SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRAVNI FAKULTET Specijalistički studij javne uprave, II. godina

1. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRAVNI FAKULTET Specijalistički studij javne uprave, II. godina MEĐUNARODNI ODNOSI, VANJSKA POLITIKA I DIPLOMACIJA - ak. god. 2014.-2015. - dr. sc. Mladen Andrlić, veleposlanik Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske mladen.andrlic@mvep.hr Zagreb, 17. listopada, 2013.

2. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA Drugi susret, 17. listopada 2014. Međunarodno okružje: razvoj i trendovi

3. REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVADIPLOMATSKA AKADEMIJA • MEĐUNARODNI ODNOSI su prostor djelovanja - ‘gdje’ (‘where’). • VANJSKA POLITIKA određuje cilj djelovanja u prostoru- ‘što’ (‘what’). • DIPLOMACIJAje način djelovanja u prostoru - ‘kako’ (‘how’).

4. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA • 1. Međunarodni odnosi, vanjska politika i diplomacija, • 2. Glavni elementi suvremenog međunarodnog okružja, • 3. Povijest diplomacije, • 4. Suvremena diplomacija, • 5. Ključna obilježja i procesi. • 6. Nove međunarodnopravne vrijednosti, procesi i obilježja

5. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 1. Međunarodni odnosi, vanjska politika i diplomacija • tri razine odvijanja procesa, • međupovezanosti, • diplomacija kao sredstvo vanjske politike u međunarodnom okružju.

6. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 2. Glavni elementi suvremenog međunarodnog okružja • Elementi: • više od 200 neovisnih država, • unipolarnost SAD i novi globalni igrači, • regionalne i međuregionalne veze, • globalizacija.

7. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA • Obilježja i procesi: • intenzivna produbljena internacionalizacija, • brzi protok informacija i inovacija, promet i veze, • masovno korištenje komunikacija, novi medij i društvene mreže. 2. Glavni elementi suvremenog međunarodnog okružja

8. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA • Nove opće vrijednosti: • individualna i ljudska prava, • dijalog i tolerancija, • društvena i poslovna etika, • uzajamno povjerenje i razumijevanje. 2. Glavni elementi suvremenog međunarodnog okružja

9. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 3. Povijest diplomacije • od antičkih izaslanika do renesansne stalne diplomacije, • Westfalski mir, postvestfalski razvoj, • Bečki kongres i politika ravnoteže, eurocentrizam, izolacionizam • Prvi svjetski rat, Wilsonova doktrina, Liga naroda, • Drugi svjetski rat.

10. 4. Suvremena diplomacija • Ujedinjeni narodi, blokovske podjele, (ne)razvijenost, (među)ovisnost, (ne)ravnoteža, Hladni rat. • Nesvrstanost, multilateralizam, pad Berlinskog zida. • Globalizacija i globalna matrica makroregija. • Transatlantski odnosi, procesi europske integracije, politička i razvojna transformacija u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

11. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 4.1. Globalizacija i globalna matrica makroregija • SAD ostaju jedina supersila, ali se središte gospodarske konjunkture, a postupno i razvoja, seli (u i spram Azije), • novi igrači: regionalne asocijacije – ASEAN, AIPEC, MERCOSUR; međuregionalna suradnja – BRICS, EU-Kina, EU-Japan, EU-Rusija, • iskustva unutar- i među-regionalne suradnje jačaju interese za regionalnim pristupom diljem svijeta, • EU i regionalne politike EU mijenjaju se u ozbiljne strukture i učinkovite razvojne mehanizme, • srednja i JIE – CEFTA, JJI, RCC, SEI, SEFTA, Višegradska skupina, sve komplementarno središnjim regionalnim i kohezijskim politikama EU.

12. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 4.2. Politička i razvojna transformacija u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi • nakon Zida (‘post-Wall’): demokratizacija, tržišno orijentirane reforme, socjalna tranzicija, • repozicioniranje: negdašnji Istok postaje središnji dio geopolitičke Europe (od sjeverne Afrike do Kine), most spram Istočnog i Južnomediteranskog susjedstva EU, • RH: agresija, rat i poslijeratna tranzicija, mir, stabilnost, koegzistencija i razvoj, reforme i mjere uspostave povjerenja (CBMs), • RH danas: politički i razvojni standardi i kriteriji EU i NATO-a, dobrosusjedski odnos i regionalna suradnja, prijenos znanja i iskustava.

13. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 5. Ključna obilježja i procesi • Koncepcijske promjene (4-’I’): • internacionalizacija, integracija, individualizacija i informatizacija. • Realnosti: • paradigma odnosa se mijenja: od ‘država-država’ spram ‘država-društvo’, od tajne spram javnoj diplomaciji, • nacionalne interese štite međunarodno otvaranje, transparentnost, partnerstvo, integracija i suradnja.

14. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA 5. Ključna obilježja i procesi • Mogući budući iskoraci: - danas postvestfalijski nadnacionalni standardi i vrijednosti umjesto vestfalijskog društvo nacionalnih, pojedinačnih i dugih interesa, - nove veze, odnosi i razgraničenja javnoga, poslovnog i civilnog sektora, - od postojećih spram novih odnosa i hijerarhija.

15. Međunarodno okružje: razvoj i trendovi - II dio dr.sc. Koraljka SansovićMinistarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

16. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA Odnos međunarodnogi europskog prava – uvodne napomene • Razlozi i počeci europskih integracija – 1950.-te godine – prvo između šest zemalja (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske) – ’oci’ Europske unije - Adenauer, Bech, Beyen, Churchill, Gasperi, Hallstein, Mansholt, Monnet, Schumann, Spaak – utvrđivanje korijena Europske unije • cilj - ujedinjena Europa mira i blagostanja • Europsko pravo sui generis vrsta međunarodnog prava - Pravni sustav Europske unije, specifičan je jer se razlikuje od međunarodnog i nacionalnih pravnih sustava, ali istovremeno preuzima, razvija i adaptira, koncepte i mehanizme funkcioniranja iz tih sustava. • Europski je sud u slučaju Van Gend en Loos utvrdio da je Unija 'novi pravni poredak međunarodnog prava’ • Osnivački ugovori – po svojoj pravnoj prirodi ugovori međunarodnog prava

17. Diplomatski odnosi Unije Radi ostvarivanja svojih zadaća Unija ima diplomatske odnose sa drugim subjektima međunarodnog prava Države imaju diplomatske misije i odnose pri/prema Uniji Odnosi EU sa međunarodnim organizacijama REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

18. Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europske unije Koncept zajedničke vanjske i sigurnosne politike prvi se puta formalno regulira u Ugovoru o Europskoj uniji tzv. Maastriški ugovor iz 1992. – tzv. drugi stup Europske unije –veći stupanj suverenosti u odnosu na prvi stup, vlastiti instrumenti – zajednička stajališta i zajedničke akcije; Prije toga postojao koncept ‘europske političke suradnje’ Ugovor o Europskoj uniji iz 1997. – Amsterdamski ugovor – promjene – uvođenje instituta ‘konstruktivne suzdržanosti’; suzdržanost neke od država članica otklanja zapreku za donošenje odluka (obzirom da je pravilo da se odluke u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici donose jednoglasno), no uz uvjet da broj suzdržanih članica ne smije prelaziti jednu trećinu ukupnog broja država članica Unije; Uvođenje instrumenta ‘zajedničke strategije’, institucionalizacija ZVSP-a REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

19. - - Ugovor o Europskoj uniji iz 2001. – Ugovor iz Nice – uvodi se model intenzivnije suradnje između država na tom području – Politički i sigurnosni odbor – kao stalno tijelo zaduženo za obrambenu politiku Unije; Vojni odbor Europske unije - kojem stavlja u nadležnost obavještavanje, savjetovanje i davanje preporuka Političkom i sigurnosnom odboru u pogledu svih vojnih pitanja od značaja za Uniju. On je najviše vojno tijelo unije; Vojni stožer Europske unije čija je zadaća provedba odluka i politika Vojnog odbora Ugovor o Europskoj uniji iz 2007. – Lisabonski ugovor – u općim odredbama Ugovor redefinira ciljeve iz Maastrichta, te među njima navodi: osiguranje zajedničkih vrijednosti, temeljnih interesa, sigurnosti, nezavisnosti i integriteta; učvršćenje i podršku demokraciji, vladavini prava, zaštiti ljudskih prava i načela međunarodnog prava; očuvanje mira, sprječavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti u skladu s ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Završnog helsinškog akta te u skladu s ciljevima Pariške povelje… pomoć stanovništvu, zemljama i regijama izloženima prirodnim ili drugim katastrofama promicanje općenito međunarodnog sustava zasnovanog na snažnijoj međunarodnoj suradnji u cilju postizanja općeg dobra … (čl. 21. UEU) REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

20. Promjena kod ‘konstruktivne suzdržanosti’ - prema Lisabonskog ugovoru - za sprječavanje donošenja odluke više nije dovoljna jedna trećina ukupnog broja država članica, već se uz to traži da njihovo stanovništvo obuhvaća ukupno također barem jednu trećinu stanovništva Unije. Čl. 37. UEU – Uniji se priznaje pravo sklapanja međunarodnih sporazuma s jednom ili više država ili međunarodnih organizacija vezano uz pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Ranija odredba – Vijeće i Predsjedništvo ovlaštena tijela Potvrđuje međunorodnopravni subjektivitet Unije kao nositelja ne samo pravne već i poslovne sposobnosti u međunarodnom pravu Članak 47. UEU – priznanje pravne osobnosti status međunarodnih ugovora – međunarodni ugovori koje EU zaključi postaju sastavni dio europskog pravnog poretka, i obvezujući su za države članice REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

21. Neke odredbe Ugovora o Europskoj uniji o ZVSP Članak 18. UEU –Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom uz suglasnost predsjednika Komisije, imenuje Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Visoki predstavnik vodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije. Svojim prijedlozima doprinosi razvoju te politike koju provodi u skladu s mandatom koji mu dodjeljuje Vijeće. Isto se primjenjuje i na zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

22. Članak 34. UEU - Države članice koordiniraju svoje djelovanje u međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama. U tim forumima one podržavaju stajališta Unije. Tu koordinaciju organizira Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. U međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama, gdje ne sudjeluju sve države članice, one koje sudjeluju podržavaju stajališta Unije. Države članice zastupljene u međunarodnim organizacijama ili na međunarodnim konferencijama u kojima ne sudjeluju sve države članice, redovito obavješćuju ostale države članice i Visokog predstavnika o svim pitanjima od zajedničkog interesa. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

23. Članak 35. UEU regulira suradnju diplomatskih i konzularnih misija država članica i delegacija Komisije u trećim zemljama i na međunarodnim konferencijama, njihovih predstavništava u međunarodnim organizacijama, u osiguravanju poštivanja i provedbe zajedničkih stajališta i djelovanja Unije Svoju suradnju oni unapređuju razmjenom podataka i provođenjem zajedničkih procjena. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

24. Sličnosti u funkcioniranju međunarodnogi europskog prava na nacionalnoj razini Načelo nadređenosti prava – razlika međunarodno pravo – europsko Prijenos ovlasti od strane država članica Interpretativni učinak ili interpretativna obveza Načelo izravnog učinka Promijenjene ovlasti nacionalnih tijela, posebno sudova Promijenjena uloga interpretacije Granice interpretativne slobode – vrijednosti zajedničke europskim narodima – u pravu stipulirane kao opća načela i temeljna prava REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

25. Priznavanje i zaštita ljudskih prava u Europskoj uniji Politike u pogledu ljudskih prava (u području anti-diskriminacijskog prava, međunarodne trgovine i razvojne politike, zajedničke vanjske i sigurnosne politike...) Institucionalne inicijative u području ljudskih prava Primarno i sekundarno zakonodavstvo – Povelja Europske unije o temeljnim pravima - sastavni dio Ugovora iz Lisabona – poredba sa Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Sudska praksa Europskog suda REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

26. Važnija sudska praksaEuropskog suda 1969 Stauder – ljudska prava kao sastavni dio općih načela europskog prava, zaštićena od strane Suda 1970 Internationale Handelsgesellschaft – valjanost europskih mjera ne može se ocjenjivati na temelju nacionalnog prava 1974 Nold – izvori općih načela – ustavne tradicije zajedničke državama članicama; međunarodni instrumenti (Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava, Europska socijalna povelja, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Povelja UN-a, Međunarodna konvencija o pravima djeteta itd.) REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

27. Recentniji predmeti - Audiolux(2009)iDominigues(2010)– opća načela i temeljna prava priznata kao interpretativni diskurs prava Unije Mangold(2005)iKücükdeveci (2010) case – Europski sud priznaje horizontalni izravni učinak općim načelima i temeljnim pravima REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

28. Smjernice za interpretaciju europskih odredaba i nacionalnih provedbenih odredaba Nacionalno pravo se treba interpretirati u skladu s europskim Europsko se pravo treba interpretirati uz uzimanje u obzir općih načela i temeljnih prava Teleološka metoda (duh, kontekst i tekst) –Costa v. ENEL; Van Gend en Loos REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA

29. REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVADIPLOMATSKA AKADEMIJA • Literatura: • Berković, Svjetlan. Diplomacija i diplomatska profesija. Dubrovnik, Urban – Media, 2006., str. 17-24. • Pičuljan, Zoran. Diplomacija kao državna služba. Zagreb, Društveno veleučilište u Zagrebu, 2007., str. 17-31. • Šimonović, Ivan. Globalizacija, državna suverenost i međunarodni odnosi. Zagreb, Narodne novine, 2005., str. 3 -7, 18 – 22, 25 – 30. • Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša. Osnove prava Europske unije. Zagreb, Narodne novine, 2011., Glava I., poglavlja 3, 6 i 7. • Ćapeta, Tamara et al. Reforma Europske unije, Lisabonski ugovor. Zagreb, Narodne novine, 2009., Glava X. • Dopunska literatura: • Andrassy, Juraj; Bakotić, Božidar; Vukas, Budislav. Međunarodno pravo I. Zagreb, Školska knjiga, 1995. • Berković, Svjetlan. Diplomacija Dubrovačke Republike. Diplomacija i povijest. Zagreb – Dubrovnik, Urban – Media, 2009. • Berridge, Geoff R.; Keens-Soper, Maurice; Otte, Thomas G. Diplomatska teorija od Machiavellija do Kissingera. Zagreb, Biblioteka Politička misao, 2005. • Ibler, Vladimir. Koliko vrijedi međunarodno pravo? Zagreb, Diplomatska akademija MVEP, 2006. • Kissinger, Henry. Diplomacija. Zagreb, Golden marketing, 2000. • Špoljarić, Stjepan: Ruđer Bošković u službi diplomacije Dubrovačke Republike. Zagreb, Diplomatska akademija MVEP, 2011. • Vukadinović, Radovan. Politika i diplomacija. Zagreb, Otvoreno sveučilište, 1994.

30. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI!

31. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA DIPLOMATSKA AKADEMIJA • O budućnosti globalnih odnosa • Kissinger, Henry. Nova razmišljanja o novom svjetskom poretku, • u: Diplomacija. Zagreb, Golden Marketing, • 2000., str. 755-789.