OPTIČKI SUSTAVI OPTIČKI INSTRUMENTI - PowerPoint PPT Presentation

opti ki sustavi opti ki instrumenti n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
OPTIČKI SUSTAVI OPTIČKI INSTRUMENTI PowerPoint Presentation
Download Presentation
OPTIČKI SUSTAVI OPTIČKI INSTRUMENTI

play fullscreen
1 / 50
OPTIČKI SUSTAVI OPTIČKI INSTRUMENTI
493 Views
Download Presentation
leroy-mcdonald
Download Presentation

OPTIČKI SUSTAVI OPTIČKI INSTRUMENTI

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. OPTIČKI SUSTAVIOPTIČKI INSTRUMENTI Oko Tamna komora (camera obscura, pinhole camera) Povećalo (magnifier) Fotoaparat Mikroskop

  2. Kombinacija tankih leća

  3. Kombinacija tankih leća 60 cm

  4. Što je virtualni predmet ??? 7 cm

  5. Realna slika (S1) postaje virtualni predmet (P2) L 2(-) L 1(+) P1 F1´ S1P2 S2 F2´ F2 puk = p1· p2 a1 b1 slika je: _ _ realna _ _ uvećana _ _ obrnuta d -a2 b2 Sustav leća; divergentna leća daje realnu sliku

  6. Oko

  7. Oko Ljudsko oko je vjerojatno najkompleksniji optički instrument. Ono što ga čini još fascinantnijim je činjenica da je taj “instrument” na neki način dio ljudskog mozga. Budući da je predmet naše spoznaje nastajanje slike u geometrijskoj optici, nećemo promatrati proces viđenja vezan s nervnim sustavom i mozgom. U ovom dijelu naših ispitivanja oka kao optičkog instrumenta pojasnit ćemo nastajanje slike na očnoj pozadini (žutoj pjegi, fovea centralis) na sustavu leća koji je sastavljen od: • prednjeg zaobljenog i zadebljanog dijela rožnice (cornea) i • bikonveksne (nesimetrične) leće u unutrašnjosti očne jabučice. Prednji dio rožnice pri tom možemo smatrati plankonveksnom lećom ili još jednostavnije pozitivnim sfernim dioptrom male zakrivljenosti.

  8. Oko ima iris poput kamera • Fokusiranje se postiže promjenom oblika leća • Mrežnica sadrži čunjiće (uglavnom se koriste - boje) i štapiće (za slabo svjetlo) • žuta pjega (fovea centralis) je mala regija visoke rezolucije koja sadrži uglavnom čunjiće - slika • Vidni živac: ~1 milijun fleksibilnih vlakana leća retina-mrežnica cornea-rožnica Neki dijelovi ljudskog oka; važni za stvaranje slike) zjenica iris-šarenica

  9. Rods – štapići Cones - čunjići

  10. Štapići i čunjići • Pokrivaju područje od 5 cm2. • Čunjići: za preciznije viđenje, potrebno jako svjetlo - pomažu da se vidi boja. Uglavnom raspodijeljeni u središtu mrežnice (fovea). • Štapići: za periferni i noćni vid. Osjetljivi na svjetlost. Uglavnom distribuirani dalje od foveae.

  11. Opažanje boja U retini postoji samo tri tipa stanica osjetljivih na boje One se zovu crvene, zelene i plave pinete Koje je boje vidimo ovisi o tome koje su pinete stimulirane relativni intenzitet Valna duljina

  12. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, 1911. “za svoj rad na dioptriji oka"Allvar Gullstrand Uppsala University Uppsala, Sweden1862 - 1930

  13. Gullstrand-ov model oka; zakrivljenosti ploha http://webusers.physics.umn.edu/~rlua/optics/project/gullstrand/node2.html

  14. Gullstrand-ov model;optički dijelovi u procesu preslikavanja U modelu oka po Gullstrand-u, oko je slično lopti (očna jabučica) promjera 24 mm koja je podijeljena u tri dijela: • prednji dio; rožnica radijusa r1=7,8 mm iza koje je “vodeni” prostor indeksa loma n=1,336 koji seže do leće oka • središnji dio; nesimetrična leća sa prednjim radijusom zakrivljenosti r2=10 mm i stražnjim r3= 6,0 mm • stražnji dio; staklasti dio gotovo homogenog indeksa loma n=1,336 * Može se izračunati da najveće optičko djelovanje ima prvi dio optičkog sustava oka – rožnica. Ukupna jakost čitavog sustava oka iznosi 60 dpt, pri čemu je doprinos rožnice 43 dpt a leće preostalih  17 dpt.

  15. J (leće oka)=17 dpt -bikonveksna leća uronjena u jedno optičko sredstvo n2=1,336 žuta pjega n1=1 J (rožnice)=43 dpt sferni dioptar ili plankonveksna leća n4=1,336 n3=1,413 Shematski prikaz optičkog sustava oka; pripadna optička sredstva i indeksi loma

  16. Gullstrand-ov model oka; proračun jakosti oka Optička jakost rožnice (cornea): J1=43,1 dpt Optička jakost leće (human lens): J2=15,4 dpt Ukupna optička jakost oka (human eye): Juk= J1 + J2 – d(m) J1J2  60 dpt d=3,6 mm…..udaljenost rožnice i leće

  17. Akomodacija oka leća oka je opuštena udaljen predmet, a= slika je u žarištu (žuta pjega), b24 mm leća oka povećava jakost; povećana zakrivljenost bliski predmet, a=konačno slika je u žarištu (žuta pjega), b24 mm

  18. Akomodacija • Fokusiranje oka se ne postiže promjenom udaljenosti između leće i mrežnice. Naprotiv, to je učinjeno izmjenom žarišne duljine leće oka! Cilijarni mišići pomažu promijeniti oblik leće: akomodacija. • Mišići se opustite, duge žarišne duljine, gledamoudaljene predmete; • Mišići se napnu, kratka žarišna duljina, vidimo predmete u blizini. • Normalno oči mogu vidjeti od 25 cm do beskonačnosti, međutim, ako je rožnica izbočena previše ili premalo tadaakomodacija ne pomaže. (Kratkovidost (myopia)ili dalekovidnost (hyperopia))

  19. Hiperopija (dalekovidnost): paralelni snop zraka svjetlosti fokusira se iza mrežnice

  20. Naočale Leće naočala vraćaju oštrinu vida kombiniranjem s lećom oka tako da fokusiraju sliku na mrežnici oka. Naočale su se počele pojavljivati u općoj uporabi već u 13. stoljeću. Pretpostavlja se da su izmišljene u sjevernoj Italiji, ali Marko Polo piše o njima u Kini već 1275. godine. Detalj portreta Hugha de Provence, Tomasso da Modena, 1352 Naočale s rupicama (pinhole)

  21. Osjetljivost ljudskog oka na elektromagnetske valove danje gledanje (viđenje), fotoptičko Photopic vision (light adaption) max = 555 nm noćno gledanje (viđenje), skotoptičko Scotoptic vision (dark adaption) max = 507 nm

  22. Tamna soba sa malom rupom u zidu. Pojam camera obscura znači "mračna soba" na latinskom. Renesansni slikari ih koriste za slikanje realističkih slika. Vermeer je naslikao "Djevojka s bisernom naušnicom" (1665-7) koristeći cameru obscuru. Camera Obscura, Gemma Frisius, 1558

  23. Johannes Vermeer (1632-75) Neki zajednički elementi u njegovim slikama i analiza praćenja prostiranja zraka svjetlosti sugerira da je ovaj veliki nizozemski umjetnik možda imao izgrađenu cameru obscuru u svom studiju. Glazbena poduka

  24. Tamna komora (camera obscura, pinhole camera) ..mamin stari prozor Projekcija slike kroz mali otvor (pinhole); slika je umanjena i obrnuta. Slika se može projicirati na film ili na foto papir.

  25. Kamera s lećom Korištenje leća omogućuje da više svjetla bude fokusirano na zaslonu fotoaparata ili filma. Nema slike (difuzno) Camera obscura Kamera s lećom

  26. Povećanje Linearno: ovo povećanje definira se kao omjer veličine slike, y´, i veličine predmeta, y; veličine su pri tom vrijednosti koje se mjere okomito na optičku os sustava. Linearno povećanje se odnosi najčešće na realne slike sustava; to su slike koje su objektivne, one su projekcije (zastor) i ne ostvaruju se direktnim gledanjem oka kroz optički sustav. Može se pokazati da je povećanje direktno povezano s omjerom položaja slike, b, i predmeta, a, na način prikazan u gornjoj jednadžbi.Na slijedećoj slici to ćemo i dokazati.

  27. A y B´ 0 B F´ F -y´ a b A´ Povećanje, linearno Iz sličnosti trokuta AB0 A´B´0 slijedi omjer analognih stranica: y:a= (-y´):b. Iz prikazanog omjera možemo uočiti povećanje, koje je jednako y´/y=-b/a, te vidimo da je ono ovisno o položaju predmeta, a, i pripadne slike, b. Realne slike su obrnute (za realan predmet), te je povećanje p 0. Umanjene slike imaju povećanje manje od 1, dok je kod uvećanih slika povećanje veće od1.

  28. A veličine slika za oba položaja predmeta B y y  ´ 0´ 0 A´ B´ d  D D predmet je udaljen (daleka točka) Povećanje, kutno Kada gledamo sliku okom (bez dodatnih optičkih sustava), tada možemo sliku povećati tako da predmet približimo oku; na taj način povećavamo vidni kut, , slika: Udaljeni predmet (na udaljenosti d) promatramo pod kutom  i njegova se slika stvara na žutoj pjegi veličine 0´A´, dok je za predmet koji je približen na daljinu jasnog vida, D, vidni kut povećan na vrijednost ´; pripadna slika ima veličinu 0´B´.

  29. Povećanje, kutno Kutno povećanje,γ, (u skladu sa prethodnom slikom) definirano je omjerom kutova: ili za male kutove, kada je tg   sin   povećanje je: Povećanje ostvareno gledanjem prostim okom ograničeno je daljinom jasnog vida, D. Za daljnja povećanja potrebni su dodatni optički sustavi; povećalo, mikroskop.

  30. ´ F´ y F b=-D=-25 cm a  Ako ispred sabirne leće postavimo mali predmet tako da je njegov položaj između žarišta predmeta i centra leće (af), tada će (znamo) nastati imaginarna, uvećana i uspravna slika koju promatra i stvara oko na daljini jasnog vida, D. povećalo Pozitivnu leću u ovoj ulozi nazivamo povećalom. Povećalo omogućava oku povećanje vidnog kuta , koji se ostvaruje bez pomoći leće na daljini jasnog vida, na kut  ostvaren gledanjem predmeta pomoću leće (slika).

  31. Kako ćemo naći kutno povećanje povećala? Ako se predmet nalazi na udaljenosti, a, a slika na udaljenosti jasnog vida, D, tada je kutno povećanje jednako: Povećalo Ako položaj predmeta, a, izrazimo veličinama iz jednadžbe leće, tada dobivamo: Izraz za povećanje povećala često koristimo u obliku  = D/f. Ovu aproksimaciju možemo izvršiti i onda kada predmet postavimo u žarište slike (F´), a = f, čiju sliku oko formira na daljini jasnog vida. Vrijednosti povećanja povećala nisu velike (do 10x), budući da veća povećanja zahtijevaju debele leće koje uzrokuju pogreške. One se kod jedne leće gotovo ne mogu ispraviti.

  32. Fotoaparat

  33. Fotoaparat • Objektiv- sustav pozitivnih leća • Otvor (blenda); promjer otvora a • Jakost sustava; žarišna udaljenost, f • F-broj, (F-number), F=f/a a f F´

  34. Pricip radakamere

  35. Fokus kamere

  36. Zrcalo ili pentaprizma tražilo film put zrake zatvarač zrcalo leće tijelo kamere

  37. dijelovi fotoaparata

  38. Mikroskop

  39. Mikroskop

  40. Mikroskop

  41. Lok Lob P1 F1´ F2´ S1  P2 F1 F2 a1>0 a2>0 S2 b1>0 ..imaginarna ..uvećana ..obrnuta b2<0 Mikroskop linearno povećanje: puk= pobpok ili

  42. Mikroskop • Mikroskop se sastoji od dvije leće • Daje veće uvećanje od jedne leće • objektiv ima kratku žarišnu duljinu,ƒo <1 cm • okular ima žarišnu duljinu, ƒe od nekoliko cm

  43. Mikroskop Leće su međusobno razmaknute za udaljenost L • L je puno veća od obje žarišne duljine • Predmet se nalazi izvan žarišta objektiva • Objektiv formira realnu i obrnutu sliku • Ova slika nalazi se na ili u blizini žarišta okulara • Ova slika djeluje kao realni predmet za okular • Slika koju vidimo, I2, je virtualna, obrnuta i uvećana

  44. Mikroskop, linearno i kutno povećanje Ako promatramo sliku dobivenu mikroskopom i ukupno povećanje mikroskopa, puk, izrazimo umnoškom linearnog povećanja objektiva, pobj, i kutnog povećanjaokulara, ok, tada konačni izraz za povećanje možemo prikazati: Budući da je daljina jasnog vida, D, nekoliko puta veća od žarišne daljine okulara, f2; D » f2, gornji izraz najčešće pišemo u obliku:

  45. Mikroskop, linearno i kutno povećanje Uz nekoliko aproksimacija gornju jednadžbu možemo transformirati u slijedeće izraze: Navedene aproksimacije moramo sami uočiti tokom crtanja nastajanja slike kod mikroskopa.

  46. Teleskop Reflector Telescope

  47. Teleskop Refractor Telescope

  48. Teleskop