1 / 43

Twinning u Europskoj perspektivi

Twinning u Europskoj perspektivi. PÁMER Zoltán Početna konferencija Snet.eu Osijek, 11. prosinca 2012. Pregled sardžaja. Povijest i okviri twinninga; Financijski instrumenti twinninga; Twinning između Hrvatske i Južnog Zadunavlja;

margo
Download Presentation

Twinning u Europskoj perspektivi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Twinning u Europskoj perspektivi PÁMER Zoltán Početna konferencija Snet.eu Osijek, 11. prosinca 2012

  2. Pregled sardžaja • Povijest i okviri twinninga; • Financijski instrumenti twinninga; • Twinning između Hrvatske i Južnog Zadunavlja; • Twinning u Europi i u svijetu – primjeri dobre prakse; • EGTC u praksi.

  3. 1. dio • Povijest i okviri twinninga

  4. Twinning u Europi „Friendship, cooperation and mutual awareness among the people of Europe” (CEMR Twinning Practical Handbook)

  5. Twinning u Europi Povijest: period hladnog rata: • Dio stabilizacije i mirotvornog procesa nakon II. svjetskog rata – inicijativa skupa gradonačelnika; • Pioniri twinning-a: Francuska i Njemačka; • 1951: Osnivanje Vijeća europskih općina i regija (CEMR); • 1963: Francusko-njemački prijateljski sporazum (120 DE-FR twinninga); • 1980: Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji: prvi pravni okvir.

  6. Twinning u Europi Povijest: period političkih promjena • 1989: prvi program EK za twinning; • 1990: pad berlinskog zida; • 1991: 8500 twinninga (CEMR); • Ugovor iz Maastrichta: europsko građanstvo; • 1995: Proširenje EU-a prema istoku (Austrija, Finska, Švedska); • 2004: Istočno proširenje; • 2006: oko 17000 twinninga.

  7. Twinning u Europi Tipičnosti twinninga u početnom periodu: • Nema pravnih regulativa; • Bottom-up (odozdo prema gore) pristup: suradnja lokalnih jedninca na bazi osobnih kontakata stanovništva; • Glavni cilj: upoznavanje sa životom drugih europskih zemalja, komunikacija među građanima iz različitih kulturnih sredina; • Većina suradnji među susjednim zemljama.

  8. Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji • Donesena u 1980 u Madridu. • Prvi pravni okvir: obavezuje članice potpisnice da doprinesu prekograničnim suradnjama lokalnih jedinica; • Ne utječe na državne ovlasti; • Ratifikacija: • U Hrvatskoj: Zakonom o potvrđivanju Europske okvirne konvencije o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih jedinica ili vlasti (NN-MU 10/2003); • U Mađarskoj: Zakon br. 1997: XXIV.; • U Srbiji: nije ratifikovana.

  9. Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji Dodaci i protokoli: • 2. dio konvencije (1980): uzorci za sporazume među lokalnim jedinicama; • Dodatni protokol (1995): mogućnost lokalnih suradnji bez odobrenja centralne vlasti→ više članica nisu potpisali; • Sekundarni protokol (1998): Skupina za euroregionalnu suradnju (EGC – novi instrument).

  10. Karakteristike twinninga u Istočnoj Europi • Prije 1990 granice su bile u velikom dijelu zatvorene; • Pojavljivanje novih pravnih i financijskih mogućnosti; • Povećanje broja suradnji; • Pravna asimetričnost: centralizirane države i slaba lokalna razina: • Prazne suradnje; • Prazne strukture; • Od 2000-ih godina glavni cilj:privučiti EU sredstava.

  11. Twinning van Europe • United Cities and Local Governments (UCLG): • Međunarodna krovna organizacija CEMR-a; • Zastupanje interesa lokalnih jedinica na globalnoj razini; • 130 zemalja članica, 7 odsjeka; • Platforma pretrage partnera za globalni twinning; • Široke mogućnosti: velike razlike u ovlasti lokalnih jedinica u svijetu; • Europa je ključni izvor znanja u oblastima npr. poljoprivrede, zdravstva, diječje i socijalne skrbi itd. • Financijski instrumenti: • Nacionalni fondovi MVP-ova zemalja; • EDF: Europski fond za razvoj.

  12. 2. dio • Financijski instrumenti twinninga

  13. Financiranje • Najčešće: godišnji proračun lokalne jedinice; • Potpore centralne razine vlasti (županije npr.); • Nacionalni programi za bratimljenje gradova, koji su u skladu sa nekim nacionalnim ciljevima; • Fondovi uspostavljeni od partnera zemalja, koji su namjenjeni za potporu suradnja aktera uključenih zemalja (npr. Visegrádi Alap); • Srednjeeuropska inicijativa (CEI); • Potpora Europske unije • Citizens for Europe; • Prekogranična suradnja (CBC); • Novi alati od 2014: CLLD (?) • Ključno pitanje: održivost. !

  14. Europe for Citizens • Usvojen u 2005; • Sredstva: 215 milijuna € za 2007-2013; • Aktivnosti: • „Aktivni građani za Europu”: uključivanje građana u razmjenu iskustava (min. 45% sredstava): • Mjera 1.1 „Town twinning” (bratimljenje gradova) i mreže partnerskih gradova; • Mjera 1.2 Projekti građana i mjere potpore.

  15. Europe for Citizens • Aktivnosti: 2. Aktivno civilno društvo u Europi: poticanje aktivnosti oko teme europskog građanstva (oko 31% sredstava): • Mjera 2.1 Potpora za think-tank-ove; • Mjera 2.2 Potpora organizacijama civilnog društva, koje djeluju na europskoj razini; • Mjera 2.3 Potpora projektima organizacija civilnog društva.

  16. Europe for Citizens • Aktivnosti: 3. Zajedno za Europu (oko 10% sredstava): • Potpora vidljivosti djelovanja Europske unije, studije i alati informiranja. 4. Aktivno europsko sjećanje (oko 4% sredstava): • Podrška aktivnostima za njegovanje općih europskih vrijednosti.

  17. Europe for Citizens Uključena tijela: • Europska komisija; • Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu; • Kontakt točke Europe za građane (u Hrvatskoj Ured za udruge – www.uzuvrh.hr,u Srbiji: Stalna konferencija gradova i opština - www.skgo.org); • Države članice i uključene partnerske zemlje.

  18. Europe for Citizens Postupak prijave: • Putem elektronskog sustava (eForm)http://eacea.ec.europa.eu/eforms/index_en.php#1; • Neki dokumenti (potpisane deklaracije, izjave, osnivački akti, FIF, deklaracija o djelovanju u ime više lokalnih jedinica itd.) poslani poštom na adresu Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (Bruxelles). • Ocjenjivanje prihvatljivosti: a) Podnositelj projekta i partneri, b) Priroda i dimenzija projekta, c) Formalnosti prijave (form, rok, jezik).

  19. Europe for Citizens Postupak prijave: • Putem elektronskog sustava (eForm)http://eacea.ec.europa.eu/eforms/index_en.php#1; • Neki dokumenti (potpisane deklaracije, izjave, osnivački akti, FIF, deklaracija o djelovanju u ime više lokalnih jedinica itd.) poslani poštom na adresu Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (Bruxelles).

  20. Europe for Citizens • Ocjenjivanje prihvatljivosti: a) Podnositelj projekta i partneri, b) Priroda i dimenzija projekta, c) Formalnosti prijave (form, rok, jezik). • Kriteriji dodjele granta: • Kvaliteta: usklađenost sa ciljevima programa, kvaliteta projekta, učinci, vidljivost i održivost; • Kvantitativni kriteriji: geografski učinak, ciljna skupina.

  21. Europe for Citizens Uvjeti financiranja: • Sufinanciranja mora biti dopunjena vlastitim sredstvima (npr. putem donacija i sl.); • Podkontraktiranje aktivnosti je moguće; • Metoda izračuna granta: • Paušalni iznos: na bazi dnevnih rata, što se određuje putem broja učesnika, udaljenosti gradova partnera i uključenih zemalja (do 20 000 EUR – obično za jedan event); • Putem detaljnog budžeta troškova (kadrovski, putovanje i noćenje, specijalni projektni troškovi, opreme, potrošni materijali itd.) • Pretfinanciranje je moguće!

  22. Europe for CitizensMjera 1.1 „Town twinning” Specijalna pravila: • Za dva bratimljena grada, min. 2 različite zemlje • Grant maksimum jedanput godišnje; • Minimum 25 polaznika; • Maksimalno trajanje događaja: 21 dan; • Razmjer projekta: 5000 do 25 000 EUR; • Paušalni proračun: isključivo po broju polaznika i broju dana; • Nema pretfinanciranja.

  23. Programi prekogranične suradnje (CBC) Programi financiranih od Europske unije za unapređenje prekograniče suranje i gospodarsko-društveni razvoj pograničnih područja: • People-to-people akcije sa limitiranim proračunom za partnerske gradove.

  24. EGTC: novi pravni alat za upravljanje prekograničnom suradnjom • Nastao je putem Uredbe (EC) No 1082/2006; • Mogućnost osnivanja prekogranične pravne osobe za upravljanje prekograničnom suradnjom; • Priroda suradnje može biti: • Provedba EU programa potpore; • Provedba aktivnosti prekogranične suradnje financiranih od zemalja članica; • Osnivači mogu biti: države članice, regije, lokalne jednice; • Mogućnost upravljanja imovinom, uredom i osobljem; • Trenutno u Mađarskoj 11 registriranih EGTC-a, 2 je registrirana u Slovačkoj. • Prijedlog Izmjene uredbe predvidi mogućnost uključivanja partnera iz trećih zemalja.

  25. Od 2014: Community-led local development Novi alat kohezijske politike EU: • Fokusira na sub-regije (gradovi i okolina); • Oslanja na lokalne akcijske skupine; • Djelovanje sukladno usvojene razvojne strategije; • Integrirano korištenje sredstava različitih fondova potpore; • Mogućnost prekogranične suradnje.

  26. Kritike twinninga • Zaduživanje lokalnih jedinica → smanjenje proračuna za međunarodnu suradnju; • Promjene u mobilnosti i informiranosti društva: twinning je prestao biti ključni alat za razvoj kontakata s inozemstvom; • Nestanak gospodarskog učinka: povećanje značaja Azije u gospodarskim vezama; • Ad hoc partnerstva često bez kontinuiteta: promjenom dužnosnika mjenjaju se prioriteti; • Niska involviranost stanovništva, fokus na dužnosnike i javne službenike; • Nema dovoljno motivacije na razini institucija (potfinancirane škole itd.).

  27. 3. dio • Twinning između Hrvatske i Južnog Zadunavlja

  28. Strategija za međunarodnu Suradnju Južnog Zadunavlja Rezultati analiza suradnji bratimljenih gradova i općina (2007): • Rumunjska (Transilvanija): 13 grada ili općina, 4 županije (33+1 važne). • Njemačka: 59 grada ili općina, 4 županije (35+2 važnih); • Hrvatska: 30 grada ili općina, 6 županija (16+1 važnih); • Slijede još Austrija, Francuska, Italija.

  29. Strategija za međunarodnu Suradnju Južnog Zadunavlja Rezultati analiza suradnji bratimljenih gradova i općina (2007): • Rumunjska (Transilvanija): 13 grada ili općina, 4 županije (33+1 važne). • Njemačka: 59 grada ili općina, 4 županije (35+2 važnih); • Hrvatska: 30 grada ili općina, 6 županija (16+1 važnih); • Slijede još Austrija, Francuska, Italija.

  30. CBC Mađarska-Hrvatska – primjeri dobre prakse Razvoj poslovnog inkubatora u Mohaču (2005-2006); • Partneri: Grad Mohač, Grad Beli Manastir. • Aktivnosti: • Izgradnje 4 nove hale inkubatora u Mohaču (1504 m2); • Promidžbene djelatnosti; • Konferencija za ulagače; • Edukacija poduzetnika; • 10 novih radnih mjesta.

  31. CBC Mađarska-Hrvatska – primjeri dobre prakse BP Net – Izrada modela prekogranične suradnje za poslovne parkove • Partneri: Grad Nagyatád, Grad Križevci, Občina Postojna; • Aktivnosti: • Izgradnja mreže poslovnih parkova; • Zajednička promocija; • Izrada baze podataka; • Izrada modela upravljanjaposlovnim parkovima.

  32. CBC Mađarska-Hrvatska – primjeri dobre prakse Projekti u okviru programa HU-HR IPA CBC 2007-2013 • Szigetvár-Slatina: Zajednička strategija gospodarstva i regionalnog razvoja duž granice; • Kaposvár-Koprivnica: Promocija prekograničnog kretanja radne snage; • Barcs-Virovitica: Organiziranje kreativnih i kulturnih događaja; • Drávasztára-Sopje: Zajedničke manifestacije na obje strane Drave; • Kaposvár-Koprivnica: Pannon Paletta II.

  33. 4. dio • Twinning u Europi i u svijetu – primjeri dobre prakse

  34. Europe for Citizens – primjeri dobre prakse Umjetnost i kultura • Tata (HU) – Svodin (SK) – Sovata (RO): organiziranje kampa za umjetnike; • Kežmarok (SK) – Nowy Targ (PL): lanciranje zajedničke televizijske stanica u pograničnoj regiji. Mladi • Kuusankosi (FI) – Vologda (RU): organiziranje razmjenu studenata, renoviranje škole u Rusiji; • Olsztyn (PL) – Gelsenkirchen (DE) – Perugia (IT) – Kaliningrad (RU) – Halmstad (SE): organiziranje omladinske olimpijade u Olsztynu sa više od 200 gledatelja; • Alsómocsolád (HU) – Satu Mare (RO):upoznavanje sa mađarskim sustavomomladinske samouprave, adaptiranje uSatu Mare-u.

  35. Europe for Citizens – primjeri dobre prakse Socialno uključivanje • Leeds (UK) – Brno (CZ) – Braşov (RO): upoznavanje sa praksom o skrbi o starim osobama, izrada strategije; • Den Hag (NL) – Varšava (PL): razmjena iskustva o borbi protiv narkomanije o bezkućništvo; • Rijeka (HR) – Ljubljana (SI) – Burgas (BG): razmjena iskustava o uključivanju imigranata u gradovima jugo-istočne Europe.

  36. Europe for Citizens – primjer dobre prakse Socialjno uključivanje: Mogućnosti volonterovanja u skrbi o starim i socialno ugroženim građanima u EU-u (www.elderly-care.eu). • Partneri: Regija Olomouc (CZ), Zadarska županija (HR), Regija Kaunas (LT), Regija Päijät Häme (FI), Županija Baranya (HU), Okrug Rems-Murr (DE), Vojvodina Silezija (PL), Općina Talsi (LV), Županija Kluž (RO), Regija Champagne-Ardenne (FR). • Aktivnosti: • Analiza pravnih okvira socijalne skrbi; • Analiza mogućnosti volonterskog djelovanja u socialnoj skrbi; • Prikupljanje primjera dobrih praksi po temama volonterstvo, skrb o starim osobama, o bezkućnim osobama, osobama s invaliditetom, uključivanju etničkih manjina.

  37. Europe for Citizens – primjeri dobre prakse Održivi razvoj • Ptuj (SI) – Burghausen (DE) – Banska Stiavnica (SK) – Saint-Cyr-sur-Loire (FR): razmjena iskustva o gospodarasnju vodama, unapređenje sustav gospodaranje vodama u Ptuju, priprema rehabilitacije jezera; • Jurmala (LV) – Anadia (PT) – Cabourg (FR) – Eskilstüna i Gävle (SE) – Palanga (LT) – Pärnu (EE) – Terracina (IT): razmjena iskustva vezano za upravljanje okolišom u primorskim. Lokalni razvoj • Zutphen i Deventer (NL) – Tartu (EE): razmjena iskustva o skrbi o starim i nemoćnim osobama, training za osoble estonske službe skrbi o starim i nemoćnim. • Barcelona (ES) – Sarajevo (BiH): uspostavljanje inkubatora za male poduzeće radi stimuliranja mjesnog gospodarstva, obnavljanje zgrade Španjolske međunarodne agencije za suradnju u Sarajevu. • Vlist (NL) – Bač (RS): uspostavljanje domaza stare osobe u Baču, predaje tehničkog znanjaputem volonterstva, uključivanje mladihnezaposlenih.

  38. Europe for Citizens – twinning van Europe • Najčešće među zemljama sa dugim povisejnim vezama (bivše kolonije, jezična povezanost itd.); • Najviše se fokusira na predaje tehničkog znanja (poljoprivreda, gospodaranje vodama itd.) i humanitarni rad (borbe protiv gladovanje, djeca itd.). Primjer dobre prakse: • Vaasa (FI) – Morogoro (Tanzania): suradnja zaskrb o djeci bez roditelja. Kreditiranje obitelji,koje adaptiraju djecu bez roditelja. Kamatefinanciraju centrar za djecu bez roditelja.Organiziranje treninga za adaptirajuće obitelji

  39. 5. dio • EGTC u praksi

  40. EGTC u praksi Eurométropole Lille-Kortrijk-Tournai (FR-BE): • Prvi EGTC; • Dvije zemlje (Belgija: Valonija i Flandrija); • U trokutu Pariza, Londona, Bruxelles-a; • Lille Métropole Communauté Urbaine → COPIT (Conférence permanente intercommunale transfrontaliére) → Prekogranična urbana strategija; • Osnivanje prekograničnih tijela upravljanja (skupština, izvršni odbor, radne skupine, konferencija gradonačelnika, prekogranična agencija); • No ovlasti prenesene na nivo prekogranične suradnje!

  41. EGTC u praksi Ister-Granum (HU-SK): • Prvi EGTC u Mađarskoj, drugi u EU-u; • Os suradnje: Esztrgom i Štúrovo; • Ukupno 85 općina ili gradova: 46 iz Mađarske, 39 iz Slovačke; • Glavni cilj: unapređenje gospodarske suradnje među partnerima i dvije zemlje; • Svrha: zajedničko održavanje bolnive “Kolos Vaszary” u Esztergomu.

  42. Želim uspješnu suradnju PÁMER Zoltán +36 30 6644894 pazo963@gmail.com

More Related