1 / 13

Kamatni i valutni svopovi

Kamatni i valutni svopovi. Svop predstavlja ugovor u kome se ugovara razmena tokova gotovine u budućnosti.

Download Presentation

Kamatni i valutni svopovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kamatni i valutni svopovi

  2. Svop predstavlja ugovor u kome se ugovara razmena tokova gotovine u budućnosti. • Svop poslove olakšava svop banka, finansijska institucija koja u poslovima posreduje kao broker ili diler. Kao broker, svop banka povezuje zainteresovane strane za svop posao, ali ne preuzima rizik. Kao diler, svop banka učestvuje u poslu na taj način što zauzima poziciju u svop poslu - javlja se kao ugovorna strana, i to privremeno, dok ne pronađe drugog investitora koji je voljan da se upusti u svop posao i preuzme njenu poziciju.

  3. Kamatni svopovi • Kamatni svop je ugovor kojim se ugovorne strane obavezuju da će razmeniti plaćanja po osnovu kamata koje dospevaju. Svopom se menjaju tokovi gotovine po osnovu obaveza koje dospevaju na naplatu. • Fiksni-varijabilni kamatni svop. Može se dogovoriti razmena obaveze plaćanja izražena u fiksnoj kamatnoj stopi za plaćanja u varijabilnoj kamatnoj stopi.Preduzeće A prihvata obavezu preduzeća B prema kojoj će morati da otplaćuje kredit po fiksnoj kamatnoj stopi od 5%, dok preduzeće B preuzima obavezu plaćanja preduzeća A po uslovima LIBOR+1 procentni poen. • Varijabilni-varijabilni kamatni svop. Dogovara se razmena obaveza plaćanja sa varijabilnom stopom, pri čemu ugovori sa varijabilnom kamatnom stopom imaju različite karakteristike. Preduzeće A prihvata obavezu preduzeća B prema kojoj se plaća dug po stopi LIBOR+2 procentna poena, a preduzeća B prihvata prethodno preuzetu obavezu preduzeća A da vraća kredit po stopi EURIBOR+1,5 procentnih poena.

  4. Pretpostavimo da preduzećima A i B treba zajam od 100 miliona dolara za petogodišnji period. Preduzeće A preferira zajam po fiksnoj kamatnoj stopi, a preduzeće B po varijabilnoj stopi. Pretpostavlja se da je kreditni rejting preduzeća A ocenjen sa BBB a preduzeća B sa AAA. • Na tržištu fiksnih kamatnih stopa razlika između kreditnog rejtinga A i B je 1,5 procentni poen, a na tržištu varijabilnih stopa (samo) 0,5 p.p. Preduzeće B je "više bolje" - ima veću prednost - na segmentu zaduživanja po fiksnoj kamatnoj stopi. Stoga, preduzeće A ima komparativnu prednost pri zaduživanju po varijabilnoj kamatnoj stopi, a preduzeća B pri zaduživanju po fiksnoj stopi.

  5. Preduzeće A će uzeti zajam u vrednosti od 100 miliona dolara na pet godina po varijabilnoj stopi LIBOR+0,5 p.p. • Preduzeće B će izdati obveznice u vrednosti od 100 miliona dolara po fiksnoj stopi od 7%. • A i B ulaze u kamatni svop sa bankom C. Preduzeće A ugovora da banci plaća 7,35% na pet godina na iznos od 100 miliona dolara, dok se banka obavezuje da će plaćati preduzeću A šestomesečni LIBOR u sledećih pet godina. • REZULTAT ZA A: preduzeće A transformisalo kredit po varijabilnoj stopi u kredit po fiksnoj stopi u visini od 7,85%.

  6. Preduzeće B sa bankom C dogovara svop posao kojim se ugovara plaćanje šestomesečnog LIBOR banci C na iznos od 100 miliona dolara na period od pet godina i naplata od banke C fiksnog iznosa od 7,25% obračunatog na iste elemente. • REZULTAT ZA B: Preduzeće B je zamenilo dug po fiksnoj kamatnoj stopi za kredit po varijabilnoj stopi u visini LIBOR-0,25 p.p. • REZULTAT ZA BANKU C:

  7. Prethodni primer pokazuje da svi akteri u svop poslu zarađuju. Razlika od jednog procentnog poena, koja postoji zahvaljujući razlici između troškova uzajmljivanja po fiksnoj i varijabilnoj stopi, raspoređena je na sledeći način: 

  8. Valutni svopovi • Valutnim svopom se obaveza izražena u jednoj valuti zamenjuje obavezom plaćanja u drugoj valuti. Na primer, preduzeće A i B mogu da ugovore valutni svop, ukoliko se preduzeće A zadužilo u dolarima i želi da otplaćuje kredit u evrima, a preduzeće B se zadužilo u evrima a želi da vraća obaveze u dolarima.

  9. Pretpostavimo da domaće preduzeće »Poverenje« planira ekspanziju u Bosni i Hercegovini i da su mu za to potrebne konvertibilne marke u vrednosti od 10 miliona. Bosanskom preduzeću »Solidarnost« potreban je iznos od 400 miliona dinara (što je po tekućem kursu upravo jednako iznosu od 10 miliona maraka). Oba preduzeća žele da se zaduže na tri godine i po fiksnoj kamatnoj stopi. • »Poverenje« može da emituje obveznice na koje će godišnje plaćati 7,5% ako su denominirane u dinarima i 8,25% ako su denominirane u konvertibilnim markama. • » Solidarnost« može da pribavi kapital po 7,7% u dinarima i 8,1% u markama. • Ako bi preduzeća do potrebnog (stranog) kapitala došla neposredno, onda bi to značilo da »Poverenje« emituje obveznice u markama i plaća kamatu po stopi od 8,25% a »Solidarnost« obveznice u dinarima po 7,7%.

  10. Najisplativiji put za pribavljanje potrebnog kapitala jeste da se svako preduzeće zaduži u nacionalnoj valuti, a da onda svopom zamene obaveze plaćanja. Tako će »Poverenje« doći do konvertibilnih maraka po ceni od 8,1%, a »Solidarnost« do dinara po ceni od 7,5%. Ušteda preduzeća Poverenje iznosi 0,15 procentnih poena (u odnosu na kamatnu stopu po kojoj bi se neposredno zadužilo), a Solidarnosti 0,2 poena. • Ako je spot kurs 1 BAM = 40 RSD, onda će preduzeće »Poverenje« emitovati obveznice denominirane u dinarima u vrednosti od 400 miliona dinara sa kamatnom stopom od 7,5%, a preduzeće »Solidarnost« obveznice denominirane u markama u vrednosti od 10 miliona konvertibilnih maraka sa kamatnom stopom od 8,1%. Ustupiće jedno drugom potrebne iznose (razmeniće 400 miliona dinara i 10 miliona maraka) i na taj način doći do potrebnih inostranih sredstava.

  11. Bosansko preduzeće »Solidarnost« će godišnje morati da izdvoji 3 miliona dinara (0,075*400.000.000), a sprsko preduzeće »Poverenje« 810.000 maraka (0,081*10.000.000). Navedene iznose (kamate) preduzeća će obezbediti iz poslovanja na stranim tržištima, tj. srpsko preduzeće će zaraditi marke iz poslovanja na bosanskom tržištu i obrnuto – bosansko preduzeće će dinare prihodovati po osnovu poslovanja na srpskom tržištu. Po isteku treće godine, kada dospeva na naplatu i glavnica, doći će do razmene i glavnice: »Poverenje« će vratiti bosanskom preduzeću 10 miliona maraka, a »Solidarnost« srpskom preduzeću 400 miliona dinara.

  12. Kamatno-valutni svopovi • Ova vrsta svopova uključuje karakteristike i kamatnih i valutnih svopova. Podrazumeva razmenu obaveze plaćanja iskazanu u jednoj valuti obavezom plaćanja u drugoj valuti, pri čemu su kamatne stope različite za različite obaveze. Najčešće se fiksna obaveza u jednoj valuti zamenjuje za varijabilnu obavezu u drugoj valuti. U prethodnom primeru to bi, na primer, značilo da preduzeće Poverenje preferira, umesto fiksnih plaćanja, uzajmljivanje po varijabilnoj kamatnoj stopi.

More Related