socijalna isklju enost kao uzrok i posljedica trgovine ljudima u bosni i hercegovini
Download
Skip this Video
Download Presentation
SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 22

SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI - PowerPoint PPT Presentation


  • 145 Views
  • Uploaded on

SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI. Mostar, 20-23.oktobar 2010. mr Vesna Šućur-Janjetović. Šta je trgovina ljudima/trafiking?.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI' - kiet


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
socijalna isklju enost kao uzrok i posljedica trgovine ljudima u bosni i hercegovini

SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Mostar, 20-23.oktobar 2010.

mr Vesna Šućur-Janjetović

ta je trgovina ljudima trafiking
Šta je trgovina ljudima/trafiking?
  • Trgovina ljudima posebno ženama i djecom, podrazumijeva “regrutovanje, transport, transfer, sakrivanje ili prihvatanje osoba, koristeći silu, otmice, prevaru i lukavstvo, prinudu, zloupotrebu sile , davajući i primajući novac ili neku drugu korist da bi uspjeli da kontrolišu drugu osobu u cilju eksploatacije”. (UN Protokol o prevenciji, sprječavanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, 2000).
  • Držanje u ropskom odnosu je najvažniji element trgovine ljudima.
trgovina ljudima moderno ropstvo
TRGOVINALJUDIMA – MODERNOROPSTVO
  • Preko 4 miliona osoba godišnje su žrtve trgovine ljudima – procjena UN-a.
  • Oko $ 7 -10 milijardi godišnje zarade za ilegalnu industriju.
  • Treća najveća ilegalna industrija u svijetu (poslije trgovine drogama i oružjem).
slide4
“Osjećala sam se kao komad mesa sa dva oka. Mislila sam da ću završiti kao niko i ništa.”Karolina, iz Rumunije u BiH(17 god. kada je prodata; 20 god. kada je intervjuisana od strane IOM-a)

Slika preuzeta od NEST –STOP Trafficking NVO(Danska) , 2007

pravni okviri globalnog karaktera
Pravni okviri globalnog karaktera
  • UN Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Protokol o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, naročito ženama i djecom, Palermo, 15. novembar 2000.
  • EU Akcioni plan i Priručnik za procjenu i mjerenje odgovora na trgovinu ljudima u Evropskoj uniji – dokument Evropske komisije, 18. oktobar 2007.
  • Vijeće Evropske unije donosi Konvenciju o akciji protiv trgovine ljudima (CETS n°197), stupio na snagu 1. februara 2008.
prvi koraci bih u suzbijanju i prevenciji trafikinga
Prvi koraci BiH u suzbijanju i prevenciji trafikinga
  • Prvi Akcioni plan za sprečavanje trgovine ljudima usvojen 06.12. 2001.god;
  • Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice donijelo Uputstvo za postupanje sa žrtvama trgovine kojim se zahtijeva primjena principa UN Konvencije kojoj je BiH pristupila u Palermu 2000. god.
  • Akcioni plan za sprječavanje trgovine ljudima u BiH 2008-2012.(Vijeće ministara BiH, 2008)
  • Pravni okviri: Ustav, Krivični zakon, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, itd.
trgovina ljudima na balkanu problemi dru tva i stru nih slu bi
Trgovina ljudima na Balkanu/problemi društva i stručnih službi
  • Zemlje Balkana se javljaju kao: polazne, tranzitne i destinacione zemlje.
  • Nema zvanične i pouzdane statistike o ukupnom broju žrtava trafikinga. Identifikovane ŽT u periodu od 1999-2009 u BiH: broj žrtava oko 1100.
  • Nedovoljna saradnja između relevantnih institucija (policija, tužilaštvo, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, obrazovne institucije, nevladin sektor, mediji i dr.)
pojam socijalna isklju enost
Pojam “socijalna isključenost”
  • Obično se koristi da se opiše položaj nekih društvenih grupa tj. okolnosti da pojedine grupe nemaju dovoljno učešće u socijalnom životu nekog društva;
  • Pitanje teškoće ostvarivanja ljudskih i socijalnih potencijala;
  • Nekada se veže i za psihološki pojam/fenomen socijalne deprivacije ili otuđenosti;
  • Širi je od pojma siromaštva;
  • Ukazuje da pojedine društvene grupe imaju nepovoljan društveni položaj, ali ga prati i usložavanje;
  • Veže se za okolnost da su neke društvene grupe zavisne ili su uskraćeni od ostvarivanja ljudskih prava;
socijalno isklju eni socijalno marginalizovani pojam marginalizacije kao klju ni pojam
Socijalno isključeni = socijalno marginalizovani??? Pojam “marginalizacije” kao ključni pojam!
  • Marginalizovani = udaljeni od neke ili nekih društvenih vrijednosti (blagostanja, zdravlja, rada idr.)
  • Socijalna nemoć je odlika marginalizacije/društvena zavisnost
  • Ima kumulativni karakter (efekat živog pijeska)
  • Nevoljnost (za razliku od voljnosti – izbora, npr. kada neko odluči da se zamonaši)
  • neki su u sukobu sa sistemom (npr. delinkventi)
  • Imaju tzv. slabe vještine socijalne komunikacije
  • Sve ove i druge karakteristike marginalnih grupa odnose se na položaj žrtava trgovine ljudima (prije i poslije iskustva trgovine).
rtve trgovine ljudima kao socijalno isklju eni
Žrtve trgovine ljudima kao socijalno isključeni
  • Društvena izolovanost
  • Sporednost
  • Kontrolisanost
  • Prinudnost
  • Nesigurnost
  • Imobilnost
  • Inhibiranost
  • Nestabilnost
slide12
Kumulativni karakter socijalne isključenosti kao plodno tlo za ponovnu viktimizaciju žrtava trgovine ljudima
  • SPIRALA NESIGURNOSTI
  • GOMILANJE NEPOVOLJNIH ŽIVOTNIH OKOLNOSTI
  • LANAC OSUJEĆENJA (socijalnih, ekonomskih, kulturnih, vrijednosnih, političkih itd.)
rizik od socijalne isklju enosti prije i poslije iskustva trgovine ljudima
Rizik od socijalne isključenosti prije i poslije iskustva trgovine ljudima
  • Ekonomski status
  • Porodična struktura
  • Identitet
  • Starost
  • Krivična djela i viktimizacija
  • Obrazovanje
  • Zdravstveno stanje
zadaci socijalnog rada kao nau ne i prakti no aplikativne djelatnosti
Zadaci socijalnog rada kao naučne i praktično-aplikativne djelatnosti
  • Razumjeti i procijeniti prošlost žrtava i determinirajuće socio-ekonomske i druge faktore koji su stvorili plodno tlo za njihovu kasniju eksploataciju;
  • Analiziranje i dokumentovanje psiholoških uticaja iskustva trgovine uključujući detaljnu analizu trauma vezanih za to;
  • Obezbijedi usluge savjetovanja koristeći metode koje su stvorene da pruže ŽT sredstavo za prevazilaženje njihovih trauma i da ih pripreme za kasnije reintegracione aktivnosti.
slide16
Pitanje: Kakvo je stanje? HAOS!

Rane intervencije

Zdravstvo

Policija i Tužilaštvo

Podrška porodici

Društveneusluge

Skloništa, deportacija, sudski procesi

Javno zdravstvo

Opštine

Usluge u zajednici

Nivo BiH, entiteti, opštine

Centri za soc.rad

Mreže podrške

NVO

Centri za mentalno zdravlje

Obrazovne institucije

da li je potrebna promjena
Da li je potrebna promjena?
  • Ako uzmemo u obzir da svi uključeni «imaju problem», ne očekuje se da se promjene samo pojedinci, već se očekuje da se promjene obrasci odnosa između njega i njegove okoline. To zahtjeva određenu promjenu svih uključenih.
  • Isto tako, ljudi od kojih se očekuje da budu značajni resurs u zajednici (između ostalih, i socijalni radnici) trebaju se mijenjati kako bi se zadovoljile potrebe onih u nevolji.
  • Jedan od centralnih zadataka socijalnog rada je uvođenje promjena u socijalne situacije kroz uvođenje novina u to kako se pristupa određenim problemima.
mogu i zadaci socijalnog rada
Mogući zadaci socijalnog rada

Stalno razvijati praksu kroz partnerstvo sa svima koji su uključeni u borbi protiv trgovine ljudima. Zašto je to važno?

  • Socijalni radnici se kreću u prostoru različitih definicija i različitih doživljaja stvarnosti neke socijalne situacije i/ili problema, pa tako i problema žrtava trgovine ljudima koji su marginalizovani i socijalno isključeni.
  • Formulacija problema je uvijek rezultat zajedničkog napora i postignuće ljudi koji su uključeni u njega ( i socijalnih radnika).
  • Procjena, intervencije i pružanje usluga su takođe zajednički napor i postignuće.
  • Alternativni oblici ponašanja trebaju biti dostupni opažanju.
  • Resursi često trebaju biti drugačije raspoređeni.
promjena paradigme
PROMJENA PARADIGME????!!!!

INDIVIDUE

  • FOKUS JE NA POTREBAMA KLIJENTA
nedostaju a puzla adekvatna re integracija
NEDOSTAJUĆA PUZLA?!?!?!ADEKVATNA RE/INTEGRACIJA!
  • Projekti procjene potreba
  • Projekti pronalaženja zajedničkih rješenja
  • Partnerstvo u podršci ŽT i porodici
  • Sistemski pristup/Holistički pristup
ad