimišljenjeda se Fibonačijevrad u vremekada je Evropabilapopriličnonezainteresovanazaobrazovanjeuvelikoignorisao. • Ova konstatacijaipak ne stojijer je upravovelikiintereszanjegovradjako doprineo njegovojvažnostiipopularnosti.

  10. U to vreme,rimski imperator je bio Frederick II koji je postao svestan važnosti Fibonačijevog rada, te je stoga izgradio Univerzitet u Napulju 1224. godine. • Posle 1228 godine postoji samo jedan poznat dokument koji se odnosi na Fibonačija a to jeodlikakoju je izdalaRepublikaPiza 1240.u kojoj se platadodjeljuje: “OzbiljnomiučenomučiteljuLeonardo Bigollo”.

  11. "Liber abaci", objavljena1202 godine, nakonFibonačijevogpovratka u Italiju, iposvećenaScotusu. • Knjigarazmatraaritmetikuialgebrukoje je Fibonačiskupiotokomputovanjaislamskimsvetom. • "Practicageometriae" je napisana 1220 iposvećena je DominicusuHispanusu. • Knjiga sadrži veliku kolekciju geometrijskih problema raspoređenih u osam poglavlja sa teoremama iz Euklidovih knjiga.

  12. "Liberquadratorum", napisan 1225 godine, je Fibonačijevnajimpresivnijiradiako to nijeradpokojem je poznat. • Nazivknjigeznačiknjiga o kvadratimairazmatra oblast teorijebrojeva. • Knjiga "Liberquadratorum" Fibonačijapostavljakaomatematičarakoji je daoglavnidoprinosteorijibrojeva u vremenuodDiophantusa do francuskogmatematičara Pierre de Fermata u 17-tom veku.

  13. Fibonačijev nizzanimljivosti

  14. Zbog zanimljivih osobina Fibonačijevog niza, pominje se u mnogim filmovima i serijama, poput filmova “Pi” (1998.), “Da Vinčijev kod” (2006.), i serija “Brojevi,” “Zločinački umovi” i drugih • Takođe je primenjen i u muzici, u nekim pesmama se pominju brojevi niza, u drugim predstavljaju taktove ili stihove, pa i same note, i pojavljuje se u svim žanrovima, od klasične muzike pa do repa i hip-hopa.

  15. Još jednu primenu Fibonačijev niz je našao u kockanju, naročito na ruletu. • To je Fibonačijev sistem, i zasniva se na verovatnoći: • Fibonačijevi brojevi ovde predstavljaju niz poteza, označavajući veličinu uloga – 1x; 1x; 2x; 3x; 5x; 8x; 13x; 21x; ... Itd. • Dakle, prvi ulog je jedna jedinica uloga, kao i sledeći. Zato je treći ulog (ukoliko prvi ili drugi ne budu pobednički) 2x, ukoliko ne dođe, 3x, i tako se ulog povećava prateći niz. Svakim potezom koji nije dobitan, verovatnoća se povećava da je naredni dobitan, a Fibonačijev niz u ulogu omogućava dobitak. • Pri prvom dobitnom potezu, ulog se ne vraća na početak niza ( 1x ), već samo za dva člana unazad – ukoliko je bio 13x, sledeći iznosi 5x, i niz se nastavlja.

  16. Jedan deo numerologije zasnovan je na Fibonačijevom nizu, zbog njegove povezanosti sa prirodom: • suncokret – njegovaglavaima 55 redovasemenkikoje se okreću u smerusuprotnomodkretanjakazaljkenačasovnikui 89 redovasemenkikoje se okreću u smerukretanjakazaljkicasovnika • borovešišarke – imaju 5 strmihi 8 postepenihspirala • ananas – ima 8 i 13 postepenihspiralai 21 strmuspiralu • imamoFibonačijeveprste – 2 rukenasvakojpo 5 prstijusaviprstima tri falangespojenesadvazgloba • klavijaturanaklaviruima 13 dirkiobuhvataoktavuod toga je 8 belihi pet crnihkojesudaljepodeljene u grupeod 2 i 3 dirke

  17. U prirodi se mogu naći brojni drugi matematički sklopovi a feng šui jeste sistem matematičkih sklopova u prirodi čija četiri osnovna principa odgovaraju brojevima Fibonaćijevog niza: • (1). Taiđi • (2). jin i jang • (3). Či (nebeski, zemaljski, ljudski) • (5). Pet faza i • (8). Osam trigrama

  18. Zlatni presek u arhitekturi

  19. Proporcionalnost u arhitekturi • Jos od stare Grcke poznajemo geslo ``covek je merilo stvari`` sto treba prihvatiti na 2 nivoa: • Prvo, arhitektura ima uvek utilitarno svojstvo---njena funkcija odredjuje njen oblik i mere. • Primer - to znaci da vrata moraju odgovarati prosecnoj visini osobe koja ce ta vrata koristiti, odnosno prolaziti kroz njih. • Zlebovi na stubovima grckih hramova, kanelure, imaju sirinu ljudskih ledja, kako bi se osobe koje se okupljaju ispred hrama mogle na njih nasloniti i odmoriti.

  20. Drugo, u projektovanju zgrada koriste se razmeri ljudskih proporcija, cime se stvara osecaj sklada i prihvatanja od strane gledaoca, koji na nesvesnom nivou u odnosima arhitektonskih elemenata prepoznaje odnose vlastitog tela. Ceo stub se, npr. odnosom kapitela i tela stuba odnosi kao ljudska glava prema telu, a razmak izmedju stubova razmeran je rasponu koraka coveka. Posebno je vazno i ovo: rec RAZMER na latinskom se zvala PROPORCIJA, a na grckom ANALOGIJA

  21. Pitagora, je prema prici prolazeci pored kovacnice cuo zvuke udaranja cekica o nakovanj u oktavama. Usavsi, video je kako su cekici napravljeni u razmeri 1:2, jedan je dvostruko veci od drugog. Time se stvorio, analogan proporcionalan odnos. Manji cekic prema vecem kao nota C prema noti C1! • Ta spoznaja omogucila mu je istrazivanje skrivenih odnosa medju stvarima koje je poceo svuda pronalaziti. Stoga je za univerzum skovao naziv kosmos, uredjen i suprotan od haosa. Iz ovih razmisljanja pojavljuju se reci struktura, nadredjeni red i korelacija- slicnost... kad jedno na drugo lici, po istim nacelima, dakle, ne po temi nego po sadrzaju. • Primer imamo, kod skolske nastave, otkrivanjem sakrivanih relacija ucenik i student ne usvaja samo znanje vec i odusevljenje u posmatranju i istrazivanju.

  22. Stari Grci su znali za postojanje pravougaonika cije su strane u zlatnoj proporciji (1: 1.618 sto je isto kao i 0.618: 1).

  23. Akropolj ,u centru Atine ,je izdan od stene koja dominira drevnim gradom.Njegov najpoznatiji spomenik je Partenon,hram boginje Atine izgradjen oko 430. ili 440. godine pre n ove ere. Cini se da je gradjen na dizajnu zlatnog pravougaonika i korenu-5 pravougaonika.

  24. Upotreba zlatnog preseka je pocela mozda jos sa Egipcanima u dizajnu piramida.Kada se osnovni odnosi Pi koriste za kreiranje pravouglog trougla,formiraju se dimenzije Velike piramide u Egiptu.

  25. Nema pisanih tragova da su stari Egipćani znali za Zlatni presek, ali je činjenica da se u izgrađenim piramidama jasno prepoznaju elementi Zlatnog preseka.

  26. Renesansni umetnici iz 1500. godine u vreme Leonarda Da Vincija su ga znali kao Bozanske proporcije.U Indiji je koriscen u izgradnji Tadz Mahala,koja je zavrsena 1648. godine.

  27. Geometrijska analiza dosadasnjih istrazivanja u Velikoj dzamiji Kajruan otkriva doslednu primenu zlatog odnosa tokom projektovanja.

  28. Notr Dam u Parizu,koja je sagradjena izmedju 1163. i 1250. godine ima zlatne proporcije u nekoliko kljucnih odnosa dizajna.

  29. Njegova upotreba se nastavlja u savremenoj arhitekturi,sto je ilustrovano u zgradi Ujedinjenih nacija.

  30. Zgrada Ujedinjenih nacija u Njujorku.

  31. Centralni toranj u Torontu je najvisi toranj I samostalna struktura u svetu,sadrzi zlatni presek u svom dizajnu.Odnos vidikovca na 342 metra na visini od 553,33 ukupno je 0.618.

  32. Fakultet tehnickih nauka u Kaliforniji na Politehnickom drzavnom univerzitetu je organizovan na principu zlatnog preseka.

  33. Video snimak o prirodi kroz brojeve :

  34. TomicMarija StamenicTijana ZecicStevan DavidovicDarko Katanic Nikola IIIv

More Related