1 / 7

IZRADILI : Ana Antunović,6.c Kristina Milat,6.c

RAČUNALNI OTPAD. IZRADILI : Ana Antunović,6.c Kristina Milat,6.c Pero Radić,5.c. Gdje se izvozi računalni otpad ?.

Download Presentation

IZRADILI : Ana Antunović,6.c Kristina Milat,6.c

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RAČUNALNI OTPAD IZRADILI: Ana Antunović,6.c Kristina Milat,6.c Pero Radić,5.c

  2. Gdje se izvozi računalni otpad ? • Obzirom da zapad uglavnom izvozi svoj računalni otpad u Nigeriju i Kinu, lokalno stanovništvo pronašlo je u njemu izvor zarade. Naravno, nije sve tako lijepo kao što se čini: Kinezi, primjerice, zarađuju svega dva dolara na sat kopajući po otpadu, a otrovne kemikalije iz otpada truju vodu i tlo.

  3. Što se događa sa E-otpadom ? • Prije nekoliko godina tvrtke su svoja stara računala počele donirati sjevernoj Africi, posebice Gani, koja je te donacije prihvatila objeručke, u nadi da će se korištenjem računala približiti ostatku svijeta i ekonomiju. • Međutim analitičari su potvrdili da stara računala poput Pentiuma II ne mogu puno pomoći pri radu, a zapadni svijet je našao rupu u zakonu i počeo sva svoja neispravna računala slati kao donacije. • Najveće odlagalište e-otpada u Gani je Agbogbloshie, siromašna četvrt Accre. Tamo djeca paljenjem plastike pokušavaju iz računala dobiti metale poput bakra i željeza, koje kasnije mogu prodati. Ovakvo nekontrolirano paljenje plastike loše je i za okoliš i za njihovo zdravlje.

  4. Trenutno stanje > U razvijenim zemljama • Veliki problem elektroničkog otpada imaju razvijene zemlje kao Sjedinjene Države koje procjenjuju da će u sljedećih šest godina oko milijardu računalnih komponenti postati otpad te otprilike tri milijarde raznih uređaja kućne elektronike, uključujući 200 milijuna televizora. Zastarjela računala u SAD-u sadrže više od dvije milijarde kilograma plastike, 1,6 milijardi kilograma kadmija, 600 milijuna kilograma kroma i isto toliko olova te još zasad nepoznatu količinu žive i broma.

  5. Trenutno stanje > Stanje u Hrvatskoj • U Hrvatskoj je na snazi novi zakon o otpadu u kojem je elektronički otpad svrstan pod opasan. Kako Hrvatska nema mogućnosti niti postrojenja za zbrinjavanje i obradu elektroničkog otpada te se izvozi u druge zemlje, novi zakon obavezuje proizvođače ili uvoznike elektroničke opreme da se sami pobrinu za njegovo skupljanje. No s obzirom na efikasnost provođenja zakona kod nas, vjerojatno će i dalje sve ostati na savjesti pojedinih proizvođača i krajnjih korisnika da zbrinu svoj otpad. Na žalost, na mnogo mjesta ne postoji organizirano prikupljanje ili su građani nedovoljno informirani o mogućnostima sigurnog odlaganja opasnog otpada, pa često ni njihova savjest nije dovoljna.

  6. Zbrinjavanje > Načini zbrinjavanja • Elektrotehnički i elektronički otpad sadrži visok udjel opasnih tvari, pa ukoliko se njime ne gospodari na pravilan način može uzrokovati poremećaje u okolišu. • Samo 11 posto odbačene elektroničke opreme se 1998. recikliralo. Ostalo se deponiralo ili izvozilo. Jedan od problema reciklaže elektronskog otpada nalazi se u teškom razdvajanju pojedinih sirovina iz otpada. Zato je jako bitna zakonska regulacija načina izrade elektroničkih komponenti i uređaja kako bi se recikliranje olakšalo u što većoj mjeri. Ako je recikliranje lakše, cijena mu je manja te postaje konkurentna primarnim izvorima sirovina.

  7. Zbrinjavanje > Načini zbrinjavanja • Korporacija Sony je došla na ideju da umjesto rastavljanja, staru elektroničku opremu pohranjuje u napuštene otvorene rudnike. Neki od njih mogli bi primiti preko 70 milijardi računala, a onda bi se iz te "urbane rude" mogao u budućnosti vaditi bakar, zlato, željezo i ostali materijali.

More Related