1 / 40

Reforme elektroenergetskog sektora

Reforme elektroenergetskog sektora. Mislav Bogdanović Antonija Kolak. Uvod. Električna energija je nezamjenjiv energent Trošak energije sastavni dio troškova izrade svih proizvoda i usluga i troškova života Cijena električne energije određuje razinu životnog standarda- Direktno i indirektno

kay-sampson
Download Presentation

Reforme elektroenergetskog sektora

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Reforme elektroenergetskog sektora Mislav Bogdanović Antonija Kolak

  2. Uvod • Električna energija je nezamjenjiv energent • Trošak energije sastavni dio troškova izrade svih proizvoda i usluga i troškova života • Cijena električne energije određuje razinu životnog standarda- Direktno i indirektno • Težnja za efikasnošću osnovni pokretač reformi u industriji električne energije diljem svijeta

  3. uvod • Prije dvadesetak godina započeo je proces reformiranja elektroenergetskog sektora, kako u tranzicijskim,tako i u razvijenim zemljama Ciljevi reformiranja: • Unaprijeđenost efikasnosti sektora • Poticanje neophodnih investicija • Povećanje kvalitete i sigurnosti opskrbe • Približavanje cijene električne energije troškovima

  4. Bitni pojmovi energetske reforme • 1. Restrukturiranje • 2. Privatizacija • 3. Liberalizacija • 4. Deregulacija

  5. Restrukturiranje tržišta električne energije • Promjena organizacije i ekonomskih odnosa u svrhu povećanja učinkovitosti poslovanja i smanjenje troškova • Do početka 90-tih godina 20 stoljeća elektroenergetski sektor bio je prirodni vertikalno integrirani monopol u državom vlasništvu • Cijeli sektor bio je pod kontrolom jednog velikog, vertikalno integriranog poduzeća regulirano direktno od države koje su često donosile mjere i odluke kao dio socijalne politike

  6. Restrukturiranje tržišta električne energije • Monopol kao model organizacije tržišta električne energije – neefikasan, potreba za rekonstruiranjem elektroenergetskog sektora i liberalizacije

  7. Teme restrukturiranja elektroenergetskog sektora • Način realizacije razdvajanja elektroprivredne djelatnosti • Vlasnički odnosi unutar tvrtke • Rješavanje naslijeđenih troškova, obveza javne usluge… • Odabir modela i organiziranja tržišta el. Energije • Dinamika otvaranja tržišta • Zaštita socijalno osjetljivih kupaca

  8. Restrukturiranje tržišta električne energije • Restruktuiranje okomito intergririanih elektroenergetskih tvrtki u EU temelji se na dva modela uspostave operatora prijenosnog sustava: • Model operatora prijenosnog sustava – jedna tvrtka obavlja djelatnost prijenosa električne energije i vođenje elektorenergetskog sektora • Model nezavisnog operatora sustava – vođenje elektroenergetskog sustava obavlja tvrtka koja je vlasnički odvojena od regulirane djelatnosti prijenosa el. energije

  9. Restrukturiranje tržišta električne energije • Treći paket energetskih propisa EU prihacen je u srpnju 2009. godine - model uspostave operatora prijenosnog sustava- NOP(neovisni operator prijenosa) • NOP – unutar vertikalnog integriranog poduzeća samostalno je ovlašten za vođenje elektroenergetskog sustava • EU prvenstveno se posvetila problemima razdvajanja energetskih djelatnosti na proizvodnju, prijenos, distribuciju i prodaju

  10. Restrukturiranje tržišta električne energije • U Hrvatskoj funkcionira operator prijenosnog sustava HEP- OPS d.o.o., a društvo je u HEP-ovom vertikalnom koncernu • HEP-OPS d.o.o. nema u svom vlasništvu prijenosnu mrežu, jer je ona u vlasništvu HEP d.d. • Model nije u skladu sa zahtjevima trećeg paketa energetskih propisa

  11. Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva preferira ISO model gdje je operator neovisan, mreža je u njegovom vlasništvu, a njegov stopostotni vlasnik je Republika Hrvatska. • Time se očekuje da će od toga koristi imati svi, krajnji kupci i energetski subjekti jer bi se povećao broj konkurentnih opskrbljivača,a subjekti bi bili fokusiranu na temeljnu djelatnost • HEP primjenjuje NOP model

  12. Liberalizacija električne energije • Osnovni cilj liberalizacije tržišta električne energije je podizanje elektroenergetskog sektora, prije svega radi povećanja konkurentnosti gospodarstva • Od liberalizacije tržišta električne energije očekuje se: sniženje cijena električne nergije, podizanje razine usluge, smanjivanje Rzlike u cijenama među državama

  13. Liberalizacija električne energije • Najznačajniji faktori koji potiču reformu industrije električne energije diljem svijeta su: • Globalna konkurencijska ekonomija traži smanjenje ulaznih troškova, a električna energija je trošak u svim industrijama • Država, kao i vlasnik i upravljač tradicionalnih industrija ne može odgovoriti na ekonomske i tehnološke promjene toliko brzo kao privatni vlasnici, pa zbog toga potiče liberalizaciju

  14. Liberalizacija električne energije c) Informacijske tehnologije i komunikacijski sustavi omogućuju razmjenu velike količine informacija, potrebnih za upravljanje tržištem električne energije d) Globalizacijski procesi koji teže za okrupnjavanju kapitala e) Razvoj tehnologije za prijenos električne energije stvorio je nove mogućnosti za razvoj tržišta električne energije i konkurencije

  15. Liberalizacija energetskog sektora • Liberalizacija tržišta el. Energije pretpostavlja mogućnost izbora opskrbljivača od strane potrošača i dostupnost elektroenergetske mreže svim zainteresiranim subjektima, potiče konkurenciju i tako doprinosi povećanju energetske učinkovitosti te smanjenju ukupnih troškova i cijena el. Energije

  16. Liberalizacija energetskog sektora • 4 temeljna modela organizacije elektroenergetskog sektora – predstavljaju faze u liberalizaciji tržišta el. Energije • Model 1- vertikalno integrirani monopol u kome nema konkurencije niti u proizvodnji niti u prodaji el. Energije • Model 2 – jedan kupac u kome je dozvoljeno ili se zahtijeva postojanje jednog kupca koji može nabavljati el. Energiju od više proizvođača u cilju poticanja konkurencije na tržištu

  17. c) Model 3 – veletržište na kome je omogućeno distributivnim kompanijama da izaberu svog dobavljača, što uvodi konkurenciju među proizvođače i na maloprodajnom tržištu (postoji slobodan pristup prijenosnoj mreži i proizvođači mogu prodavati el. Energiju različitim kupcima) d) Model 4 – maloprodaja u kojoj je dozvoljeno svim kupcima da sami izaberu dobavljača, što podrazumijeva potpunu konkurenciju. Također postoji slobodan pristup prijenosnoj i distribucijskoj mreži.

  18. Učinak liberalizacije tržišta na cijene električne energije • Cijene električne energije za domaćinstva u 2010. godini,uključeni porezi (€/kWh)2

  19. Kako se može vidjeti, najniže cijene još uvijek imaju nove članice kao što su Bugarska, Baltičke zemlje, Estonija i Rumunjska,dok su, očekivano, najviše cijene za kućanstva u starim članicama Danskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji i Belgiji • U Hrvatskoj je konačna cijena električne energije još uvijek znatno niža od prosjeka EU-27, a niže cijene imaju samo već navedene zemlje.

  20. Iako u Hrvatskoj deklarativno postoji tržišno formiranje cijena za tzv. povlaštene kupce te regulirano (dakle administrativno) za tzv. tarifne kupce (kućanstva i malo poduzetništvo), ipak zapravo Vlada odobrava cijene za obje kategorije kupaca.

  21. Cijene električne energije za domaćinstva u 2010. godini, bezporeza (€/kWh)

  22. razlike između EU članica ipak su nešto manje izražene, što pokazuje izostanak zajedničke fiskalne politike i neravnomjerno porezno opterećenje energije. • Podaci pokazuju da je hrvatsko domaćinstvo znatno manje opterećeno u odnosu na stare članice, a jeftiniju električnu energiju imaju samo dvije najnovije članice Bugarska i Rumunjska te Estonija.

  23. u Hrvatskoj se temeljna cijena električne energije za domaćinstva povećava za ostale poreze u iznosu od 0,02 eura/kWh • podaci pokazuju da ipak nije došlo do značajnije konvergencije cijena, kako za privatne potrošače (kućanstva), tako i za industrijske

  24. Podaci tijekom dužeg vremenskog razdoblja također pokazuju trend porasta cijena, posebice kod novih članica, dok se u nekim razdobljima cijena električne energije u starim članicama smanjila zbog početnih viškova energije iz novih članica, no ti su se učincivrlobrzoizgubili.

  25. Deregulacija • Postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i državnog nadzora nad nacionalnom ekonomijom i posebno nad tržištem • Pojam deregulacije označuje postupno napuštanje državne regulacije, liberalizaciju sektora, te uvođenje konkurencije.

  26. Deregulacija • Argument za uvođenje deregulacije je da porezni obveznici snose troškove u slučaju da tvrtka provede lošu investiciju • Sve troškove u konačnici plaća krajnji potrošač • Kad tvrtka obavlja reguliranu djelatnost , premija rizika su manje jer takve tvrtke imaju osigurano tržište • U slučaju deregulacije pravila otvorenog tržišta mogu utjecati na to da je prosječna cijena budu na razini dugoročnih troškova istodobno tjerajući sudionike na tržištu da minimaliziraju troškove

  27. Deregulacija • Nedostatak deregulacije u većini elektroenergetskih sustava neodgovarajuća su mjerenja, što znači da ne postoje mjerenja potrošnje električne energije s trenutačnim cijenama iste u realnom vremenu • Bitan nedostatak mogućnost potrošača da preuzmu električnu energiju iz mreže bez poštivanja postojećeg ugovora s opskrbljivačem • Mogućnost automatskog i fizičkog odvajanja potrošača koji prekoračuju ugovorene iznose – konkurentno otvoreno tržište

  28. Deregulacija • Ne postoji mogućnost kontroliranja tokova snaga prema svakom potrošaču u realnom vremenu • Posljedica visoke cijene, pojava tržišne moći- u slučaju neodgovarajućeg prijenosnog sustava

  29. Privatizacija elektroenergetskog sektora • Privatizacija omogućuje deblokiranje kapitala države uloženog u razvitak energetskog sektora koji se može iskoristiti za druge bitne državne projekte • Općenito privatizacijaznači promjenu vlasničkih odnosa uelektroprivrednim tvrtkama koje su bile u državnom vlasništvu

  30. Privatizacija uzrokuje nestajanje tradicionalne prakse i monopolističke zaštite tvrtke u državnom vlasništvu. • Prirodni monopol kada je riječ o privatizaciji nalazi se u posebnom položaju • Elektroprivredne tvrtke zauzimaju bitno mjesto među prirodnim monopolima unutar države zbog svojih posebnih značajki

  31. Privatizacija se realizira kroz dvije faze: • Djelomična privatizacija • Potpuna privatizacija

  32. Djelomična privatizacija • Posljedice: • Povećanje transparentnosti • Bolje vrednovanje tvrtke • Povećanje fleksibilnosti financijske strukture tvrtke • Usmjeravanje uprave i menadžera na povećanje dioničkog kapitala

  33. Dobra strategija postupnog uvođenja tvrtka na financijsko tržište

  34. Potpuna privatizacija • Razdvajanje komercijalne i javne funkcije • poboljšava ekonomsku učinkovitost tvrtke kroz: • Uklanjanje tradiocionalnog sukoba interesa i nedefinirane dvojne uloge države kao vlasnika i kao poduzetnika • Povećanje motiviranosti menadžera • Raspoloživost informacija o vrijednosti tvrtke putem dionica na fin. tržištu

  35. Privatizacija HEP-a • HEP je u državnom vlasništvu • 2002. godine usvojen Zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede • 7% dionica prenese se bez naknade hrvatskim braniteljima • 7% dionica proda pod posebnim pogodnostima djelatnicima u elektroprivredi • Najmanje 15% proda hrvatskim državljanima te putem javne ponude domaćim pravnim osobama i stranim ulagateljima • Preostali dio proda sukladno stanju na tržištu kapitala

  36. Prodaja 49% dionica, vlasništvo države 51% dionica koje bi bile prodane nakon prijama RH u EU – opcija prodaja strateškom partneru

  37. Proces privatizacije elektroprivrede zemalja na Balkanu

  38. Reforme hrvatskog energetskog sektora • Hrvatska se nalazila u procesu liberalizacije tržišta električne energije do 1.srpnja 2008 kada se tržište otvorilo za sve kupce

  39. Zaključak • U posljednjih 20 godina došlo je do značajnih promjena u elektroenergetskim sektorima svih zemalja svijeta. Ove promjene rezultat su liberalizacije sektora i uvođenja konkurencije na tržište električne energije. • Proces liberalizacije donosi za koristi za sve učesnike na tržištu, posebno za potrošače, jer na konkurentnom tržištu imaju mogućnost da biraju svog dobavljača električne energije. Na konkurentnom tržištu električne energije cijena se određuje pomoću tržišnog mehanizma, čime se osigurava formiranje cijena na realnom nivou.

  40. Liberalizacija tržišta i uvođenje konkurencije na tržište električne energije utječe na snižavanje cijena ovog energenta. Dokazano je da kada proces liberalizacije dobro funkcionira cijena električne energije pada sa povećanjem stope liberalizacije i konkurencije. Ove tendencije su uočene u svim zemljama Evropske unije.

More Related