1 / 55

SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU Ana Vukas, pedagoginja Zlata Podrug, logopedinja

SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU Ana Vukas, pedagoginja Zlata Podrug, logopedinja. Radionica za roditelje budućih “prvašića”. Cilj : Edukacija roditelja pred polazak djece u školu Način rada: Prezentacija i diskusija Vrijeme : oko 90 min. Rad u skupinama.

kaveri
Download Presentation

SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU Ana Vukas, pedagoginja Zlata Podrug, logopedinja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU Ana Vukas, pedagoginja Zlata Podrug, logopedinja

  2. Radionica za roditelje budućih “prvašića” • Cilj: Edukacija roditelja pred polazak djece u školu • Način rada: Prezentacija i diskusija • Vrijeme: oko 90 min

  3. Rad u skupinama • Podjela u 4 - 5 skupina (5 - 7 članova) • Nema pogrešnih odgovora! • Molimo, izaberite predstavnika/ glasnogovornika /skupine!

  4. Polazak djeteta u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu djeteta i njegove obitelji te je i za cijelu obitelj veliki događaj! Javlja se zabrinutost ... • kako će se dijete prilagoditi zahtjevima škole, školskoj sredini, vršnjacima, … • hoće li biti uspješno….

  5. 1. pitanje Prisjetite se svog polaska u školu…. • Kako ste se osjećali kao “prvašić” u krugu svoje obitelji? • Kako ste doživjeli prve školske dane sa vršnjacima, učiteljicom/učiteljem/? • Želite li i svojoj djeci takav polazak u školu? Molim prokomentirajte svoja iskustva… Vrijeme: do 10 min.

  6. ZAKON I POSTUPCI • U prvi razred OŠ upisuju se djeca koja su rođena od 1.4.2007. do 31.3.2008. godine • Na zahtjev roditelja (pismeno) mogu se upisati i mlađa djeca rođena iza 1.4.2008. • Zakon o odgoju i obrazovanju (čl. 20.) i Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (NN 13/1991.) propisuju da se prije upisa u prvi razred utvrđuje psihofizičko stanje djeteta od strane stručnog povjerenstva • Obavezan je sistematski zdravstveni pregled u ambulanti školske medicine • U matičnoj školi kod stručne službe obavlja se testiranje djeteta (razgovor uz provjeru osnovnih vještina) • Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog svog psihofizičkog stanja nije spremno za školu odgodit će mu upis za jednu školsku godinu

  7. Školski svijet .... RAD I NOVAORGANIZACIJAŽIVOTA NOVE OBVEZE I ODGOVORNOSTI NATJECANJA, VRJEDNOVANJA, KRITIKE USPJEH… NEUSPJEH….

  8. Polazak u školu diktira NOVI DNEVNI RASPORED DJETETA i OBITELJI Vrijeme učenja za školu Vrijeme odmora I zajedništva obitelji Vrijeme objeda Vrijeme rada roditelja Vrijeme ustajanja i lijeganja Vrijeme za kućne poslove I obveze prema obitelji Vrijeme za izvanškolske aktivnosti i razonodu

  9. Povećavaju se i mijenjanju obveze i odgovornosti roditelja prema djetetu… • osiguravanje zaštite djece kod kuće pri dolasku i odlasku u školu • suradnja sa školom • pomoć pri zadaćama

  10. Prije polaska u školu potrebno je dijete naučiti nekim praktičnim vještinama i navikama koje se i dalje razvijaju …

  11. Praktične vještine telefoniranje otključavanje i zaključavanje vrata briga o sebi (prehrana, oblačenje, korištenje WC), briga o školskom priboru rezanje nožem

  12. Navike... NAVIKE OPĆEORGANIZIRANOSTI TOČNOSTI I REDA ZDRAVSTVENO HIGIJENSKE NAVIKE NAVIKEKULTURNOGPONAŠANJA NAVIKA FIZIČKOGRADA NAVIKEUČENJA- INTELEKTUALNI RAD

  13. Procjena elemenata zrelosti za polazak u školu • utvrđuje povjerenstvo za pregled djece prije polaska u školu ... • liječnik školske medicine • str. suradnici: psiholog, logoped, pedagog • učitelj

  14. 2. pitanje • Smatrate li da je Vaše dijete spremno/zrelo za polazak u školu? • Lista procjene Molim prokomentirajte svoja iskustva….. Vrijeme: oko 10 min

  15. Što je to zrelost?

  16. POJAM ZRELOST podrazumijeva posjedovanje takvog stupnja razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija koje će djetetu omogućiti uspješno savladavanje propisanog nastavnog programa

  17. optimalno ili “kritičko vrijeme” • Za sazrijevanje biološke strukture neophodno je optimalno ili “kritično vrijeme”. • Svako dijete ima individualni tempo tj. djeca iste kronološke dobi nemaju isti mentalni razvoj.

  18. FIZIČKA ZRELOST • Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti određenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi. • Podrazumijeva normalno funkcioniranje djetetovih osjetnih organa (vid, sluh, normalno kretanje, kontrola organa za izlučivanje…) • Fizičku zrelost za školu utvrđuje školski liječnik rukovodeći se kriterijima vida, sluha, težine, visine, tjelesnog držanja i dr.

  19. INTELEKTUALNA ZRELOST • Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje (koncentracija), govornu razvijenost te razvijenost mišljenja i pamćenja.

  20. EMOCIONALNA ZRELOST • Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi. • Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog ponašanja. • Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi. • Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, dakle pomažu razvijanju svijesti o sebi.

  21. SOCIJALNA ZRELOST • To podrazumijeva da prvoškolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva prilagođavanje na društvene obveze i njihovo što temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju većina djece te dobi. • Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.

  22. Utvrđivanje spremnosti za školu“testiranje” u školi Posebnim testovima za utvrđivanje intelektualne i psihičke zrelosti te grafomotoričkih vještina

  23. ODGAĐANJE POČETKA ŠKOLE Ako sistematski pregled i testiranje djeteta ukažu da još nije dostiglo onu zrelost koja omogućava udovoljavanje školskim zahtjevima, savjetuje se odgoda početka školovanja za godinu dana.

  24. Ako se polazak u školu odgodi savjetuje se: • uključivanje u vrtić • pričanje priča, čitanje djetetu • odgovaranje na pitanja • crtanje, modeliranje • radni listići, vježbe glasovne analize i sinteze

  25. PRIJEVREMENI UPIS Isto tako postoje djeca koja se brže razvijaju od svojih vršnjaka pa su prije u stanju savladati sve prepreke koje nameće školovanje. Takvu djecu moguće je upisati u školu ranije.

  26. Krene li dijete u školu u pravo vrijeme, znatno se povećava mogućnost da školsko učenje za njega bude zanimljiva i radosna aktivnost, a ne muka.

  27. Slijedi… • Vještine čitanja, pisanja …

  28. VJEŠTINA ČITANJA • posljedica kulturnog razvoja čovjeka • smisao čitanja je razumijevanje poruke • najprije dijete stječe vještinu slušanja, zatim vještinu izražavanja govorom, pa čitalačke vještine, pa vještine izražavanja pismom • kritična faza u procesu čitanja je pretvaranje slova u glasove (tehnika čitanja) • tehnika čitanja se s vremenom automatizira (dijete prepoznaje riječi kao cjeline)

  29. PREDČITALAČKE VJEŠTINE • razvijaju se od djetetovog rođenja • zbog toga je nužno pružiti djetetu poticajno okruženje • roditelj = model ponašanja • uz redovno čitanje djeci dolazi do razvoja predčitalačkih vještina • roditelj treba pratiti interese svoga djeteta • mali broj djece slobodno vrijeme provodi uz knjigu, zamjena je kompjuter

  30. Da bi uspješno savladalo čitanje dijete mora imati razvijene: • osnovne vještine →govorni vokabular (pravilne rečenice, bogaćenje rječnika), uživanje u prelistavanju slikovnica i slušanju priča, logično prepričavanje priča i događaja (početak-sredina-kraj), postavljanje pitanja; pojam tiska – što su slova, što su riječi, gdje je početak stranice, u kojem smjeru čitamo i okrećemo stranice • specifične vještine → fonološka svijest, poznavanje slova abecede

  31. FONOLOŠKA SVIJEST • Svijest o tome da su izgovorene riječi, koje čujemo i koristimo, sastavljene od glasova. • Glavni dijelovi riječi su slogovi i fonemi. • SLOGOVI → dijelovi riječi sastavljeni od samoglasnika koji stoje uz jedan ili dva suglasnika. • FONEMI → glasovi. Fonemi i slova nisu isto. Foneme izgovaramo, a slova pišemo. • Rima → svijest da dvije riječi zvuče slično (lonac-konac, trava-krava). Svijest o rimi je temeljna fonološka vještina.

  32. POZNAVANJE SLOVA ABECEDE Odnosi se na lakoću kojom dijete uči i imenuje pojedina slova. Što treba učiti prije – slova ili glasove? • Treba početi s učenjem glasova. Koliko će trebati da dijete nauči sva slova ovisi o individualnom tempu učenja i o programu učenja čitanja koji se primjenjuje u školi. • Tek kada je dijete fonološki svjesno do te mjere da može rastaviti riječi na glasove i kad poznaje većinu slova, onda je spremno za usvajanje abecednog načela.

  33. TREBA LI DIJETE naučiti čitatiPRIJE POLASKA U ŠKOLU?! • jedna od najvećih roditeljskih dvojbi • djeca dolaze s različitim stupnjem predznanja • čitanje je složeni psihofiziološki proces • zahtjeva jezičnu i semantičku zrelost

  34. PRIJE POLASKA U ŠKOLU DIJETE BI TREBALO ZNATI: • kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno, odozgo nadolje te znati okretati listove • da se tekst sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova • shvatiti da tekst nosi neku poruku te prepoznati tu poruku u tekstu • prepoznati glasove u riječi • glasovnu analizu i sintezu • slova abecede • pročitati i napisati vlastito ime i prezime

  35. Dijete koje usvoji predčitalačke vještine lako će, u školi, usvojiti tehniku čitanja i razumijevanja pročitanog teksta!

  36. IGRE koje razvijaju OSJEĆAJ ZA RIJEČI, SLOGOVE I GLASOVE

  37. NAZAD

  38. NAZAD

  39. Simptomi koji ukazujuna teškoće sa čitanjem: • kasno progovaranje i usporen jezično-govorni razvoj; • siromašan rječnik; • dugo zadržavanje pogrešaka u izgovoru glasova; • poteškoće u izražavanju misli i ideja;u traženju pravih riječi; • poteškoće u prisjećanju na mjesta i događaje; • miješanje riječi koje slično zvuče (dotovo – gotovo); • prisutnost agramatizama u govoru ("tri jabuka"); • poteškoće u učenju pjesmica, brojalica – pamćenje općenito; • nerazvijenost fonološke svjesnosti (ne prepoznavanje rime); • nespretnost u krupnoj i finoj motorici; nezrelost grafomotorike; • nesigurnost u prostornim odnosima i vremenskim odnosima • kasnije uspostavljanje lateralne dominacije; • nemogućnost zadržavanja pažnje, hiperaktivnost, impulzivnost; • nemotiviranost i nedostatak interesa za crtanje, pisanje i čitanje.

  40. Igre i aktivnosti koje mogu pomoći u razvijanju pažnje kod djece • Precrtavanje, Bojanje, Pronalaženje skrivenih likova, Slagalice • Vježbe razvrstavanja – lego kockica, razvrstavanje posuđa, novčića, kuglica po boji i veličini, pravljenje ogrlica po određenom redoslijedu, skupljanje kamenčića, sličica, markica,… • Misaoni zadaci – Što sve moraš pripremiti ako želiš napisati pismo?, Postavi stol za … osoba., Što je to – ima četiri noge, krzno, spretno se penje po drveću? • Igre razvrstavanja – Sve životinje koje imaju krila., Poznaješ li životinje koje imaju više od četiri noge?

  41. GRAFOMOTORIČKE VJEŠTINEPRIJE NEGO DIJETE POČNE UČITI PISATI SLOVA MORA: • odrediti koju će ruku koristiti za pisanje • pravilno držati olovku • moći crtati (na način da je crtež prepoznatljiv), bojati (na način da ne prelazi crtu), precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, križ)

  42. PRIPREMNE AKTIVNOSTI I IGRE ZA RAZVOJ FINE MOTORIKE • šaranje štapom po pijesku, kamenčićima, crtanje kažiprstom po brašnu... • zakopčavanje, vezanje čvorova, pletenje pletenica • vježbe grafomotorike (crtančica, radni listove) • skupljanje sitnih predmeta (perle, kuglice), preljevanje vode u posudicama, nizanje štipalica na košaricu.... • trganje papira • rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje plastelinom, kopiranje preko već povučenih ili istočkanih linija • likovno izražavanje (crtanje, slikanje)

  43. POTICANJE PREDMATEMATIČKIH VJEŠTINA Bitna područjaza učenjematematike su: • razvrstavanje; sortiranje predmeta prema određenom svojstvu (boja, veličina, oblik)- uočavanje sličnosti i različitosti • određivanje i održavanje broja - usvajanje pojma broja, brojenje, prepoznavanje brojki • nizanje predmeta i održavanje slijeda- sposobnost stavljanja predmeta u određeni niz prema veličini • slijeđenje niza uputa od više koraka • orijentacija i organizacija u prostoru • rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto

  44. ORIJENTACIJA U PROSTORU • od vlastitog tijela (ja mogu biti ispred, iza, pored, gore, dolje, lijevo, desno od nečega ili nekoga); • vježbe orijentacije na papiru (pozornost na smjer pisanja i korištenja papira - pišemo slijeva nadesno, odozgo prema dolje). • razumijevanje prostora u odnosu na vlastito tijelo (lijeva i desna ruka, iznad moje glave, ispod mojih nogu) –dob 5-7 god.

  45. “POUČAVANJE” • dijete ne treba “poučavati”, to prepustite učiteljima u školi Predčitalačke vještine se uče kroz svakodnevne aktivnosti, igre i komunikaciju!!

  46. 3. pitanje • Da li ste i kako pripremali/pripremate/dijete za školu? • Prokomentirajte Vaša iskustva i eventualne teškoće pri tome….. Vrijeme: oko 10 min.

  47. ŠTO ZAPRAVO TREBAMO ČINITI? • RAZVIJATI POZITIVNE STAVOVE DJETETA PREMA ŠKOLI • NAUČITI DIJETE NA USPOREĐIVANJE I PROCJENJIVANJE • SUSTAVNO POTICATI INTERES DJETETA ZA ŠKOLU • RAZVIJATI RADNE NAVIKE DJETETA U IZVRŠAVANJU OBVEZA • NA VRIJEME I U DOBROM OZRAČJU IZVRŠITI TEHNIČKE PRIPREME ZA POLAZAK U ŠKOLU                                                                                                                          

  48. Otežani početak školovanja mogu imati djeca koja: • još uvijek izrazito teško podnose odvajanje od roditelja • često plačem reagiraju na odvajanje • povučena su i rijetko se spontano obraćaju odraslima i drugoj djeci

More Related