slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
EKOLOŠKI ČIMBENICI PowerPoint Presentation
Download Presentation
EKOLOŠKI ČIMBENICI

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 29

EKOLOŠKI ČIMBENICI - PowerPoint PPT Presentation


  • 261 Views
  • Uploaded on

EKOLOŠKI ČIMBENICI. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Ekološki čimbenici

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'EKOLOŠKI ČIMBENICI' - lucita


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

EKOLOŠKI ČIMBENICI

Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar

Odjel za biologiju

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

slide2

Ekološki čimbenici

  • ekološki čimbenici su utjecajne i promjenljive fizikalne, kemijske ili biološke veličine iz okoliša (varijable), koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na životne funkcije, rast, razmnožavanje i gustoću populacije i na koje se organizam mora prilagoditi da bi preživio
  • ekološki čimbenici se dijele na: abiotičke i biotičke
  • abiotočki čimbenici predstavljaju sva svojstva i značajke neživog okoliša koji posredno ili neposrednoutječu na žive organizme
  • abiotički čimbenici su: temperatura, svjetlost, vlažnost, tlak zraka, slanost vode, vjetrovi, radioaktivno zračenje, reljef
slide3

ekološki čimbenici okoliša imaju različito djelovanje na žive

  • organizme:
  • razdražujuće – uzrokuje kod organizama promjene fizioloških i biokemijskih funkcija
  • ograničavajuće – onemogućuje postojanje organizama u datom okolišu
  • modificirajuće – uzrokuje anatomske i morfološke promjene organizama u datom okolišu
  • signalno– upozorava organizme o izmjenama nekih čimbenika okoliša
  • zakon optimuma – ukazuje na pozitivan utjecaj nekog od čimbenika
  • okoliša na žive organizme
  • ekološki optimum predstavlja najpovoljniju vrijednost za organizam
slide4

ekološki minimum predstavlja najmanji intenzitet nekog čimbenika značajnog za opstanak organizma

  • ekološki maksimum predstavlja najveći intenzitet koji organizam može podnijeti
  • ekološka valencija predstavlja razmak između donje i gornje granice nekog čimbenika u sklopu kojega je moguć život organizma, odnosno to je amplitudavariranja nekog ekološkog čimbenika u čijim je granicama moguć život nekog organizma
  • ekološka valencija predstavlja kontrolni čimbenik okoliša za dati organizam, a ujedno služi i kao regulator njegovog širenja
  • prema širini ekološke valencije razlikuju se eurivalentne i stenovalentne vrste
slide5

Intenzitet djelovanja ekoloških čimbenika

http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/nastava/Prirodoslovlje/prirodoslovlje%202011_2012/11.%20Ekologija.pdf

Slika 47. Ekološka valencija

slide6

Različite vrste životinja razlikuju se jedna od druge, kako po položaju optimuma, tako i po ekološkoj valenciji u cijelosti

a) polarna lisica (Alopex lagopus)može izdržati variranje temperature zraka u rasponu oko 800 C (od +300 C do -500 C) - eurivalentna vrsta

b) račić (Copilia miriabilis) može podnijeti promjene temperature vode samo u rasponu od 60 C (od 230 C do 290 C) - stenovalentna vrsta

c) dvogrba deva(Camelus bactrianus) u pustinji Gobi podnosi godišnja variranja temperature od +380 C ljeti do -370 C zimi - eurivalentna vrsta

d) virnjak (Planaria alpina)živi u potocima, gdje podnosi variranja temperature od 50 C do 100 C - stenovalentna vrsta

slide7

optimum se može nalaziti kod pojedinih vrsta bliže maksimumu

  • (politip),bliže minimumu (oligotip) i u sredini raspona ekološke
  • valencije (mezotip)
  • grčki prefiksi “euri” (širok) i “steno” (uzak) vežu se za pojedine
  • čimbenike, te razlikujemo:
  • euritermne i stenotermne,
  • eurihalne i stenohalne,
  • eurifagne i stenofagne vrste
  • euribiontne vrste prilagođene su različitim ekološkim uvjetima, a za
  • stenobiontnevrste su neophodni strogo određeni ekološki uvjeti
slide8

ABIOTIČKI ČIMBENICI

a) svjetlost

sunčevo zračenje je osnovni izvor energije i topline u prirodi

19% sunčeve energije gubi se pri prolazu kroz atmosferu

34% sunčeve energije se reflektira i vraća u svemir

47% sunčeve energije dopire na zemljinu površinu

slide9

svojstva svjetlosti: intenzitet svjetlosti, kvaliteta svjetlosti, trajanje

svjetlosti,

za zelene biljke svjetlost je osnovni uvjet za fotosintezu i prema tome je

glavni čimbenik za primarnu organsku proizvodnju u biosferi

prema potrebama za svjetlošću organizmi se svrstavaju u fotofilne i fotofobne,teeurifotnei stenofotne

fototropizamsu gibanja potaknuta jednostranom osvijetljenošću koja biljku ili dio biljke dovodi u povoljniji položaj s obzirom na iskorištavanje svjetlosti

Slika 48. Fototropizam

slide10

Slika 49. Vidljivi dio spektra sunčeve svjetlosti

ultraljubičasti dio spektra iznosi 1 do 5% (zrake do 400 nm)

vidljivi dio spektra iznosi od 16 do 45% (zrake od 400 do 800 nm)

infracrveni dio spektra iznosi 49 do 84% (zrake od 800 nm <)

slide11

Mnogi procesi biljaka i životinja ovise o duljini

danje svjetlosti: ječam je biljka dugoga dana, a

proljetnice su biljke kratkoga dana

Većina životinja je aktivna danju, to su diuralne životinje, dok se životinje aktivne noću nazivaju nokturalnim

sumračne životinje – aktivne su u sumraku, kao leptiri sumračnici

O duljini danje svjetlosti ovisi seoba ptica, a od intenziteta svjetlosti ovisi vrijeme početka jutarnjeg pjeva ptica pjevica

slide12

b) temperatura

  • utjecaj temperature na organizme intenzivno je istraživan
  • termički uvjeti u biosferi nalaze se u uskim temperaturnim granicama
  • najveći temperaturni raspon variranja nalazi se na kopnu u zraku, najniže temperature prizemnog sloja zraka utvrđene su u Sibiru i na Aljasci do – 70°C, a najviše u pustinjama 60° C
  • u kopnenim vodama donja granica je 0° C, odnosno - 2,5° C za morske vode, dok najviša temeperatura ne prelazi 36° C (Perzijski zaljev), osim termalnih izvora gdje ona iznosi 90° C
slide13

život se odvija u relativno uskom temperaturnom rasponu od 0° C do 50° C

  • najveća dnevno-noćna variranja temperature zabilježena su u Sahari 37° C (od 3° C do 40° C), najveća godišnja variranja temperature zraka zabilježena su na Tibetu 77° C (od -37 ° C zimi do +40° C ljeti), a najmanja temperaturna variranja zabilježena su u tropskom području Ekvadora od 0,5° C
  • poikilotermni organizmi su organizmi kojima se temperatura tijela mijenja s temperaturom okoliša (sve biljke i većina životinja)
  • homeotermni organizmi su organizmi koji sami reguliraju temperaturu tijela (ptice i sisavci)
  • hibernacija (zimski san) – uzrokovana je niskim temperaturama
  • estivacija (mirovanje) – uzrokovana je visokim temperaturama i sušom
slide14

c) voda i vlažnost

  • na kopno godišnje padne oko 110000 km3oborina, ispari se 71000
  • km³, vodene zalihe se obnavljaju s oko 39000 km³ godišnje
  • različito je raspoređena
  • voda je univerzalno otapalo u kojem se otapaju mnoge organske i
  • anorganske tvari, ona pokazuje specifična kemijska svojstva, koja su
  • bitna za postanak i održavanje života
  • voda se na Zemlji pojavljuje u tri agregacijska stanja kao:
  • vodena para, tekućina i u obliku leda
  • voda se u tlu pojavljuje kao: gravitacijska, kapilarna, higroskopska
  • a i kao vodena para
slide15

prema stupnju vlažnosti staništa organizmi se svrstavaju u slijedeće ekološke kategorije:

  • kserofili - (kserofilne vrste) su biljke i životinje koje nastanjuju pustinje, polupustinje te se odlikuju nizom prilagodbi u zaštiti od suvišnog gubitka vode iz tijela, takve su mnoge biljke našeg primorja (lavanda, lovor, ružmarin)

Slika 50. Kserofiti i kserofilne vrste životinja

slide16

Higrofili - (higrofilne vrste) su biljke i životinje koje nastanjuju staništa povećane vlažnosti (žabnjaci, neki šaševi)

  • mezofili– (mezofilne vrste) predstavljaju prijelaznu ekološku kategoriju između kserofila i higrofila (bukva, hrast lužnjak, grab i većina kopnenih životinja)
  • hidrofili– organizmi koje žive u vodenim ekološkim sustavima

Slika 51. Higrofili

slide17

d) strujanje zraka

zrak se različito zagrijava na različitim mjestima i u

različito vrijeme te nastaju razlike u gustoći, a time i

zračna strujanja različite veličine složenosti (vjetar)

vjetar – utječe na intenzitet isparavanja, a time i na

vodnu i toplinsku razmjenu kod kopnenih organizama,

utječe na raseljavanje životinjskih vrsta, npr. fauna pauka

Havajskih otoka i SAD-a sastoji se skoro od istih vrsta,

iako su udaljeni 3.700 km

slide18

BIOTIČKI ČIMBENICI

biotičke čimbenike predstavljaju svi oblici djelovanja živih organizama na određeni organizam

  • intraspecijski (homotipski) su odnosi između jedinki iste vrste
  • interspecijski (heterotipski) +, -, 0 su odnosi između jedinki različitih vrsta

Tablica 1. Interspecijski odnosi

slide19

a) neutralizam 0, 0

b) predatorstvo +, -, odnos grabljivice i plijena

Slika 52. Predatorstvo

slide20

ovaj odnos čini neraskidivu vezu, koja se odlikuje u procesu ishrane,

u kojem za jednu vrstu ima pozitivan, a za drugu negativan učinak

primjeri: sova – miš, vuk – ovca, lav- zebra, zlatna ovčica - biljna uš

  • raznovrsna su sredstva napada predatora: oko usnog otvora, repa,

mišićna muskulatura, otrovne žlijezde, električni organi

  • raznovrsna su sredstva obrane od predatora: mehanička (čvrst

vanjski pokrov na tijelu), kemijska (žarne stanice), prilagodba

oblikom i bojom tijela okolišu, sposobnost bijega

  • grabljivice odlikuje velika raznolikost u ishrani, što predstavlja
  • veliku ekološku prilagodbu u njihovom životu
slide21

c) parazitizam +, -

  • parazitizamje jednostrani odnos, pozitivan za jedan, a negativan za drugi organizam
  • paraziti ne usmrćuju odmah svoga domadara
  • paraziti se odlikuju izraženom monofagnošću
  • po veličini uvijek su manji od svojih domadara
  • domadar uvijek osigurava parazitu: hranu, zaštitu, mikroklimu
  • parazitoidi – su kukci koji polažu jaja na jaja ili ličinke drugih vrsta kukaca
slide22

fakultativni ili uvjetni parazitizam čine pojedine vrste, koje u prirodi

  • žive na organskoj tvari u raspadanju te mogu naći povoljne uvjete
  • za život u nekoj zapuštenoj rani neke druge vrste organizma
  • ličinke, vrste muha zlatara(Phaenicia sericata)
  • obvezatni ili obligatniparazitizamčine pojedine vrste koje trajno
  • žive u svim razvojnim stadijima u domadaru te se nazivaju trajnim ili
  • permanentnim parazitima, zavojita trihina (Trichinella spiralis)
  • periodični paraziti su one vrste koje parazitiraju samo u jednoj
  • fazi svoga životnog ciklusa, rudarska glista (Ancylostoma duodenale)
slide23

temporarniilipovremeni paraziti su vrste koje uzimaju hranu s drugih

  • organizama povremeno (komarci Culicidae,obadiTabanidae, pijavice
  • Hirudinea)
  • vrste koje parazitiraju na tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju
  • ektoparazita(hematofagni člankonošci)
  • vrste koje parazitiraju u tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju
  • endoparazita (trakavice, metilji, dječja glista, zavojita trihina)

Slika 54.Endoparazit, dječja glista

Ascaris lumbricoides

Slika 53. Ektoparazit, buha

Pulex iritans

slide24

d) komensalizam +, 0

  • predstavlja oblik uzajamnih odnosa između dvije vrste, gdje se
  • aktivnošću jedne vrste osigurava hrana ili sklonište drugoj vrsti
  • lav – hijena; gnijezda ptica, jazbine sitnih sisavaca koje nastanjuju
  • različite skupine člankonožaca
  • ličinke kornjaša roda(AtemelesiLomechusa) u suživotu s mravima

Slika 55. Lav - Panthera leo

Slika 56. Pjegava hijena -Crocuta crocuta

slide25

e) amensalizam 0, -

  • predstavlja odnos gdje metaboliti jedne vrste koji se izlučuju u okoliš negativno djeluju na drugu vrstu organizama uzrokujući: inhibiciju rasta, razmnožavanja, razvoja kao i letalno djelovanje
  • pojedini mikroorganizmi izlučuju metabolite (antibiotici)koji imaju negativan učinak na druge skupine mikroorganizama (antibioza)
  • alga(Gymnodinium brevis)izlučuje metabolite koji uzrokuju pomor riba

Slika 57. Antibioza

slide26

f) mutualizam +,+

  • predstavlja odnos između dvije vrste čije je djelovanje pozitivno za obje vrste
  • rak pustinjak (Eupagurus prideauxi)kojiživi u napuštenoj kućici puža i žarnjak (Adamsia palliata)
  • termiti i bičaši iz reda Hypermastigina izlučuju beta glukozidazu koja pretvara celulozu u ugljikohidrate
  • biljke i mikorizne gljive
  •  lepirnjače i bakterije roda Rhizobium vežu dušik iz zraka
  • ptica pastirica (Motacilla flava)i ovce, goveda
  • mravi i biljne uši
  • životinje(kukci, sisavci) i biljke (oprašivanje)

Slika 58. Mutualizam

slide27

g) kompeticija -, -,

  • predstavlja konkurentni uzajamni odnos među vrstama koje se odlikuju sličnim ili istim ekološkim potrebama
  • Paramecium aurelia iParamecium caudatumrezultira isključenjem jednog od kompetitora u zajedničkoj kulturi
  • kukci brašnari Tribolium confusumi Tribolium castaneum
  • visoka temperatura i visoka vlažnost brašna, opstaje vrsta T.castaneum
  • visoka temperatura i niska vlažnost brašna, opstaje vrsta T. confusum
  • sokolovi, vjetruše (Falco subbuteo, F. tinnunculusiF. naumanni),
  • razlika u ishrani i mjestu gniježđenja omogućuje suživot na istom staništu
  • djelovanje kompeticije uvijek je, više ili manje, nepovoljno za obje vrste
slide29

Literatura:

  • Papović R. & Šapkarev J. 1985. Animalna ekologija. Naučna knjiga,

Beograd. 282pp.

  • Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and Company, New York, 822pp.
  • Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp.
  • Krohne D.T. 2000. General ecology. Second Edition. Brooks/Cole, 512pp.
  • Springer O.P. & Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica. Knjiga 31, 293pp.

http://www.ffst.hr/(20.9.2012.).

http://images.google.hr/(20.9.2012.).