1 / 29

EKOLOŠKI ČIMBENICI

EKOLOŠKI ČIMBENICI. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Ekološki čimbenici

lucita
Download Presentation

EKOLOŠKI ČIMBENICI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. EKOLOŠKI ČIMBENICI Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

  2. Ekološki čimbenici • ekološki čimbenici su utjecajne i promjenljive fizikalne, kemijske ili biološke veličine iz okoliša (varijable), koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na životne funkcije, rast, razmnožavanje i gustoću populacije i na koje se organizam mora prilagoditi da bi preživio • ekološki čimbenici se dijele na: abiotičke i biotičke • abiotočki čimbenici predstavljaju sva svojstva i značajke neživog okoliša koji posredno ili neposrednoutječu na žive organizme • abiotički čimbenici su: temperatura, svjetlost, vlažnost, tlak zraka, slanost vode, vjetrovi, radioaktivno zračenje, reljef

  3. ekološki čimbenici okoliša imaju različito djelovanje na žive • organizme: • razdražujuće – uzrokuje kod organizama promjene fizioloških i biokemijskih funkcija • ograničavajuće – onemogućuje postojanje organizama u datom okolišu • modificirajuće – uzrokuje anatomske i morfološke promjene organizama u datom okolišu • signalno– upozorava organizme o izmjenama nekih čimbenika okoliša • zakon optimuma – ukazuje na pozitivan utjecaj nekog od čimbenika • okoliša na žive organizme • ekološki optimum predstavlja najpovoljniju vrijednost za organizam

  4. ekološki minimum predstavlja najmanji intenzitet nekog čimbenika značajnog za opstanak organizma • ekološki maksimum predstavlja najveći intenzitet koji organizam može podnijeti • ekološka valencija predstavlja razmak između donje i gornje granice nekog čimbenika u sklopu kojega je moguć život organizma, odnosno to je amplitudavariranja nekog ekološkog čimbenika u čijim je granicama moguć život nekog organizma • ekološka valencija predstavlja kontrolni čimbenik okoliša za dati organizam, a ujedno služi i kao regulator njegovog širenja • prema širini ekološke valencije razlikuju se eurivalentne i stenovalentne vrste

  5. Intenzitet djelovanja ekoloških čimbenika http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/nastava/Prirodoslovlje/prirodoslovlje%202011_2012/11.%20Ekologija.pdf Slika 47. Ekološka valencija

  6. Različite vrste životinja razlikuju se jedna od druge, kako po položaju optimuma, tako i po ekološkoj valenciji u cijelosti a) polarna lisica (Alopex lagopus)može izdržati variranje temperature zraka u rasponu oko 800 C (od +300 C do -500 C) - eurivalentna vrsta b) račić (Copilia miriabilis) može podnijeti promjene temperature vode samo u rasponu od 60 C (od 230 C do 290 C) - stenovalentna vrsta c) dvogrba deva(Camelus bactrianus) u pustinji Gobi podnosi godišnja variranja temperature od +380 C ljeti do -370 C zimi - eurivalentna vrsta d) virnjak (Planaria alpina)živi u potocima, gdje podnosi variranja temperature od 50 C do 100 C - stenovalentna vrsta

  7. optimum se može nalaziti kod pojedinih vrsta bliže maksimumu • (politip),bliže minimumu (oligotip) i u sredini raspona ekološke • valencije (mezotip) • grčki prefiksi “euri” (širok) i “steno” (uzak) vežu se za pojedine • čimbenike, te razlikujemo: • euritermne i stenotermne, • eurihalne i stenohalne, • eurifagne i stenofagne vrste • euribiontne vrste prilagođene su različitim ekološkim uvjetima, a za • stenobiontnevrste su neophodni strogo određeni ekološki uvjeti

  8. ABIOTIČKI ČIMBENICI a) svjetlost sunčevo zračenje je osnovni izvor energije i topline u prirodi 19% sunčeve energije gubi se pri prolazu kroz atmosferu 34% sunčeve energije se reflektira i vraća u svemir 47% sunčeve energije dopire na zemljinu površinu

  9. svojstva svjetlosti: intenzitet svjetlosti, kvaliteta svjetlosti, trajanje svjetlosti, za zelene biljke svjetlost je osnovni uvjet za fotosintezu i prema tome je glavni čimbenik za primarnu organsku proizvodnju u biosferi prema potrebama za svjetlošću organizmi se svrstavaju u fotofilne i fotofobne,teeurifotnei stenofotne fototropizamsu gibanja potaknuta jednostranom osvijetljenošću koja biljku ili dio biljke dovodi u povoljniji položaj s obzirom na iskorištavanje svjetlosti Slika 48. Fototropizam

  10. Slika 49. Vidljivi dio spektra sunčeve svjetlosti ultraljubičasti dio spektra iznosi 1 do 5% (zrake do 400 nm) vidljivi dio spektra iznosi od 16 do 45% (zrake od 400 do 800 nm) infracrveni dio spektra iznosi 49 do 84% (zrake od 800 nm <)

  11. Mnogi procesi biljaka i životinja ovise o duljini danje svjetlosti: ječam je biljka dugoga dana, a proljetnice su biljke kratkoga dana Većina životinja je aktivna danju, to su diuralne životinje, dok se životinje aktivne noću nazivaju nokturalnim sumračne životinje – aktivne su u sumraku, kao leptiri sumračnici O duljini danje svjetlosti ovisi seoba ptica, a od intenziteta svjetlosti ovisi vrijeme početka jutarnjeg pjeva ptica pjevica

  12. b) temperatura • utjecaj temperature na organizme intenzivno je istraživan • termički uvjeti u biosferi nalaze se u uskim temperaturnim granicama • najveći temperaturni raspon variranja nalazi se na kopnu u zraku, najniže temperature prizemnog sloja zraka utvrđene su u Sibiru i na Aljasci do – 70°C, a najviše u pustinjama 60° C • u kopnenim vodama donja granica je 0° C, odnosno - 2,5° C za morske vode, dok najviša temeperatura ne prelazi 36° C (Perzijski zaljev), osim termalnih izvora gdje ona iznosi 90° C

  13. život se odvija u relativno uskom temperaturnom rasponu od 0° C do 50° C • najveća dnevno-noćna variranja temperature zabilježena su u Sahari 37° C (od 3° C do 40° C), najveća godišnja variranja temperature zraka zabilježena su na Tibetu 77° C (od -37 ° C zimi do +40° C ljeti), a najmanja temperaturna variranja zabilježena su u tropskom području Ekvadora od 0,5° C • poikilotermni organizmi su organizmi kojima se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša (sve biljke i većina životinja) • homeotermni organizmi su organizmi koji sami reguliraju temperaturu tijela (ptice i sisavci) • hibernacija (zimski san) – uzrokovana je niskim temperaturama • estivacija (mirovanje) – uzrokovana je visokim temperaturama i sušom

  14. c) voda i vlažnost • na kopno godišnje padne oko 110000 km3oborina, ispari se 71000 • km³, vodene zalihe se obnavljaju s oko 39000 km³ godišnje • različito je raspoređena • voda je univerzalno otapalo u kojem se otapaju mnoge organske i • anorganske tvari, ona pokazuje specifična kemijska svojstva, koja su • bitna za postanak i održavanje života • voda se na Zemlji pojavljuje u tri agregacijska stanja kao: • vodena para, tekućina i u obliku leda • voda se u tlu pojavljuje kao: gravitacijska, kapilarna, higroskopska • a i kao vodena para

  15. prema stupnju vlažnosti staništa organizmi se svrstavaju u slijedeće ekološke kategorije: • kserofili - (kserofilne vrste) su biljke i životinje koje nastanjuju pustinje, polupustinje te se odlikuju nizom prilagodbi u zaštiti od suvišnog gubitka vode iz tijela, takve su mnoge biljke našeg primorja (lavanda, lovor, ružmarin) Slika 50. Kserofiti i kserofilne vrste životinja

  16. Higrofili - (higrofilne vrste) su biljke i životinje koje nastanjuju staništa povećane vlažnosti (žabnjaci, neki šaševi) • mezofili– (mezofilne vrste) predstavljaju prijelaznu ekološku kategoriju između kserofila i higrofila (bukva, hrast lužnjak, grab i većina kopnenih životinja) • hidrofili– organizmi koje žive u vodenim ekološkim sustavima Slika 51. Higrofili

  17. d) strujanje zraka zrak se različito zagrijava na različitim mjestima i u različito vrijeme te nastaju razlike u gustoći, a time i zračna strujanja različite veličine složenosti (vjetar) vjetar – utječe na intenzitet isparavanja, a time i na vodnu i toplinsku razmjenu kod kopnenih organizama, utječe na raseljavanje životinjskih vrsta, npr. fauna pauka Havajskih otoka i SAD-a sastoji se skoro od istih vrsta, iako su udaljeni 3.700 km

  18. BIOTIČKI ČIMBENICI biotičke čimbenike predstavljaju svi oblici djelovanja živih organizama na određeni organizam • intraspecijski (homotipski) su odnosi između jedinki iste vrste • interspecijski (heterotipski) +, -, 0 su odnosi između jedinki različitih vrsta Tablica 1. Interspecijski odnosi

  19. a) neutralizam 0, 0 b) predatorstvo +, -, odnos grabljivice i plijena Slika 52. Predatorstvo

  20. ovaj odnos čini neraskidivu vezu, koja se odlikuje u procesu ishrane, u kojem za jednu vrstu ima pozitivan, a za drugu negativan učinak primjeri: sova – miš, vuk – ovca, lav- zebra, zlatna ovčica - biljna uš • raznovrsna su sredstva napada predatora: oko usnog otvora, repa, mišićna muskulatura, otrovne žlijezde, električni organi • raznovrsna su sredstva obrane od predatora: mehanička (čvrst vanjski pokrov na tijelu), kemijska (žarne stanice), prilagodba oblikom i bojom tijela okolišu, sposobnost bijega • grabljivice odlikuje velika raznolikost u ishrani, što predstavlja • veliku ekološku prilagodbu u njihovom životu

  21. c) parazitizam +, - • parazitizamje jednostrani odnos, pozitivan za jedan, a negativan za drugi organizam • paraziti ne usmrćuju odmah svoga domadara • paraziti se odlikuju izraženom monofagnošću • po veličini uvijek su manji od svojih domadara • domadar uvijek osigurava parazitu: hranu, zaštitu, mikroklimu • parazitoidi – su kukci koji polažu jaja na jaja ili ličinke drugih vrsta kukaca

  22. fakultativni ili uvjetni parazitizam čine pojedine vrste, koje u prirodi • žive na organskoj tvari u raspadanju te mogu naći povoljne uvjete • za život u nekoj zapuštenoj rani neke druge vrste organizma • ličinke, vrste muha zlatara(Phaenicia sericata) • obvezatni ili obligatniparazitizamčine pojedine vrste koje trajno • žive u svim razvojnim stadijima u domadaru te se nazivaju trajnim ili • permanentnim parazitima, zavojita trihina (Trichinella spiralis) • periodični paraziti su one vrste koje parazitiraju samo u jednoj • fazi svoga životnog ciklusa, rudarska glista (Ancylostoma duodenale)

  23. temporarniilipovremeni paraziti su vrste koje uzimaju hranu s drugih • organizama povremeno (komarci Culicidae,obadiTabanidae, pijavice • Hirudinea) • vrste koje parazitiraju na tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju • ektoparazita(hematofagni člankonošci) • vrste koje parazitiraju u tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju • endoparazita (trakavice, metilji, dječja glista, zavojita trihina) Slika 54.Endoparazit, dječja glista Ascaris lumbricoides Slika 53. Ektoparazit, buha Pulex iritans

  24. d) komensalizam +, 0 • predstavlja oblik uzajamnih odnosa između dvije vrste, gdje se • aktivnošću jedne vrste osigurava hrana ili sklonište drugoj vrsti • lav – hijena; gnijezda ptica, jazbine sitnih sisavaca koje nastanjuju • različite skupine člankonožaca • ličinke kornjaša roda(AtemelesiLomechusa) u suživotu s mravima Slika 55. Lav - Panthera leo Slika 56. Pjegava hijena -Crocuta crocuta

  25. e) amensalizam 0, - • predstavlja odnos gdje metaboliti jedne vrste koji se izlučuju u okoliš negativno djeluju na drugu vrstu organizama uzrokujući: inhibiciju rasta, razmnožavanja, razvoja kao i letalno djelovanje • pojedini mikroorganizmi izlučuju metabolite (antibiotici)koji imaju negativan učinak na druge skupine mikroorganizama (antibioza) • alga(Gymnodinium brevis)izlučuje metabolite koji uzrokuju pomor riba Slika 57. Antibioza

  26. f) mutualizam +,+ • predstavlja odnos između dvije vrste čije je djelovanje pozitivno za obje vrste • rak pustinjak (Eupagurus prideauxi)kojiživi u napuštenoj kućici puža i žarnjak (Adamsia palliata) • termiti i bičaši iz reda Hypermastigina izlučuju beta glukozidazu koja pretvara celulozu u ugljikohidrate • biljke i mikorizne gljive •  lepirnjače i bakterije roda Rhizobium vežu dušik iz zraka • ptica pastirica (Motacilla flava)i ovce, goveda • mravi i biljne uši • životinje(kukci, sisavci) i biljke (oprašivanje) Slika 58. Mutualizam

  27. g) kompeticija -, -, • predstavlja konkurentni uzajamni odnos među vrstama koje se odlikuju sličnim ili istim ekološkim potrebama • Paramecium aurelia iParamecium caudatumrezultira isključenjem jednog od kompetitora u zajedničkoj kulturi • kukci brašnari Tribolium confusumi Tribolium castaneum • visoka temperatura i visoka vlažnost brašna, opstaje vrsta T.castaneum • visoka temperatura i niska vlažnost brašna, opstaje vrsta T. confusum • sokolovi, vjetruše (Falco subbuteo, F. tinnunculusiF. naumanni), • razlika u ishrani i mjestu gniježđenja omogućuje suživot na istom staništu • djelovanje kompeticije uvijek je, više ili manje, nepovoljno za obje vrste

  28. Slika 59. Vjetruše

  29. Literatura: • Papović R. & Šapkarev J. 1985. Animalna ekologija. Naučna knjiga, Beograd. 282pp. • Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and Company, New York, 822pp. • Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp. • Krohne D.T. 2000. General ecology. Second Edition. Brooks/Cole, 512pp. • Springer O.P. & Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica. Knjiga 31, 293pp. http://www.ffst.hr/(20.9.2012.). http://images.google.hr/(20.9.2012.).

More Related