1 / 18

Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj

Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj. Dubravko Mihaljek* Prezentacija na okruglom stolu Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert Zagreb, 20. rujna 2007 .

media
Download Presentation

Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj Dubravko Mihaljek* Prezentacija na okruglom stolu Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert Zagreb, 20. rujna 2007. *Senior Economist, Banka za međunarodna plaćanja (BIS), Basel, Švicarska. Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne mogu se smatrati službenim stajalištima BIS-a. Autor je u ovom projektu sudjelovao kao neovisni istraivač.

  2. Pregled izlaganja Motivacija za istraživanje Zdravstvo i pridruživanje EU Stanje u zdravstvu zdravstveno stanje stanovništva i demografski trendovi zdravstveni resursi Financiranje zdravstva Prijedlozi zdravstvene reforme

  3. Motivacija za istraživanje Pojasniti sliku o stanju i problemima u zdravstvu Pojasniti dileme zdravstvene politike i reforme, uključujući izazove pristupanja EU Potaknuti stručnu raspravu o dugoročnim problemima zdravstva Potaknuti domaće stručnjake na istraživanja na području ekonomike zdravstva

  4. Zdravstvo i pridruživanje EU U zdravstvenoj politici ne postoji jasno razgraničenje između nadležnosti zemalja članica i europskih institucija Odredbe koje se odnose na zdravstvosadržane su u brojnim poglavljima acquisa communitairea: poglavlje 13 o socijalnoj politici poglavlje 23 o zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti poglavlja 1-3 o slobodnom kretanju roba, osoba i usluga poglavlje 12 o sigurnosti namirnica poglavlje 27 o okolišu Ministarstvo zdravstva nije zaduženo kao nositelj nijednoga od poglavlja acquisa; nadležnosti su podijeljene između nekoliko drugih ministarstava → potreba za koordinacijom rada unutar dijelova Vlade

  5. Stanje u zdravstvu Osnovni pokazatelji upućuju na relativno dobro zdravlje

  6. Stanje u zdravstvu(2) Ali zdravstveni rizici koji se mogu spriječiti vrlo su izraženi

  7. Stanje u zdravstvu(3) Neke posljedice velike izraženosti zdravstvenih rizika: Dobno standardizirana stopa smrtnosti viša je od prosjeka EU-15 za sve najvažnije nezarazne bolesti: bolesti krvožilnog sustava, rak, ozljede, kronične bolesti dišnog sustava, dijabetes i druge kronične bolesti Npr, na 100.000 stanovnika, 356 umrlih od bolesti krvožilnog sustava (u EU-15: 185; 2002. god.) 12,000 umrlih godišnje od posljedica pušenja, 2 milijarde kuna zdravstvenih troškova

  8. Stanje u zdravstvu(4) Dodatni problem: nepovoljna demografska kretanja:

  9. Stanje u zdravstvu(5) Zdravstveni resursi su uglavnomispod EU prosjeka → prema korištenju raspoloživih resursa, zdravstvo u Hrvatskoj čini se efikasnim. No primarna zaštita rješava samo 50% medicinskih slučajeva (75% u EU) → zanimljiv slučaj zubarstva: iakodominira privatna praksa, malo pritužbi na kvalitetu, cijenu usluga

  10. Financiranje zdravstva Dvije neravnoteže u izvorima financiranja na makro razini: - vrlo visok udio državnog ZO / vrlo nizak udio proračuna neznatan udio privatnog ZO / relativno visok udio plaćanja iz džepa

  11. Financiranje zdravstva (2) Iskrivljeni poticaji u sustavu financiranja na mikro razini: - u primarnoj zaštiti, glavarina potiče liječnike da prikupe što više pacijenata; da pacijente upute na specijalističke preglede; da im prepišu više lijekova

  12. Financiranje zdravstva (3) Financiranje bolnica troškovi smještaja: paušalni iznos po bolničkom krevetu na dan → potiče bolnice da drže krevete što dulje zauzetima liječničke usluge: većinom prema pruženim uslugama (tarifni sustav WTO) → jesu li naknade za pružene usluge adekvatne? Potiču li na veću produktivnost? → da li se računi ispostavljeni HZZO-u adekvatno kontroliraju? lijekovi i drugi potrošni materijal: prema trošku za svaku pojedinu stavku → postoje li poticaji za racionalnije korištenje resursa? “globalni limit” za svaku bolnicu → na čemu se mogu ostvariti uštede kad se troškovi približe limitu?

  13. Financiranje zdravstva (4) Participacija - Malo pridonosi proračunu HZZO-a; teško se obračunava i naplaćuje zbog brojnih izuzeća; vrlo nepopularna u javnosti - Na troškove zdravstvene zaštite u prosjeku otpada samo 2,3% ukupne potrošnje kućanstava (2003–2005.). No za skupinu ljudi s najnižim primanjima (25% s najnižim dohocima), plaćanja zdravstvene zaštite “iz džepa” čine 17% ukupnih prihoda, dok za skupinu s najvišim primanjima (25% s najvišim dohocima) ta plaćanja čine manje od 3% prihoda Pacijenti s kroničnim bolestima suočeni su s visokim troškovima liječenja Iako se troškovi participacije mogu smanjiti dopunskim ZO, njegovo uvođenje nije bitno rasteretilo proračun HZZO-a

  14. Financiranje zdravstva (5) Naknade za bolovanje, porodiljni dopust i invalidnost Izm. 12 i 14% ukupnih rashoda HZZO-a. U većini drugih zemalja te se naknade financiraju i administriraju izvan sustava ZO, obično u sustavu osiguranja od nezaposlenosti Prema ocjeni Svjetske banke, naknade za bolovanje i porodiljni dopust u Hrvatskoj su među najizdašnijima u svijetu: gotovo cjelokupni trošak izostanka s rada zbog bolesti i porodiljnog dopusta prebačen je na državu Postoje indikacije da su naknade za invalidnost nedostatne za osiguranje minimalnih društveno prihvatljivih životnih uvjeta invalida

  15. Prijedlozi zdravstvene reforme Promijeniti strukturu prihoda HZZO-a povećanjem iznosa poreznih prihoda koji se prenose iz državnoga proračuna → Utvrditi koliki postotak zdravstvene potrošnje 2/3 stanovištva koje ne plaćaju doprinose treba financirati iz proračuna, a koliki dio iz doprinosa za ZO → Pojasniti izvore financiranja investicija u zdravstvu

  16. Prijedlozi zdravstvene reforme(2) Razraditi konzistentan administrativni, regulativni i tržišni okvir za uspješno poslovanje privatnih društava za ZO Ojačati ulogu sustava participacije Preispitati društvene koristi sadašnjeg sustava naknada za bolovanje i porodiljni dopust → smanjiti poticaje za neracionalno korištenje bolovanja → razjasniti doprinos porodiljnog dopusta povećanju stopa fertiliteta Razmotriti uvođenje “nultog stupa” mirovinskog osiguranja za sprečavanje siromaštva među invalidima, braniteljima i drugim osobama s nedostatnim izvorima prihoda za minimalni duštveno prihvatljiv standardživota

  17. Prijedlozi zdravstvene reforme(3) U primarnoj zaštiti, zamijeniti “glavarinu” sustavom plaćanja prema pruženim uslugama zasnovanom na tarifnom sustavu, uz odgovarajuću kontrolu računa koje liječnici i pacijenti podnose zdravstvenom osiguranju U bolnicama i specijalističkim zdravstvenim ustanovama: - prijeći na sustav plaćanja po terapeutskom postupku i uvesti plaćanja prema dijagnostičkim grupama - ispraviti propust koji omogućuje bolnicama da svoja potraživanja naplate metodom koja im je najkorisnija, a HZZO-u najskuplja - riješiti problem nedostatka odgovarajućih upravljačkih sposobnosti

  18. Prijedlozi zdravstvene reforme(4) Ojačati funkcije kontrole i revizije u financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova Razraditi konzistentan okvir za djelovanje privatnog sektora u zdravstvu Pažljivije upravljati ekonomsko-političkim aspektima zdravstvene reforme → važnost dobrog informiranja javnosti, upravljanja zdravstvenim rizicima Više pažnje posvetiti istraživanjima na području ekonomike zdravstva

More Related