poreme aji li nosti n.
Download
Skip this Video
Download Presentation
POREMEĆAJI LIČNOSTI

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 27

POREMEĆAJI LIČNOSTI - PowerPoint PPT Presentation


  • 329 Views
  • Uploaded on

POREMEĆAJI LIČNOSTI . Predavanja za srednje škole. mr.sc.Elvira Koić, dr.med. Pojam ličnosti obuhvaća biološku, psihološku i socijalnu dimenziju osobe. Pojam sredine obuhvaća užu obiteljsku i širu socijalnu sredinu.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'POREMEĆAJI LIČNOSTI' - maverick


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
poreme aji li nosti

POREMEĆAJI LIČNOSTI

Predavanja za srednje škole

mr.sc.Elvira Koić, dr.med.

slide2
Pojam ličnosti obuhvaća biološku, psihološku i socijalnu dimenziju osobe.
  • Pojam sredine obuhvaća užu obiteljsku i širu socijalnu sredinu.
  • Psihijatrija je medicinska struka koja se bavi nastankom, razvitkom i manifestacijama bolesti čovjekove ličnosti, koji proizlaze iz subjektivnog individualnog života ili odnosa s drugim osobama ili s okolinom.
li nost je skupina karakteristika koje odre uju pona anja misli i emocije svake osobe
Ličnost je: skupina karakteristika koje određuju ponašanja, misli i emocije svake osobe.
  • "Ličnost je dinamička organizacija unutar pojedinca onih psihofizičkih sustava koji određuju njegove specifične prilagodbe okolini" - Allport.
  • "Ličnost predstavlja jedan sustav relativno trajnih dispozicija da se doživljavaju, razlikuju ili manipuliraju stvarni ili percipirani aspekti okoline pojedinca, uključujući i njega samog" - Bronfenbrenner.
  • "Ličnost je ono što dozvoljava predviđanje nečeg što će neka osoba učiniti u danoj situaciji (...) Ličnost se odnosi na cjelokupno ponašanje pojedinca kako javno tako i ono ispod kože" - Cattel.
  • "Ličnost je više ili manje stabilna i trajna organizacija karaktera, temperamenta, intelekta i fizičke konstitucije neke osobe koja određuje njegovu osobitu prilagodbu svojoj okolini" - Eysencek.
  • "... ukupan zbroj obilježja pojedinca i načina ponašanja koji po svojoj organizaciji ili obrascu opisuju jedinstveni način prilagođavanja tog pojedinca njegovoj okolini" - Hilgard.
  • "... relativno trajan obrazac ponovljivih međupersonalnih situacija koje obilježavaju ljudski život" - Sullivan.
definicija psihopatije
Definicija psihopatije
  • Trajni poremećaj ličnosti, odnosno stanje koje se u ponašanju više ili manje razlikuje od prosjeka (psihopatska ličnost).
  • Riječ je o ličnostima na prijelazu duševnog zdravlja i bolesti većinom bez intelektualnih poremećaja, čak često intelektualno natprosječnima.
  • Glavne su promjene na emocionalno-voljnom planu ličnosti.
  • Prvotno se smatralo da zbog njih trpi samo okolina (agresivnost, asocijalnost, i anti-socijalnost).
  • No kasnije je utvrđeno da neki i sami pate zbog svoje abnormalne ličnosti (depresivnost, suicidni psihopati).
  • Nikad ne dosežu dimenzije psihotičnosti premda mogu pokazivati neke simptome ili sindrome slične pojedinim duševnim poremećajima (shizoidni, paranoidni, nestabilni, ekscentrični, depresivni, hipomanični i dr.).
  • Psihodinamičari tumače psihopatiju slabošću "jastva" (ega), zbog čega dolazi do izražaja nekontrolirano izražavanje nagona, ali i slabošću "nad-ja" (super-ega), što se očituje u nemogućnosti pridržavanja moralnih normi.
  • Nepovoljni nasljedni čimbenici, kao i čimbenici okoline oblikuju psihopatske ličnosti.
  • Terapijski pokušaji gotovo da nemaju uspjeha.
  • Definicija i značenje pojma psihopatije i nadalje se raspravljaju.

citirano:

  • dr. med. Strahimir Sučić
  • 1. Fulgosi Ante, Psihologija ličnosti, teorija istraživanja, Školska knjiga - Zagreb, 1997. 2. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders 4th edition (DSM-IV)
f 60 f 69 poreme aji li nosti i pona anja odraslih psihopatije
F 60 – F 69 POREMEĆAJI LIČNOSTI I PONAŠANJA ODRASLIH (psihopatije)
  • To su klinički važna stanja i oblici ponašanja koji su trajni izraz stila života pojedinca i načina obraćanja pojedinca drugima.
  • Pojavljuju se rano u tijeku razvoja pojedinca i rezultat su konstitucionalnih čimbenika i društvenog iskustva, a druga su stečena kasnije u životu.
  • radi se o duboko ukorijenjenim i trajnim obrascima ponašanja koji se očituju kao neprilagodljiv odgovor na čitav niz osobnih i društvenih prilika.
  • Oni predstavljaju znatna i ponekad ekstremna odstupanja od načina na koji prosječni pojedinac u danoj kulturi shvaća, misli, osjeća i osobito – od načina kako uspostavlja odnos s drugima.
  • Često, ali ne uvijek, udruženi su s različitim stupnjem osobnog osjećaja nefunkcionoalnosti i distresa i problemima društvenog funkcioniranja.
slide6
paranoidni poremećaj, fanatični: zlopamtilo, ne zaboravlja uvrede, osjetljiv na zapostavljanje, sumnjičav, tumači postupke drugih kao neprijateljske, ljubomoran, shvaća i bori se samo za svoja prava, osjećaj svoje visoke vrijednosti, sebičnost.
  • shizoidni: povlači se od društva, usamljuje, izbjegava uzbuđenja, daje prednost mašti, samačkim aktivnostima, introspekciji, nije sposoban izraziti osjećaje i postići zadovoljstvo.
  • disocijalni, amoralni, asocijalni, antisocijalni, sociopatska ličnost: bešćutan, ravnodušan na osjećaje drugih, ne obazire se na društvena pravila i obaveze, niti na norme ponašanja. Ne može učiti putem iskustava drugih niti kažnjavanjem. Niska tolerancija frustracija, niski prag pražnjenja agresije, uz sklonost nasilju, uz racionaliziranje svog ponašanja. Često u sukobu sa društvom i zakonom.
slide7
emocionalno nestabilna ličnost: agresivna, granična (borderline),eksplozivna: crno-bijelog razmišljanja, bez «sivih» zona, da-ne isključivo ponašanje i mišljenje, nepredvidiv, hirovit, nesposobnost obuzdavanja provala osjećaja, svadljiv, «stabilan u svojoj emocionalnoj nestabilnosti», poremećaj predodžbe o sebi, svojim ciljevima, osjeća unutrašnju prazninu, dosadu, nesposoban za stabilne odnose i veze, često autodestruktivan i suicidalnih promišljanja i pokušaja.
  • histrionični poremećaj ličnosti, psihoinfantilni, histerični: labilnog afekta, samodramatizira, teatralan, glumata, preuveličava u izražavanju osjećaja, sugestibilan, egocentričan, lako ranjiv, manjkaju mu obziri prema drugima, stalno traži ljubav, pažnju, ugađanje..
slide8
anankastični poremećaj ličnosti, opsesivno kompulzivna ličnost: perfekcionista, pretjerano savjestan, sumnjičav, stalno provjerava, tvrdoglav, okupiran detaljima, oprezan, krut, a povremeno i s prisilnim mislima i radnjama.
  • anksiozni (izbjegavajući) poremećaj: nesiguran, osjeća se manje vrijednim, inferiornim, ustrašen, čezne biti voljen i prihvaćen, preosjetljiv na kritike, izbjegava pojedine aktivnosti jer preuveličava rizike ili potencijalne opasnosti i u svakidašnjici.
  • ovisna ličnost, astenična, neadekvatna, pasivna, samoporažavajuća: globalno se pouzdaje u mišljenje drugih i kod najmanjih odluka, silni strah od napuštanja, osjećaj nekompetentnosti, nesposobnosti i bespomoćnosti, pasivno udovoljava drugima, nedostatak odlučnosti, prenosi odgovornost na druge.
slide9
narcistički poremećaj, pasivno-agresivni, nezrela ličnost:sebičan, okrutan, misli da svi trebaju zahvaljivati na njegovom prisustvu, «plaćati» i za druženje, on je jedini važan i njegovi problemi su jedini bitni, ističe samo svoj doprinos, druge zanemaruje i ne primjećuje, zaboravlja ljude oko sebe jer mu nisu važni, agresivnost izražava uskratom i nečinjenjem, ne ispunjava obećanja, ne izvršava obveze na vrijeme mada je bio u mogućnosti, iskorištava druge...
  • krakterna neuroza
  • miješani poremećaj ličnosti
slide10
poremećaj ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja (iskustvo boravka u koncentracijskom logoru, katastrofa, prolongiranog zatočeništva s prijetećom mogućnošću da osoba bude ubijena, izloženost mučenju, torturi ili situacijama koje ugrožavaju život osobe ili njoj bliskih osoba, terorizmu i sl.) promjena ličnosti koju primijeti i sama osoba, a naročito okolina. Osoba «više nije ta koja je bila», drukčije osjeća, drukčije se ponaša...
slide11
trajna promjena ličnosti nakon iskustva psihijatrijske bolesti
  • trajna promjena ličnosti s kroničnom boli
  • kompenzacijska neuroza: objektivno postoji fizički poremećaj, ali ga osoba preuveličava tako da duže traje, muči se od boli ili nemoći, plaši se trajne nesposobnosti ili boli, ili smrti u mukama, pa inzistira na liječničkoj pomoći ili pretragama.
  • lažna nesposobnost: simulacija simptoma radi potrebe za prihvaćanjem uloge bolesnika.
  • poremećaj karaktera i stvaranja veza
slide12
Osobe s poremećajem ličnosti imaju poteškoća na poslu, što se očituje viškom aktivnosti ili upravo suprotno, kada osoba radi daleko ispod svojih mogućnosti.

Osobe teško sklapaju nova poznanstva, a teško zadržavaju stare odnose.

Osobe koje se druže s njima teško ih podnose zbog nerazumljivih postupaka.

bolesnici s poremećajima u ličnosti teško podnose stres bilo kakve prirode.

Podjela poremećaja ličnosti prema "Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje", 4. izdanje (DSM-IV) (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition).

U DSM-IV opisano je 10 različitih oblika poremećaja ličnosti.

Zbog međusobnih sličnosti, podijeljeni su u 3 veće skupine.

Skupinu A sačinjava čudna ili ekscentrična grupa;

skupinu B čini dramatična, emocionalna i nepostojana grupa;

skupinu C čini tjeskobna i ustrašena grupa.

Poremećaj ličnosti prisutan je kad su crte ličnosti neprilagodljive i kad nisu fleksibilne, uzrokujući tako ozbiljne poteškoće na socijalnom i poslovnom planu ili subjektivne poteškoće.

slide13
Skupina A. Čudna ili ekscentrična grupa uključuje paranoidne, shizoidne i shizotipne poremećaje ličnosti.
  • Osobe pogođene ovim poremećajem koriste obrambene mehanizme projekcije i fantazije, a mogu imati i sklonosti prema psihotičnim mislima.
  • Projekcija se odnosi na pridodavanja neugodnih misli i osjećaja na drugu osobu (npr. predrasude, paranoja).
  • Fantaziranje se odnosi na stvaranje izmišljenog svijeta pomoću kojeg se osoba nosi sa problemom samoće.
  • Paranoja je osjećaj proganjanja ili nepoštenog odnosa od strane okoline (npr. osjećaj da se uvijek govori o njima, da se samo njima smije).
paranoidni poreme aj li nosti
Paranoidni poremećaj ličnosti
  • Paranoidni poremećaj ličnosti označava duboko i neosnovano sumnjičenje i nepovjerenje u ljude, preosjetljivost na druge osobe i nemogućnost izlaženja na kraj sa osobnim emocijama.
  • Osobe zahvaćene ovim problemom ne pokazuju znakove psihotičnosti.
  • Iako paranoidne osobe zadržavaju moć urednog opažanja svoje okoline, oni kao po pravilu sva djelovanju drugih osoba krivo interpretiraju kao namjerno ponižavajuće ili prijeteće.
  • Ovakve osobe često pristupaju mističnim religioznim skupinama, pseudoznantsvenim i kvazipolitičkim skupinama, što ih čini još izoliranijima od zajednice i pojačava osjećaj neprijateljstva drugih prema njima samima.

Simptomi karakteristični za ovaj poremećaj uključuju

  • sumnju na iskorištavanje i zlobnost drugih osoba, naravno bez dovoljnih dokaza u stvarnosti.
  • Uz to se javlja i preokupacija s neopravdanim dvojbama (npr. o iskrenosti svojih prijatelja ili radnih kolega).
  • Naravno da se takve osobe odbijaju povjeravati drugima jer bolesno vjeruju da će sve informacije koje bi kazali nekome kasnije biti iskorištene protiv njih samih.
  • Takve osobe nalaze povoda za osjećaj ugroženosti ili ponižavanja i u najbeznačajnijim gestama, riječima ili događajima. Uz to su prisutni stalno gunđanje, percipiranje napada na vlastiti karakter i reputaciju koji nisu očiti drugim osobama, a kao posljedica takvih rezoniranja, i brzih, ljutitih ispada ili protunapada.
  • Vjernost bračnog druga ili seksualnog partnera praćena je stalnom sumnjom, bez uporišta i dokaza u stvarnosti.
  • Za postavljanje dijagnoze potrebna je prisutnost barem 4 spomenuta simptoma.
  • Osobe pogođene paranoidnim poremećajem ličnosti rijetko sami traže pomoć i liječenje. Ipak, ako zatraže liječenje, individualna psihoterapija je jedini način da se počne. Povremeno mogu podnositi i grupne terapije. Antipsihotike opravdano je primijeniti tek u stadijima uznemirenosti bolesnika.
shizoidni poreme aj li nosti
Shizoidni poremećaj ličnosti
  • Ovaj poremećaj karakteriziran je sveobuhvatnim otuđenjem od socijalne okoline i smanjenom mogućnošću izražavanja emocija u interpersonalnim odnosima koje se javlja u ranoj odrasloj dobi.
  • Za ovaj oblik poremećaja ličnosti karakterističan je izostanak želje ili uživanja u bliskim međuljudskim odnosima, izbor aktivnosti koje uključuju samački način življenja, manjak želje za seksualnim iskustvima s drugim osobama, nedostatak uživanja i oduševljenja u većini aktivnosti, manjak bliskih prijatelja, očita nezainteresiranost, emocionalna hladnoća i otuđenost.
  • Da bi se postavila dijagnoza spomenutog poremećaja potrebno je utvrditi najmanje 4 simptoma.
  • Ovakvi bolesnici problematični su za liječenje. Bolničko okruženje i liječnički, psihijatrijski tretman često shvaćaju kao napad na njihov svijet. Stoga često bježe iz zdravstvenih ustanova.
  • Kao početno liječenje preporuča se individualna psihoterapija. Najbolja metoda liječenja bila bi grupna terapija ako je oboljela osoba može podnijeti.
shizotipalni poreme aj osobnosti
Shizotipalni poremećaj osobnosti
  • Glavna osobina shizotipalnog poremećaja ličnosti jesu "čudni" oblici ponašanja, razmišljanja i opće pojave bolesne osobe. Nabrojene karakteristike nisu dovoljne ekstremne da bi se mogle svrstati u shizofreniju, a ne javljaju se ni psihotične epizode.Smatra se da oko 3% populacije pati od ovog poremećaja.
  • Poremećaj je trajno karakteriziran nedostatkom socijalnih i interpersonalnih kontakata.

Simptomi prisutni kod ovog poremećaja uključuju ideje odnosa, čudna vjerovanja i magijska razmišljanja (vjerovanje u vidovitost, telepatiju, razna praznovjerja, postojanje "šestog čula").

Prisutno je i čudno razmišljanje uz čudan govor (metaforična, preopširan, stereotipan).

Osim toga, javlja se i podozrivost, neprimjereni i suspregnuti afekti.

Ponašanje i pojavnost takvih osoba je neuobičajeno i čudno.

Sve to uzrokuje manjak bliskih prijatelja, uz prisutnost izražene i jake socijalne tjeskobe koja vjerojatno proizlazi iz paranoidnih strahova.

  • Grupna terapija je metoda liječenje za ove bolesnike, i prema rezultatima provedenih istraživanja, daje bolje rezultate od individualne psihoterapije.
slide17

Skupina B. Dramatična, emocionalna ili nepostojana grupa uključuje histrionske, narcisoidne, antisocijalne ili "borderline" poremećaje ličnosti.

  • Osobe pogođene ovim poremećajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja, gledanje na svijet "crno-bijelo" (engl. "splitting") i nekontroliranog motoričkog izražavanja misli i emocija (engl. "acting out").
  • Disocijacija se odnosi na nesvjesno zaboravljanje neugodnih osjećaja i asocijacija.
  • Proces nijekanja, odnosno poricanja usko je vezan uz mehanizam disocijacije. U poricanju bolesnik odbija primiti na znanje neku misao ili osjećaj, ili pak želi, ali to ne može.
  • "Splitting" je pojava kada bolesna osoba vidi druge osobe ili kao potpuno dobre ili kao potpuno zle. Takva "romantična" podjela svijeta na crno-bijelo otežava uspostavljanje kompleksnijih, svakodnevnih ljudskih kontakata i socijalnih veza.
  • Osim opisanim obrambenih mehanizama osobe se često žale na poremećaje raspoloženja i tzv. somatizacijski poremećaj.
histrionski poreme aj li nosti
Histrionski poremećaj ličnosti
  • Ovakve osobe traže pažnju i iskazuju izrazitu emocionalnost. Njihove emocije su plitke i često se mijenjaju.
  • Najčešće se radi o privlačnim i zavodljivim osobama, s prenaglašenom brigom za svoj vanjski izgled.
  • Prisutan je sveobuhvatni način ponašanja jako izražene emocionalnosti i stalnog traženja pažnje koji počinje u vrijeme ranije odrasle dobi.
  • Karakteristično za ovaj poremećaj jest osjećaj nelagode kada osoba nije u centru pažnje, interakcija s drugim osobama koja se može okarakterizirati kao neprikladno seksualna, zavodljiva i provokativna.
  • Osim toga osjećaji te osobe su neiskreni, točnije se opisuju kao plitki i brzo se mijenjaju.
  • Takva osoba konstantno koristi svoj fizički izgled da bi privukla pozornost na sebe.
  • Govor takvih osoba je pun dojmova iako bez detalja.
  • Osim toga, kod ovog poremećaja javlja se i povećana sugestibilnost od strane drugih osoba ili okolnosti i na kraju jako isticanje važnosti nekih veza i poznanstva.
  • Uz ove glavne simptome poremećaja ličnosti česti su i poremećaji raspoloženja i poremećaji u smislu somatizacije psihičkih tegoba, odnosno odražavanja ‘negativne’ psihičke energije na organizam.
  • U liječenju se koristi psihoterapija, individualna i grupna, ali i lijekovi, posebno antidepresivi.
narcisti ki poreme aj li nosti
Narcistički poremećaj ličnosti
  • Pojedinci s dijagnozom ovog poremećaja ličnosti imaju osjećaj grandioznosti u svezi s osobnom važnošću, dok su u isto vrijeme jako osjetljivi na kritiku.
  • Gotovo da ne posjeduju mogućnost suosjećanja s drugima, a češće su zaokupljeni pojavom nego sadržajem.
  • Pogođene osobe pokazuju osjećaj grandioznosti, bilo to fantaziranje ili iskazivanje manirama, iskazuju potrebu da im se divi, i manjak suosjećanja koji počinje u mlađem odraslom dobu.
  • grandiozni osjećaj osobne važnosti se može iskazivati kao pretjerano naglašavanje osobnih postignuća i talenata. Zaokupljeni su fantazijama o neograničenom uspjehu, moći, izuzetnosti, ljepoti i idealnoj ljubavi.
  • Oni vjeruju da su posebni i jedinstveni i da ih mogu razumjeti samo osobe visokog statusa, a uz to iskazuju jaku potrebu da im se divi.
  • Također, oni iskazuju nerazumna očekivanja podilaženja i automatskog slaganja s njihovim stavovima.
  • Interpersonalni odnosi kojih su oni dio pokazuju eksploatacijski odnos na štetu drugih osoba.
  • Nedostaje im mogućnost suosjećanja, dok često misle da su im drugi zavidni i ljubomorni na njih. Nije redak ni arogantni nastup.
  • Kao i kod drugih poremećaja ličnosti iz ove skupine, pogođene osobe pokazuju poremećaje raspoloženja. Uglavnom se radi o depresiji i depresivnim raspoloženjima. Preokupiranost vlastitom pojavom izuzetno jako je izražena. Osim toga javlja se i problem somatizacije.
  • U liječenju se koristi individualna i grupna psihoterapija.
antisocijalni poreme aj li nosti
Antisocijalni poremećaj ličnosti
  • Osobe koje pate do ovog oblika poremećaja ličnosti imaju povijest trajnog i kroničnog antisocijalnog ponašanju u sklopu kojeg se vrši nasilje nad pravima drugih.
  • Osnovni poremećaj kod ovog stanja jest nemogućnost kontroliranja impulsa.
  • Osobe pogođene ovim poremećajem pokazuju nedostatak osjećaja prema drugima. Oni su egocentrični, sebični i pretjerano zahtjevni. Uz to, često se kod njih ne mogu pronaći znakovi tjeskobe, kajanja i krivnje.Kršenje prava i zakona zajednice karakteristično je za ovaj poremećaj ličnosti. P
  • ojmovi poput ‘sociopat’ ili ‘psihopat’ koriste se za osobe kod kojeg je posebno izraženo devijantno antisocijalno ponašanje.
  • Ovo stanje smatra se doživotnim, a za dijagnozu je važno da je poremećaj u ponašanju prisutan već u adolescenciji.
  • Osobe koje koriste nelegalne supstance (droge) često spadaju u skupinu antisocijalnih poremećaja. Međutim, ako je problem te osobe vezan isključivo za zlouporabu droga, i ako osoba osjeća krivlju zbog svog ponašanja onda se dijagnoza antisocijalnog poremećaja ličnosti može isključiti.
  • Često postoje podaci o sličnim poremećajima u obitelji. Stoga se danas smatra da u razvijanju ovog poremećaja ulogu igraju i okoliš u kojem osoba odrasta, ali i genetski faktor. Problemi u obitelji vezani uz alkoholizam također povećava rizik od antisocijalnog ponašanja.Antisocijalno ponašanje može nastati i kao posljedica traume mozga, ili upale mozga (encefalitis).
  • Liječenje je potrebno provoditi isključivo na odjelima, a kao učinkovitija metoda pokazale se grupna terapija.Osim psihodinamskog pristupa kod nekih bolesnika stanje se može poboljšati lijekovima.
borderline ili grani ni poreme aj li nosti
˝Borderline˝ ili granični poremećaj ličnosti
  • Glavni poremećaj jest nestabilnost poimanja samog sebe, među-osobnih odnosa i raspoloženja.
  • Karakterističan je uzorak ponašanja obilježen nestabilnošću međuljudskih odnosa, poimanja samog sebe, afekata i kontrole afekata što počinje u ranoj odrasloj dobi.
  • Stanje je obilježeno velikim naporom u izbjegavanju stvarnih ili izmišljenih vezanja.
  • Međuljudski odnosi su nestabilni i intenzivni. Identitet o samom sebi je nestalan i poremećen. Prisutna je impulzivnost u barem dvije aktivnosti koje su potencijalno štetne za tu osobu (seks, zlouporaba droga, prežderavanje).
  • Suicidalno ponašanje može biti prisutno ili ponašanje koje naginje samoranjavanju.
  • Prisutan je kronični osjećaj praznine.
  • Osjećaj ljutnje je intenzivan, bez kontrole i neprikladan za određenu situaciju.
  • Ova vrst poremećaja prisutna je u 1-2% populacije.
  • Dijagnoza je češća dva puta više kod žena.
  • Uzrok ove vrste poremećaja najvjerojatnije je poremećaj u ranom razvoju ličnosti.
  • Čest nalaz je teško zlostavljanje u djetinjstvu.
  • U terapiji se koristi psihodinamski pristup, ali i lijekovi.
slide22
Poremećaji ličnosti - skupina C - tjeskobna skupina, inhibirani, ovisni i opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti.
  • Osobe pogođene ovim poremećajem pokazuju obrambene mehanizme poput izolacije, pasivne agresije i hipohondrije.
  • Izolacija se javlja kada je neki neočekivan osjećaj, djelo ili ideja odijeljena od emocije koja je normalno s tim povezana. Bolesnici su sređeni, kontrolirani i mogu govoriti o događajima iz svog života bez osjećaja.
  • Pasivna agresija događa se kada je otpor neizravan i često okrenut protiv osobe same. Stoga su namjerno padanje ispita i klaunsko ponašanje oblici pasivno - agresivnog ponašanja.
  • Hipohondrijaza često je prisutna kod osoba s poremećajem ličnosti, posebno kod ovisnih i pasivno-agresivnih osoba.
ovisni poreme aj li nosti
Osobe s ovim poremećajem dopuštaju drugima da upravljaju njihovim životima jer to nisu u stanju sami.

Drugi ljudi (poput bračnih partnera) određuju sve ključne životne odluke umjesto njih, poput mjesta življenja, odabir posla i sl.

Potrebe ovisnih ljudi nalaze se na drugom mjestu, iza osoba o kojima su ovisni, da bi izbjegli bilo kakvu mogućnost donošenja vlastitih odluka i odgovornosti. Ovisne osobe vide sebe kao bespomoćne i glupe.

Neki autori smatraju da uzrok ovog poremećaja može imati korijene u kulturološkim osnovama neke zajednice u kojoj se od određene skupine ljudi očekuje da budu ovisniji o drugima.

Jako je izražena potreba za brigom o njima i javlja se strah od odvajanja od nekoga uz koga je bila ovisna.

Ovakvo ponašanje javlja se u ranoj odrasloj dobi, a može se javljati u različitim kontekstima.

Najčešći znakovi ovakvog ponašanja su:

-nesposobnost donošenja svakodnevnih odluka bez puno savjeta drugih ljudi i njihove potpore

-potreba da drugi preuzimaju odgovornost za većinu postupaka u njihovom životu

-poteškoće izražavanja vlastitog neslaganja s okolinom zbog straha od gubitka potpore

-izlaganje izuzetnim žrtvama da bi se zadržala potpora pojedine osobe ili okoline

-osjećaj nelagode i bespomoćnosti kad takva osoba ostane sama zbog straha od nemogućnosti kontroliranja samog sebe

-grčevito traženje novog odnosa ili veze nakon što se stari odnos ili veza raspadnu

-neutemeljena preokupiranost strahom da će biti ostavljena brinuti se sami od sebi

Depresija je kod ovog poremećaja ličnosti česta popratna komplikacija.

Ovisni poremećaj ličnosti
opsesivno kompulzivni poreme aj li nosti
Opsesivno - kompulzivni poremećaj ličnosti
  • Pogođene osobe su perfekcionisti, neprilagodljivi, te nisu sposobni izraziti prijazne, nježne osjećaje. Preokupirani su beznačajnim detaljima i pravilima i nimalo im se ne sviđa promjena u nekoj rutini ili navici.
  • Osobe s ovim poremećajem ličnosti iskazuju preokupiranost s redom, urednošću, kontrolom nad okolinom i međuljudskim osjećajima, po cijenu prilagodljivosti, otvorenosti i učinkovitosti.
  • Ovakvo ponašanje se javlja u ranoj odrasloj dobi, a može se očitovati na nekoliko različitih načina.
  • Najčešći znakovi ovakvog ponašanja su:

-preokupacija detaljima, pravilima, redom, organizacijom ili rasporedima do te granice da je aktivnost i produktivnost te osobe značajno umanjena što za posljedicu ima razvijanje neučinkovitosti na svim životnim poljima.

-perfekcionizam koji ometa završetak započetog zadatka

-izrazita posvećenost poslu i radnim zadaćama do stupnja koji isključuje odmor, opuštanje ili bilo kakvo opuštanje i uživanje (tu se ne računa veliki rad zbog očitih ekonomskih i socijalnih razloga)

-pretjerano izražen osjećaj savjesti, skrupuloznosti i nefleksibilnost po pitanjima morala, etike ili životnih vrijednosti (tu ne spadaju spomenute pojave koje ima izvor u kulturološkom, socijalnom ili političkom nasljeđu)

-nesposobnost odbacivanja potrošenih ili istrošenih stvari čak i kada takvi predmeti nemaju nikakvih sentimentalnih vrijednosti

-odbijanje rada ili suradnje s drugim ljudima osim ako svi ne radi baš "po njegovom“

-škrtost i štednja novaca i sredstava na sebi, ali i na drugima jer se novac gleda kao vrijednost koju treba čuvati za buduće crne dane ili neku veliku katastrofu.

  • Za razliku od drugih poremećaja ličnost, kod ovog poremećaja osobe znaju da imaju problem kojim sami sebe koče i ne dopuštaju sami sebi da se dobro osjećaju.
  • Poremećaj se liječi uglavnom psihoterapijom, bilo individualnom ili grupnom.
inhibirani poreme aj li nosti
Inhibirani poremećaj ličnosti
  • Iako su osobe s ovim poremećajem ličnosti tihi i povućeni, oni ipak žude za prijateljstvima, za razliku od sizoidnih bolesnika.
  • Zbog toga što im je jako neugodno i zato što se boje odbacivanja ili kriticizma, oni izbjegavaju socijalne kontakte.
  • Uz to su samokritični i imaju slabo samopouzdanje.
  • Stoga, ako se osobama pogođenim ovim poremećajem ponudi nekritičko prihvaćanje, oni će unatoč svog stanja sklapati prijateljstva i stvarati nove socijalne kontakte.
  • Simptomi ovog poremećaja: -izbjegavanje životnih aktivnosti ili poslova koji uključuju značajne interpersonalne kontakte zbog straha od kriticizma, neodobravanja ili odbacivanja-izostanak želje da se zbližava s ljudima osim ako nije sigurna da će biti prihvaćena i voljena-suzdržanost u intimnim odnosima zbog straha od osjećaja posramljenosti i ismijavanja-preokupiranost brigama zbog eventualnih kritika ili odbacivanja u društvenim situacijama-zakočenost u novim interpersonalnim odnosima zbog osjećaja inferiornosti -osjećaj društvene neprilagođenosti, osobne neprivlačnosti ili inferiornosti prema drugima-neuobičajeno odbijanje rizika zbog straha od neuspjeha
  • Uz ovo stanje mogu biti povezana i stanja socijalne fobije ili agorafobije.
  • Ovaj poremećaj ličnosti uglavnom se pokušava liječiti psihoterapijom.
slide26
Ako promatramo nekoliko crta ličnosti, kao što su:1. strogost2. samopouzdanje3. osjećajnost4. ljubomora5. nepovjerenje6. impulzivnost7. traženje pažnje8. ovisnost9. svadljivost10. agresivnost11. suosjećajnostNije teško sjetiti se suprotnosti ovih pojmova.
  • četiri se karakteristike ponavljaju:-nemogućnost ostvarivanja intimnih veza-impulzivnost-manjak osjećaja krivice-ne-učenje iz neugodnog iskustva. Anti-socijalan poremećaj ličnosti je dijagnoza koja se najčešće, iako ne jedina, povezuje s psihopatijom
slide27
Netko s poremećajem osobnosti će iskazivati obrasce ponašanja koji uzrokuju više problema nego što ih rješava - ako ne za njih, onda za njihovu okolinu.
  • Ovakav način razmišljanja bit će rezultat duboko usađenog uvjerenja - postupati na način na koji oni gledaju svijet.
  • Njihovo uvjerenje u takvom pogledu na svijet je toliko snažno da će bilo koji dokaz koji bi ukazivao na suprotno biti odbačen.
  • Takve osobe mogu biti svjesne problema koji pogađaju osobe u njihovoj okolini, ali oni nisu u mogućnosti povezati nastanak tih problema sa svojim ponašanjem.
  • Ako su pogođeni negativnim posljedicama često će pokušati naći izlaz iz te situacije- ali pošto rješenja problema baziraju na svom pogledu na svijet, koji nije ispravan, i pokušaji ispravljanja situacije ili samo nošenje s njom urodit će s još novih problema.
  • Takvi pogledi na svijet mogu biti tako integrirani u nečiju ličnost da oni nisu svjesni njih, niti su svjesni njihove uloge koje oni igraju u teškim situacijama u kojima se mogu naći.Oni predstavljaju osobne zakone prema kojima donosimo vlastite odluke.
ad