1 / 21

Uspon države Nemanjića

Uspon države Nemanjića. Sinovi Stefana Prvovenčanog. Stefana Prvovenčanog su na prestolu nasledili njegovi sinovi: Radoslav, Vladislav i Uroš Smene su bile uslovljene odnosom srpskih kraljeva prema susednim državama, koje su dobijale ili gubile politički uticaj

keita
Download Presentation

Uspon države Nemanjića

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Uspon države Nemanjića

  2. Sinovi Stefana Prvovenčanog • Stefana Prvovenčanog su na prestolu nasledili njegovi sinovi: Radoslav, Vladislav i Uroš • Smene su bile uslovljene odnosom srpskih kraljeva prema susednim državama, koje su dobijale ili gubile politički uticaj • Stefana Prvovenčanog je prvo nasledio njegov sin Radoslav, koji je vladao od 1228.god. do 1234.god. • On je bio oženjen ćerkom epirskog despota i u politici se potpuno vezao za Epirsku despotovinu • U svom oslanjanju na Epir, on je ugrozio autokefalnost srpske arhiepiskopije, oslanjajući se na Ohridsku arhiepiskopiju

  3. Kralj Radoslav (oko 1192-oko 1235) • Potpisivao se vizantijskim carskim nadimkom “Duka”

  4. Poraz Epirske despotovine u ratu sa Bugarskom doveo je do smene na prestolu. • Radoslava je nasledio brat Vladislav, koji je vladao od 1234.god. do 1243.god. • Vladislav je bio zet bugarskog cara i on se oslanjao na Bugarsku. • 1236.god., na povratku iz Svete zemlje, umro je u Trnovu Sava Nemanjić • Njegove mošti su iz Trnova prebačene u manastir Mileševu, zadužbinu kralja Vladislava • Njegova smena na prestolu bila je posledica slabljenja bugarskog uticaja, nakon najezde Mongola 1241-1242.god.

  5. Kralj Vladislav (oko 1198- oko 1267.god.)

  6. Manastir Mileševa

  7. Freska Beli andjeo, najpoznatija freska iz manastira Mileševa

  8. Kralja Vladislava svrgnulo je krupno plemstvo i na vlast dovelo je najmladjeg sina Stefana Prvovenčanog, kralja Uroša I, jedinog iz braka sa Anom Dandolo. • On je vladao od 1243.god do 1276.god. • Za vreme njegove vladavine Srbija nije postigla uspehe u spoljnoj politici • Srbija je sa severa bila ugrožena od Ugarske • Od 1261.god., na jugu se obnavlja Vizantija, sa dinastijom Paleologa

  9. Njegov upad u Ugarsku 1268.god. završen je porazom i njegovim zarobljavanjem • Uroš I morao je da prizna vazalne obaveze prema ugarskom kralju • Njegov stariji sin Dragutin oženjen je madjarskom princezom; Dragutin je tada dobio prestolonaslednu titulu “mladog kralja”, po uzoru na Ugarsku • Uroš I podigao je manastir Sopoćane, a njegova žena Jelena Anžujska manastir Gradac

  10. Kralj Dragutin (1276-1282) • Nezadovoljan svojim položajem, mladi kralj Dragutin je organizovao pobunu protiv oca, uz pomoć Madjara i porazio ga u bici kod Gacka 1276.god. • Dragutin je vladao od 1276.god. do 1282.god. • On je takodje bio podložan stranim uticajima, pokušao je da vodi antivizantijsku politiku a oslanjao se na Madjarsku. • Prilikom jednog lova on je pao sa konja i slomio nogu, ta povreda ga je učinila privremeno nesposobnim da vlada.

  11. Zato je on 1282.god. na saboru u Deževu predao presto svom bratu Milutinu, verovatno uz dogovor da Dragutinovi sinovi kasnije naslede presto. • Dragutin je zadržao deo teritorija u zapadnoj Srbiji • On je od Madjarske dobio na upravu teritoriju Mačvanske banovine i Beograd, koji se prvi put našao u sastavu srpske države. • U istorijskim izvorima on se naziva i “sremski kralj”

  12. Kralj Dragutin (oko 1253-1316)

  13. Zajedno sa bratom Milutinom ratovao je protiv bugarskih velikaša i stigli su do Vidina, na Dunavu (nakon što su Bugari i Tatari spalili manastir Žiču) • Sagradio je crkvu Sv.Ahilija u Arilju

  14. Kralj Milutin (1282-1321) • Milutin je sproveo velika osvajanja na račun Vizantije, koristeći gradjanske ratove u Vizantiji • Posebno značajna osvajanja sproveo je u Makedoniji, granicu je uspostavio na liniji vizantijskih gradova Ohrida, Prilepa i Štipa

  15. Kralj Milutin (oko 1253-1321.god.)

  16. Milutinova politika prema Vizantiji promenjena je nakon sklapanja sporazuma 1299.god. • Prema ovom sporazumu Milutin se oženio vizantijskom princezom Simonidom, a teritorije koje je osvojio zadržao je kao miraz

  17. Početkom 14.veka zaoštravaju se odnosi braće Dragutina i Milutina, dolazi do sukoba, koji su trajali od 1301.do 1312.god, praktično bez pobednika i svako je nastavio da vlada svojom državom. • Posle Dragutinove smrti, 1316.god. nasledio ga je sin Vladislav, ali ga je Milutin zatvorio i oteo mu teritorije • Proširenje Milutinove države do Save i Dunava dovelo je do sukoba sa Ugarskom, tako da su Madjari ponovo pripojili Mačvu i Beograd

  18. Milutin je pripadao bočnoj lozi Nemanjića • Kako bi obezbedio presto svojim naslednicima, on je naglašavao svoje pravo na presto i vezu sa pradedom, Stefanom Nemanjom • U tu svrhu Milutin je podigao crkvu Bogorodičinim roditeljima Joakimu i Ani u okviru Studenice, takodje je podigao i Bogorodičinu crkvu u Hilandaru • Za vreme njegove vladavine srpskom crkvom upravljao je arhiepiskop Danilo II, koji je napisao Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih

  19. Milutin se smatra najvećim graditeljem medju Nemanjićima (sagradio je oko 40 crkava i manastira) • Pod uticajem “renesanse Paleologa” u Vizantiji, u srpskoj kulturi nastaje novi arhitektonski stil gradnje-srpsko-vizantijski stil. • Najznačajnije zadužbine kralja Milutina su manastiri: Bogorodica Ljeviška, Gračanica, Banjska, Staro Nagoričino • Za vreme njegove vladavine, krajem 13.veka Peć postaje sedište arhiepiskopije

  20. Manastir Gračanica • Podignut je izmedju 1315 i 1321.god.

More Related