Temeljni postulati kvalitativnog istraživanja

1. Temeljni postulati kvalitativnog istraživanja FKKS, 5.11. 2013. Dr sc. Edina Bećirević

2. Društveni kontekst • Pluralizam i multikulturalnost • Posebni životni stilovi • Rastuća individualizacija • Pluralizam nameće potrebu redefiniranja načina vođenja empirijskih istraživanja • U skladu s tim mijenja se i uloga društvenog naučnika-istraživača

3. Pozitivistička vs. postmodernistička paradigma • Rapidne socijalne promjene su dovele u pitanje tradicionalnu pozitivističku paradigmu u društvenom istraživanju. (Halmi, 2003) • Pozitivistički stav zagovara deduktivnu metodologiju—postoje apstraktni teorijski modeli i iz tih modela se izvode hipotetički odnosi. • Postmodernistička paradigma zagovara induktivne strategije.

4. Pozitivizam • Pozitivizam zagovara da se u društvenim naukama primjenjuju iste zakonitosti kao i u prirodnim naukama. • Osnivač pozitivizma je Auguste Comte (1978-1875) • Compte je smatrao da sociologija treba da bude konkretna, realna, korisna, izvjesna i precizna (mjerljivo iskustvo)

5. Postmodernizam • Postmodernizam—progresivni internacionalisti • U političkom smislu naginju ka ljevici (prvi postmodernisti bili su sljedbenici Marxa • Nemaju jedinstvenu doktrinu • Sigurni su u “svoju nesigurnost” • Savremeno društvo zatočeno u tamnicu “postmodernog stanja”

6. Postmodernizam i globalizacija • Globalizacija i ‘informacijsko društvo’ predstavljaju manipulacijsko sredstvo za stvaranje lažnog imidža vlastodržaca. • Razlike između modernizma i postmodernizma proizašle su iz emotivnih reakcija umjetnika na promjene u intelektualnoj klimi. • Susan Sontag ukazuje na neka od obilježja umjetničkih djela koja naziva postmodernističkim.

7. Umjetnost i nauka • Prvo su se pojavili postmoderni umjetnici a poslije je došlo do uspona teorije. • U svim oblastima se razvija izuzetno kritička samosvijest. • Najznačajnija postmodernistička škola začeta je u Francuskoj (Roland Barthes, Jacques Derrida i Michael Foucault). • Umjetnost je teoretičarima ponudla nove filozofske i političke mogućnosti interpretiranja stvarnosti.

8. Šta je u osnovi post-modernizma? • Duboko razočarenje u javne funkcije razuma izvedene iz prosvetiteljstva • Skepsa prema sveobuhvatnim, totalitarnim objašnjenjima • Primjer Edward Said (Orijentalizam) –kritika totalitarne zapadnjačke naracije o imperijalizmu • Imperijalisti- racionalni, zakoniti i miroljubivi,; istočnjaci su “drugi”

9. Diskurs i moć • Michael Foucault – radovi o historiji pravnih praksi, kaznenog prava i medicine • Moćni diskursi isključuju i kontroliraju kriminalno umobolne i bolesne • Foucault o tim isključenjima govori u klasično marksističkom maniru • Prema Foucaultu je i prosvjetiteljsko oslanjanje na univerzalni princip i razum uvijek u začetku totalitarno

10. Dominantni diskurs-isključenje “drugih” • Moć i znanje su u suštinskoj interakciji • Medicinski obrazovani “razumni” sebe definiraju u odnosu na “nerazumne”. • Pošto su donijeli sud, ove druge zatvaraju u azile. • Seksisti, rasisti i imperijalisti koriste slične metode. • Dominantni diskurs proizvodi “druge”- homoseksualci, nebijelci, zatvorenici, žene.

11. Diskurs kreira stvarnost • Postmodernisti tvrde da govor kreira stvarnost • Diskurs nije svojina pojedinaca koji ga mogu nadzirati—već ih nadilazi. • Diskurs se ne nalazi samo u formalnim kontekstima, već je svuda u društvu—sudskim odlukama, naučnim časopisima, reklamama na televiziji, popularnim pjesmama.

12. Konstrukcija identiteta • Postodernizam ljudski identitet shvata kao suštinski konstruiran • Postmodernisti neuvjerljivo prikazuju suštinu ljudskog roda. • Međutim, njihov doprinos je što uspješno prikazuju kako se diskursi moći koriste u svim društvima da bi se marginalizirale potčinjene grupe. • Feministička misao—kritikuje dominantni metadiskurs koji koriste muškarci.

13. Istraživač- “bricoleur” • Multipla metoda-pojednostavljeno rečeno-umijeće svega-kvalitativni istraživač-sveznadar • Potrebne različite vještine i znanja međusobno povezana u praksi u rješavanjima problemskih ljudskih situacija • Rješenje problema rezultat je primjene višestrukih metoda

14. Interdisciplinarnost • Kvalitativna istraživanja povezanih hermeneutičkih praksi • Nijedna posebna metoda nije privilegirana • Teško se složiti oko jedinstvene definicije • “Kvalitativna istraživanja su interdisciplinarno, trandisciplinarno, a ponekad i kontradisciplinarno područje.” (Nelson (1992)

15. Otpori kvalitativnoj metodologiji • Kvalitativni istraživači se nazivaju “mekim” znanstvenicima ili paraznanstvenicima • Metode i tehnike kojima se služe nemaju one dokazne moći kao u prirodoslovnim znanostima • Programi istraživanja prožeti su subjektivizmom i metateorijama • Otpori dolaze iz pozitivističe metodologije

16. Kvalitativna vs. kvantitativna metodologija • Obje metode nastoje opisati, objasniti i razumjeti kompleksnu socijalnu stvarnost • Radi se o dva komplementarna pristupa • Kvantitativne metode-uporište u analitičkoj filozofiji i logičkom pozitivimu • Kvalitativne metode-njemačka povijesna škola koja je inaugurirala hermeneutičku filozofiju i sociologiju

17. Temeljni postulati • Postulat 1: • Predmet kvalitativnih istraživanja uvijek su ljudi. • “Najviša obaveza za društveno istraživača—humanistu, nije obožavanje znanosti, već interes za čovjeka” (Glass, 1984) • Tradicionalna pozitivistička metodologija ovo potpuno zanemaruje.

18. Postulat 1, primjer • U tradicionalnim pristupima se povijesni razvoj jednog naroda prati kroz vrijeme i djela vladara • Takvo pisanje povijesti je jednostrano i uopćeno • Novi kvalitativni pristup zagovara usmenu predaju (“oral history”) • Recimo svjetska gospodarska kriza se opisuje sa stajališta radničkih porodica

19. Postulat 2. • Na početku svake kvalitativne analize mora stajati precizan i opsežan opis predmetnog područja • Dilthey (1984) -u psihološkim temeljima duhovnih znanosti deskripcija predmeta mora biti polazišna tačka prije nego što se se u drugoj fazi počnu graditi objašnjavajuće intepretativne konstrukcije • Prema Dilthney-u metoda deskripcije je osnov duhovnih znanosti.

20. Postulat 3. • Predmeti istraživanja nikad nisu u potpunosti jasni i otvoreni pa se stoga trebaju učiniti pristupačnijima kroz proces razumijevanja i interpretacije • Ovaj postulat potiče iz hermeneutičke filozofije—upućuje na to da su ljudi uvijek povezani sa subjektivnim intencijama. • Da li je objektivnost moguća?

21. Postulat 3. • Neka aktivnost ili manifestno ponašanje, koje se može “objektivno” promatrati i mjeriti, može imati sasvim različito značenje, ne samo za različite aktere nego i za promatrače. • Ta značenja moraju se učiniti pristupačnijima kroz interpretaciju. • Proces razumijevanja smisla i značenja neke radnje središnji je epistemološki princip kvalitativnog istraživanja.

22. Postulat 4 • Predmeti istraživanja moraju se istraživati u svom prirodnom okružju • Kvalitativna istraživanja subjekata provode se u njihovom prirodnom okružju (obitelj, društvena grupa, organizacija u kojoj rade ili lokalna zajednica kojoj pripadaju) • Čovjeka se posmatra “in vivo” u njegovim svakodnevnim aktivnostima. • Čovjek sasvim drugačije reagira u labaratoriji nego u zajednici

23. Postulat 4 • Navodne prednosti eksperimentalnih istraživanja—neutralizacija i kontrola interfereirajućih varijabli u središtu su kvalitativnog istraživanja jer upravo ti faktori mogu pojasniti problemsku situaciju subjekta. (Primjer Milgram i Zombardo) • Od istraživača se traži da napusti temeljnu distancu prema istraživanom “objektu”. • Akcijska metodologija—naglašava poziciju istraživača i načelo deobjektivizacije

24. Postulat 4 • Dekonstrukcija klasične relacije “subjekt-objekt” • Uspostavljanje nove relacije “subjekt- subjekt” • Kada se uspostavi takva relacije, istraživaču se otvara mogućnost interpretacije stvarnog svijeta iz perspektive subjekta istraživanja

25. Postulat 5 • Generalizacija rezultata istraživanja ne uspostavlja se nakon finalne analize već indukcijom koja započinje na pojedinačnom slučaju • Slučajno odabiranje uzorka iz kritične mase slučajeva, kako bi se na temelju tog uzorka moglo zaključivati na parametrima populacije (osnov kvantitativnog istraživanja) u kvalitativnom istraživanju ne vrijedi.

26. Postulat 5 • U kvalitativnom istraživanju pažljivo se mora analizirati svaki pojedinačni slučaj i tek onda izvoditi generalizacije koje nikad nisu apsolutni niti općevažeći zakoni.

27. Pripremljeno prema • Aleksandar Halmi, Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb, Naklada Slap, 2003. • Christopher Butler, Postmodernizam. Sarajevo, Šahinpašić, 2007.