1 / 17

KLIJANJE

KLIJANJE . Biologija.

landis
Download Presentation

KLIJANJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KLIJANJE Biologija

  2. Fiziologija bilja je znanstvena disciplina biologije. Bavi se proučavanjem životnih procesa uključenih u brojne procese biljaka, od klijanja sjemenki preko vegetativnog razdoblja, razvoja, odrastanja i dostizanja vegetativne zrelosti, prelaza u generativnu fazu, stvaranja cvjetova i zriobe plodova do starenja i izumiranja.

  3. sjemenke Što je sjemenka? dio biljke koji služi za razmnožavanje biljke generativnim putem i njeno daljnje rasprostiranje Sjemenke na prvi pogled izgledaju kao da nisu žive, ali u povoljnim uvjetima iz njih se razvije nova biljka. Kako? Iz čega? Kako bi saznala/ saznao odgovor, moraš upoznati građu sjemenke.

  4. Građa sjemena • Sjeme se sastoji od: embrija, endosperma i sjemene ljuske. • Endosperm i embrij ima sjeme svih vrsta četinjača, kao i sjeme mnogih vrsta listača (bazga, božikovina, jasen, lipa, platana, magnolija i dr.) Endosperma nema sjeme: bagrema, breze, hrasta, javora, johe, kestena, lijeske, oraha i dr. • Embrij ili klica razvija se iz oplođene oosfere, a smještena je u endospermu. Ako nema endosperma, embrij ispunjava čitavu unutrašnjost sjemenke i početni razvoj biljčice.

  5. Embrij se sastoji od: • hipokotila (stručak) - nalazi se između ishodišta kotiledona i korijenčića. Iz njega i plumule nastaje biljčica koja nosi kotiledone i prave listove ili samo prve listove. • radikula (sjemenski korjenčić) - smješten je na vršnom, ušiljenom dijelu hipokotila. • Endosperm - nalazi se unutar sjemene ljuske. Služi kotiledonima kao rezervoar hrane (ulje, škrob, bjelančevine, mineralne tvari), koja daje energiju potrebnu za klijanje embrija

  6. Embrij se sastoji od: • kotiledona ( sjemenski listovi, supke) - služe da iz endosperma crpe hranu za razvoj embrija dok se ne stvore pravi listovi, a ako nema endosperma, kotiledoni služe i sami kao izvor hrane. • plumule (sjemenski pup, vegetacijski vršak) - razvija se između stapki kotiledona. Plumula predstavlja ishodište za produženje stabljike (debalca). Ona stvara i prve prave listove, tkz. primarne listove.

  7. KLIJANJE Kad se iz klice počne razvijati nova biljka,sjemenka je proklijala. Iz korjenčića klicerazvit će se korijen, a iz pupoljka stabljikas listovima. Kad se u zemlji razgrana korijen, a nad zemljom se razviju listovi, mlada ćese biljka početi sama hraniti. Kažemo da jeklijanje završeno .

  8. UVJETI KLIJANJA Do klijanja obično dolazi kad vlaga dospije do sjemena. Kad sjeme upije vodu, ono nabubri. Kad nastanu kemijske promjene, stanice sjemena počnu iznova živjeti, i sićušna mlada biljka u sjemenu počinje rasti. Veći dio sjemena odlazi u biljku koja raste. Sjemeni pokrivač otpadne, i nova biljka postaje sve veća, dok ponovo ne sazri i ne počne sama proizvoditi sjeme. Klijanje sjemena suncokreta

  9. UVJETI KLIJANJA Poznato je da svaka sjemenka ne moraproklijati. Za klijanje su potrebni određeniuvjeti - zrak, dovoljno vlage ipovoljna temperatura. To su vanjski uvjetiklijanja . Osim toga, sjemenka morabiti zdrava, zrela i ne smije biti stara. To suunutarnji uvjeti klijanja.

  10. UVJETI KLIJANJA Voda –Aktivira enzime –Pomaže pretvorbu škroba u glukozu –Širi vakuole – povećava turgor –Omogućuje fotosintezu –Transport mineralnih tvari iz tla prema korijenu Kisik –Sjemena lupina nepropusna za kisik – klijanje anaerobno –Aerobna respiracija

  11. UVJETI KLIJANJA Temperatura –Klijanje snažnije i brže pri višoj T –T 1 – 4 C – nema klijanja Svjetlost –Nije uvjet klijanja –Ne spriječava klijanje –Pojava izdanka – svjetlost neophodna

  12. DORMAnCIJA I STRATIFiKaCIJA SJEMENKE Dormancija Razdoblje mirovanja U razdoblju nepovoljnih uvjeta na staništu (mraz, snijeg,...) Uvjetovana unutarnjim činiteljima –Nedostatno razvijena klica –Nedostatna količina hormona Stratifikacija Postupak za prekid dormancije –vlažni pijesak – niske T Potaknuta svjetlošću –svjetlosni klijanci (salata, celer,...) –Pigment fitokrom –Aktivira gene za klijanje

  13. Vrste KLIJANJA Podzemno (hipogeično) klijanje razlikuje se od nadzemnog po tome, što ovdje kotiledoni ne izlaze potpuno iz sjemene ljuske i što ostaju u tlu. Takvi kotiledoni ne mogu preuzeti ulogu prvih listova nego se tek malo oboje u svijetlozeleno. U određenom trenutku plumula izlazi iz sjemene ljuske, razvija se i probija na površinu tla i stvara prve, primarne listove. (ginko, kesten, hrast, divlji kesten...,)

  14. Vrste KLIJANJA Nadzemno klijanje (epigeično) korjenčić prodire u tlo i razvija korjenove dlačice. Hipokotil raste i potiskuje sjemenu Ijusku prema gore i probija se na površinu tla zajedno sa kotiledonima, plumulom i sjemenom Ijuskom, koja često puta ostaje u tlu. Kotiledoni koji dalje rastu potiskuju sjemenu ljusku i na kraju je odbacuju na tlo. Oni se nakon toga raširuju i vrše ulogu listova. Plumula koja se nalazi između kotiledona, razvija se i stvara prve listove, tzv. primarne listove. Pravi listovi se tek pojavljuju treće godine. (javor, jasen, lipa..., )

  15. KLIJANJE SJEMENJA Zasluga za otkrivanje hranjive vrijednosti proklijanog sjemenja tradicionalno pripada Kinezima. Oni su na svojim dugim putovanjima preko oceana nosili mung grah kojeg su tijekom cijelog putovanja klijali i konzumirali te na taj način sprečavali pojavu skorbuta (nedostatak vitamina C). Kinezi su instiktivno znali da se jedan važan faktor koji nedostaje u neproklijanom sjemenju, proizvodi tokom procesa klijanja. Radilo se o vitaminu C.

  16. KLIJANJE SJEMENJA Međutim, klijanje nije bilo nepoznanica ni na zapadu. Stoljećima su se proizvodile vrste piva sa proklijanim žitaricama. Žito koje je stajalo u snopovima i stogovima na otvorenim poljima, gdje je bilo i vlage i topline, često je započinjalo proces klijanja prije nego što je bilo pohranjeno u spremišta. Međutim moderna poljoprivreda, gdje sve ide brzo, onemogućuje ovaj inače prirodan proces klijanja žita.

  17. KLIJANJE SJEMENJA Skoro svo zrnje i sjemenje može proklijati – pšenica, ječam, suhi grah, slanutak, bademi. Osjetljive sjemenke kao suncokretove i bućine takodjer lijepo proklijaju. Sjemenke koje teže klijaju su lanene sjemenke koje postanu tako sluzave da ih je teško isprati, kao i zrno zobi koje neće da proklija kad se odvoji od svoje vanjske opne. Sjemenje koje je zračeno, npr. ono što se prodaje kao začini, ne može proklijati.

More Related