1 / 14

Sla|an Stankovi}

Proektna zada~a vo sredno stru~no obrazovanie vo Republika Makedonija. Sla|an Stankovi}. Vo ~etirigodi{noto sredno stru~no obrazovanie proektnata zada~a e so cel da se proveri dali u~enikot:

lapis
Download Presentation

Sla|an Stankovi}

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Proektna zada~a vo sredno stru~no obrazovanie vo Republika Makedonija Sla|an Stankovi}

  2. Vo ~etirigodi{noto sredno stru~no obrazovanie proektnata zada~a e so cel da se proveri dali u~enikot: • umee samostojno da planira i izveduva proektna zada~a i da koristi izvori na informacii i informati~ka tehnologija; • osposoben e da prou~uva i istra`uva konkreten problem; • znae da planira i izveduva eksperimenti; • umee da proektira soodvetni re{enija za izrabotka na konkreten produkt/tvorba ili vr{ewe na oddelni uslugi.

  3. U~enikot ja podgotvuva proektnata zada~a samostojno i vodi dosie/ portfolio. Proektnata zada~a se sostoi od prou~uvawe na konkreten problem koj u~enikot go izbira od nekoj (nekoi) nastaven predmet ili od po{iroki obrazovni podra~ja po sopstvena `elba.

  4. Vo ~etirigodi{noto sredno stru~no obrazovanie proektnata zada~a e so cel da ja proveri prakti~nata osposobenost na u~enikot za vr{ewe na raboti od oblasta na obrazovniot profil, odnosno kolku u~enikot: • umee da izraboti nekoj proizvod ili da realizira odredena usluga kako iden u~esnik na pazarot na trudot; • znae da izvede oddelni fazi od rabotata, da rakuva so sredstva, predmeti za rabota, na~ini i postapki za izveduvawe na rabotite; • osposoben e da podgotvi dokumentacija, da vodi evidencija, da izrabotuva planovi, bilansi i presmetki, da oblikuva slu`beni akti, delovni pisma, dogovori, re{enija i izve{tai; • umee da popolnuva i oblikuva obrasci i drugi dokumenti.

  5. STANDARDNI VIDOVI NA PROEKTNATA ZADA^A • Postojat ~etiri vida standardizirani proektni zada~i, i toa: • proektna zada~a- esej; • proektna zada~a - izve{taj od empirisko istra`uvawe; • proektna zada~a - izve{taj od eksperimentalno istra`uvawe; • proektna zada~a - produkt/ tvorba.

  6. Ispitot koj se odnesuva na proektnata zada~a se sostoi od pismen i usten del ili pismen, prakti~en i usten del. Pismeniot del go so~inuvaat site pi{ani materijali koi {to u~enikot gi podgotvuva vo tekot na prvata i vtorata faza. Ovoj del treba da e: -tehni~ki kvalitetno podgotven (kompjuterski izraboten vo A-4 format, so golemina na font -12, prored 1,5; makedonska podr{ka); -na literaturen jazik, so soodveten stil i terminologija; -so pravilno zapi{ani i korektno upotrebeni zabele{ki, fusnoti i koristena literatura pri istra`uvaweto.

  7. Usniot del na proektnata zada~a e, vsu{nost, samata prezentacija (odbrana) na zada~ata. Taa treba da bide kratka, jasna, potkrepena so argumenti, logi~na, podgotvena spored kompozicijata na usnoto iska`uvawe. Sostavena e od tri dela: voved, glaven del i zaklu~ok. Po prezentacijata, ~lenovite na komisijata (osven mentorot) imaat pravo na u~enikot da mu postavuvaat pra{awa. Prezentacijata (odbranata) na proektnata zada~a ne mo`e da trae podolgo od 20 minuti, vklu~uvaj}i go i vremeto za pra{awa i odgovori.

  8. Prakti~niot del na proektnata zada~a gi opfa}a site aktivnosti koi gi realizira u~enikot so cel da ja poka`e svojata prakti~na osposobenost za izrabotka na produkt/tvorba od oblasta na konkreten obrazoven profil.

  9. VREMENSKI ROKOVI ZA IZRABOTKA NA PROEKTNATA ZADA^A izrabotenata proektna zada~a u~enikot treba da ja predade na nastavnikot - mentor najdocna do krajot na martvo godinata koga go polaga ispit.

  10. FAZI NA PROEKTNATA ZADA^A Izgotvuvaweto na proektnata zada~a se realizira vo tri fazi: * faza na podgotovka; * faza na izrabotka (realizacija); * faza na prezentacija.

  11. ULOGATA I AKTIVNOSTITE NA MENTOROT * da gi razgleduva predlozite za proektni zada~i dadeni od u~enicite; * da sorabotuva so u~ili{nata maturska komisija pri kone~noto potvrduvawe i prifa}awe na proektnite zada~i od svojot predmet; * da izgotvuva raspored na vremeto za konsultacii so u~enicite vo tekot na podgotovkata na zada~ata pri {to treba da realizira najmalku 3 konsultativni sredbi so sekoj u~enik posebno; * da go naso~uva i po potreba mu pomaga na u~enikot pri izrabotkata na proektnata zada~a; * da vr{i uvid vo dosieto na u~enikot za proektnata zada~a; * da gi pregleduva izgotvenite proektni zada~i i gi prifa}a ili vra}a na dorabotka; * da u~estvuva vo rabotata na komisijata koja odlu~uva za prigovorite na ocenkite.

  12. Nastavnikot- mentor ima uloga i na ocenuva~. Toj ja ocenuva rabotata na u~enikot vo podgotvitelnata faza i fazata na realizacija na proektnata zada~a, no nema pravo da dava ocenka za prezentacijata. Vo tekot na prezentacijata toj so svoeto prisustvo mu dava moralna poddr{ka na u~enikot. Po potreba, na drugite ocenuva~i im dostavuva dopolnitelni informacii za odnesuvaweto na u~enikot vo prvite dve fazi od izrabotkata na proektnata zada~a.

  13. PRAVA I OBVRSKI NA U^ENIKOT U~enikot ima pravo samostojno, spored li~nite sposobnosti i afiniteti da izbere tema za proektna zada~a. OCENUVAWE NA PROEKTNATA ZADA^A Ocenuva~ite ja ocenuvaat proektnata zada~a spored odnapred podgotveni kriteriumi za ocenuvawe i opisi na nivoa na barawa za sekoja nejzina faza.

  14. Mentorot gi bodira prvata i vtorata faza, a tretata faza ostanatite dvajca ocenuva~i. Sekoja faza se bodira na numeri~ka skala. Vkupniot broj na bodovi {to gi dava mentorot vo prvite dve fazi treba da bide ednakov na zbirot od brojot na bodovi dadeni od dvajcata ocenuva~i vo tretata faza. Vkupniot broj bodovi se dobivaat so sobirawe na site bodovi od ocenuva~ite vo sekoja faza. Bodovite {to gi dobil u~enikot potoa se transformiraat vo ocenka na tradicionalnata skala od 1 do 5 so pomo{ na tabela za konverzija.

More Related