1 / 14

Primjena geologije u hidroenergetici

Primjena geologije u hidroenergetici. izgradnja hidroakumulacija (HA) važna je količina voda: prosječna godišnja količina voda sliv. HIDROLOŠKI CIKLUS ILI KRUŽNI TOK VODE. Preuzeto iz: Bačani, A. (2006): Hidrogeologija I. prosječna godišnja količina voda.

laurel
Download Presentation

Primjena geologije u hidroenergetici

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Primjena geologije u hidroenergetici • izgradnja hidroakumulacija (HA) • važna je količina voda: prosječna godišnja količina voda sliv

  2. HIDROLOŠKI CIKLUS ILI KRUŽNI TOK VODE Preuzeto iz: Bačani, A. (2006): Hidrogeologija I

  3. prosječna godišnja količina voda • kod izračunavanja i provjere količina vode osnovni element je: bilanca vode • voda se nalazi u neprestanom kretanju: • isparavanje • kondenzacija • formiranje padalina • otjecanje • koncentracija u rijeke, jezera • otjecanje u more putem rijeka, opet isparavanje... • ako se to promatra kao zatvoreno područje:- količina vode koja uđe, jednaka je onoj koja na bilo koji način izađe = bilanca vode U-I=±ΔW

  4. hidrološki ciklus i njegove komponente najjednostavnije je pratiti na primjeru sliva neke rijeke ili potoka P=Et+O P - oborine pale na sliv Et - evapotranspiracija O - površinsko otjecanje Preuzeto iz: Bačani, A. (2006): Hidrogeologija I

  5. - duži vremenski period ΔW→ 0 (npr. Kaspijsko jezero) složenija formula - sušni periodi U-I=±ΔW jednadžba bilance vode: [P+(Qo+Qpo)+U] - [Et + (Q’o+Q’po)+U’] = ±ΔW [P+(Qo+Qpo)+U] = [Et + (Q’o+Q’po)+U’] P - količina oborina pala na promatrano područje Qo- površinski dotok u promatrani prostor Qpo- podzemni dotok u promatrani prostor U - umjetni dovod vode (kanalima, vodovodima …) Et - ukupno isparavanje s promatranog područja Q’o - količina površinskog otjecanja vode Q’po - količina podzemnog otjecanja vode U’ - količina vode koja se odvodi umjetnim putem (kanalima, vodovodima) - nastoji se eliminirati što veći broj nepoznanica (npr. izabrati prostor bez površinskih objekata za odvod ili dovod) - poseban je postupak za mjerenje tih veličina (P, E, Q, U ...)

  6. za određivanje sliva - razvodnica (topografska i hidrogeološka) • razvodnica - linija koja pokazuje kojim se smjerom drenira neko područje • razvodnice u vodonepropusnim naslagama • razvodnica u terenima primarne poroznosti - površinska razvodnica podudara se s podzemnom • razvodnica u krškim terenima - površinska razvodnica ne podudara se s podzemnom • podzemne strukture otkrivaju kuda će ići razvodnica

  7. na osnovi geologije sliva - procjena gubitka vode iz akumulacije • prosječna godišnja količina padalina - u Hrvatskoj 1500 mm, u planinama i više • akumulacijski bazen - u geološkom pogledu određujemo i predviđamo vodopropusnost • predviđamo gdje treba izvršiti otješnjenje*

  8. injekcijska zavjesa* • bentonit (glina + cement) - pod pritiskom se utiskuje u bušotinu • ponekad se stavlja i ispod brane • BRANA - betonska, nasuta • mora imati usku vezu s bokovima betonska* - lakša izrada, čvršća, ponekad teže povezati s bokovima, bokovi nisu stabilni - urušavanje (npr. u Francuskoj) nasuta* - središnja jezgra od nepropusne gline (npr. Peruča) - najčešće su lučne - podnose pritisak - sigurnije su

  9. HA u vodonepropusnim terenima • - ovise o morfološkim uvjetima • - prisutne tokove treba samo pregraditi • - najčešće nasute brane • - problem! - sigurnost brane • odrediti klastične naslage u kojima se gradi brana kao primarne ili navlačne*

  10. HA u terenima primarne poroznosti • podzemne vode - vodno lice (podiže se) • bočno od HA u depresijama voda izlazi na površinu - utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo u zaleđu • npr. brana na Dravi • ex Jug. - na Dunavu kod Đerdapa

  11. HA u terenima sekundarne poroznosti • - u eruptivima i na kršu HE sustav: - akumulacijski bazen - veličina ovisi o vodopropusnosti, slivu,... - dovodni tuneli - moraju imati betonsku oblogu - profil 6m - kompenzacijski bazen - uvijek pun da se čitav sustav ne isprazni - vodna komora - ima ulogu kompenziranja pri puštanju vode u tlačni cjevovod - tlačni cjevovod - prije njega se smješta tlačna komora da ne dolazi do dinamičkih stresova - čvrst - čeličan, ali i elastičan - može biti vanjski, ali sigurnije je (skuplje!) kad je pod zemljom

  12. HE VINODOL www.hidroelektra-niskogradnja.hr/on01.php • akumulacijska jezera - u Gorskom Kotaru u vodonepropusnim Pz naslagama, i to kod Lokava i kod Fužina • strojarnica - u Vinodolu (Tribalj) • rijeka Lokvarka i rijeka Ličanka imaju tok u vodonepropusnim naslagama (Pz), oko njih su vapnenci (J) i dolomiti (T) - između jezera je smješten dovodni kanal • problemi s prostornim položajem i odnosom naslaga - Pz naslage u navlačnom kontaktu s Mz (J) - kota brane se spustila na kontakt Pz i J naslaga* • injekcijska zavjesa - ponekad ispod nivoa podzemnih voda da se svlada otpor tečenja i da nema podilaženja ispod zavjese

  13. HE SENJ www.hidroelektra-niskogradnja.hr/on02.php brana (i jezero) Kruščica na rijeci Liki (Lipovo polje - ponori rijeke Like) - voda teče Likom - tunel - kompenzacijski bazen Gusić polje - HE Senj - osnovna ideja - sprječavanje poniranja vode - 36 km tunela - od akumulacije do radne komore

  14. Velebit - nije hidrogeološka, već samo topografska razvodnica • u središnjem dijelu - nivo podzemnih voda najviši • problemi gubljenja vode • injekcijske zavjese su vrlo dugačke (10-tak m u bokovima) i nisu vezane za nepropusnu podlogu - završavale u podzemnim vodama (gubici su mali) • rijeka Lika i svi površinski tokovi • veza s vodama u podzemlju • veći dio godine u njima je niža razina voda nego u podzemlju - • priobalni izvori (izvori uz obalu rijeka)* Gusić polje - ispod glinovitih sedimenata vertikalne šupljine - ponekad su podzemne vode velike - izlaz na najslabijim mjestima - razaraju glineni pokrov - estavele*

More Related