Neokonzervativizam – Irving Kristol

Dr. sc. Anđelko Milardović Neokonzervativizam – Irving Kristol Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

1. Konzervativizam i neokonzervativizam 1.1. Pregled http://www.cpi.hr/download/links/6875.ppt

1. Konzervativizam i neokonzervativizam 1.2. Povijest konzervativizma http://www.cpi.hr/download/links/1411.pdf

PRAVCI: KRŠĆANSKA DEMOKRACIJA http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Christian+Democracy LIBERALNI KONZERVATIVIZAM http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Liberal+conservatism NEOKONZERVATIVIZAM http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Neoconservatism PALEOKONZERVATIVIZAM http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Paleoconservatism DRUŠTVENI KONZERVATIVIZAM http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Social+conservatism DRŽAVE: AMERIČKI KONZERVATIVIZAM http://encyclopedia.thefreedictionary.com/American+conservatism KANADSKI KONZERVATIVIZAM http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Canadian+Conservatism KONZERVATIVNE STRANKE: http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Conservative+Party IDEJE: PRIRODNI POREDAK http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Natural+order TRADICIJA http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Tradition 1. Konzervativizam i neokonzervativizam 1.3. Pravci konzervativizma; konzervativizam u različitim zemljama, političke stranke, ideje

Predstavnici konzervativizma 2.Benjamin Disraeli http://en.wikipedia.org/wiki/Benjamin_Disraeli 3. Joseph de Maistre http://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_de_Maistre http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Joseph+de+Maistre 4.Leo Strauss http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Leo+Strauss 5.Barry Goldwater http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Barry+Goldwater

2.Političke ideje neokonzervativizma 2.1. Neokonzervativizam 2.1.1.Pojam http://www.thefreedictionary.com/neoconservativism 2.1.2.Povijest http://www.dkosopedia.com/wiki/History_of_Neoconservativism http://www.cpi.hr/download/links/1411.pdf

2.1.3.Predstavnici 1. IRVING KRISTOL

Bilješka o I. Kristolu • Irving Kristol, rođen 1920. • Smatra se osnivačem američkog neokonzervativizma • Diplomirao povijest u New Yorku 1940-ih, kada je bio aktivni Trockist • Bio je izvršni urednik magazina Commentary od 1947 do 1952, suosnivač i urednik britanskog magazina Encounter od 1953 do 1958, zatim osnivač časopisa za politiku i kulturu The Public Interest i časopisa za vanjska pitanja The National Interest • Profesor društvenih znanosti na Sveučilištu New York od 1969 do 1988. • Od 1988 suradnik je American Enterprise Institute. • 2002. Predsjednik SAD-a George W. Bush nagradio ga je Predsjedničkom medaljom za slobodu • Najznačajnija djela: • Neoconservatism: The Autobiography of an Idea 1995 • Reflections of a Neoconservative: Looking Back, Looking Ahead 1983 • Two Cheers for Capitalism 1978

Irving Kristol on-line http://en.wikipedia.org/wiki/Irving_Kristol http://www.cooperativeindividualism.org/kristolbio.html http://www.pbs.org/arguing/nyintellectuals_krystol.html http://www.conservativeforum.org/authquot.asp?ID=36 http://www.sourcewatch.org/index.php?title=Irving_Kristol

Irving Kristol Neokonzervativizam Algoritam, 2004. Raščlamba: Anđelko Milardović travanj, 2006.

Neokonzervativizam • Monografija Neokonzervativizam vodećeg američkog konzervativnog intelektualca Irvinga Kristola znakovita je podnaslova.Autobiografija jedne ideje. Kako podnaslov govori, knjiga predstavlja povijest i životopis ideje neokonzervativizma, kojoj je posvećen prvi dio knjige pod naslovom «Autobiografski memoari». • U prvom dijelu knjige Kristol pokušava opisati predmetak/prefiks (neo), kako bi detektirao vlastitu ideologijsku poziciju. Pa kaže:»Postoji li «neo» gen? Pitam to jer me, kad se osvrnem na mišljenja koja sam gajio u svojem životu, osupne činjenica da se sva ona mogu okvalificirati kao «neo».Bio sam neomarksist,neotrockist,neosocijalist, neoliberal i naposljetku neokonzervativac.»(str.13.)

Neokonzervativizam • Kristol primjećuje da niti jedna politička filozofija i ideologija nije u stanju obuhvatiti svu stvarnost. On priznaje kako je svaki njegov angažman bio «obilježen određenim stupnjem otklona». • Neokonzervativizam o kojem piše Kristol jedan je od društvenih ideologija i pokreta koji se u Americi javio kao otpor liberalima, «rigidnim konzervativcima staroga kova» i otvorenim razočarenjem socijalistima i američkom ljevicom. Prema tomu američki neokonzervativizam je odgovor na sva moguća razočarenja u ideološkoj sferi. U prvom autobiografskom dijelu knjige Kristol pokušava detektirati otkada datira izraz neokonzervativizam i s kojim je događajem povezan.

Neokonzervativizam • Po njemu, izraz neokonzervativizam nije se rabio prije pojave The Public Interesta,konzervativnog časopisa, šezdesetih godina, koji je okupljao ljude različitih profila, a kojega se može opisati kao «struju mišljenja koju je predstavljalo dvadesetak ljudi informiranijih i upućenijih u ideološku kontroverziju od većine tadašnjih konzervativaca.»(str.45.) • On dalje opisuje duhovna, ideološka strujanja koja su omogućila formatiranje neokonzervativizma.A kada se već formatirao, neokonzervativizam je utjecao na filozofiju politike, religiju, filozofiju morala i na ekonomiju. Glede ekonomije, neokonzervativizam je potvrdio ekonomiju ponude iz čega je nastala neokonzervativna ekonomska teorija koja se uspješno prakticirala za vladavine bivšeg američkog predstavnika Ronalda Reagana.

Neokonzervativizam • Ona je poticala i filozofiju gospodarskog rasta. Kao uvjet opstanka moderne demokracije. U odnosu na tradicionalni konzervativizamnovi je podastro novu intelektualnu dimenziju konzervativnog mišljenja. • Irving Kristol: «Neokonzervativizam je tradicionalnom konzervativizmu pružio intelektualnu dimenziju koja zadire dalje od ekonomije, u temelje društvene i kulturne stabilnosti.« (str.50.) • Ovdje je naglasak na društvenoj stabilnosti koju trebaju zajamčiti institucije s neokonzevatvnim idejama vodiljama. Na kraju autobiografske ideje neokonzervativizma, Kristol kaže:»I zato neokonzervativnim pothvat smatram uspješnim: unio je elemente potrebne da se osvježi američki konzervativizam i pomogne preoblikovati, američku politiku. Ali moje osobno mišljenje nije zakon i potpuno sa svjestan da se nepredviđene posljedice ideja i djela često se uvelike razlikuju od izvorne namjere. To je Temeljeni aksiom konzervativizma, ali vrijedi kako za konzervativce tako i za liberale i radikale.» (str.54.)

Neokonzervativizam • U drugom dijelu knjige autor se bavi s društvenim pitanjima, problemom rase,spola,obitelji, multikulturalizma. • Treći dio posvetio je pitanjima kontrakulture, a četvrti «kapitalizmu i demokraciji, s posebnim osvrtom na konzervativizam i kapitalizam. • U petom dijelu knjige bavi se «izgledima neokonzervativizma», u šestom se osvrće na ulogu Židova i židovske kulture i u sedmom retrospektivom «hladnoga rata.» • Iz petoga dijela izdvajam kraću studiju Stiže stoljeće konzervativizma. On polazi od dijagnoze liberalizma devedesetih godina 20. stoljeća. Pa kaže:»Početak političkog mišljenja devedesetih godina 20. stoljeća jest spoznaja da je liberalizam danas na izmaku svojih intelektualnih snaga.» (str. 389.)

Neokonzervativizam • Kristol se pojavljuje kao gorljivi kritičar liberalizma, pokazujući kako su osamdesete godine pripale konzervativizmu i konzervativnim vladama. • Opovrgava predodžbu koju su u Americi proizvodili mediji da je dolaskom Billa Clintona na mjesto američkoga predsjednika «počelo rasulo konzervativizma u Americi»(str.389.) • Otpor američkoj liberalnoj ljevici,Kirstol je prepoznao u religijskim konzervativcima koji su kasnije bili okosnica prve Bushove vlade (Bush tata) i prve i duge Busohve (sin) Vlade. • Kristol na jednom mjestu kaže:»Religijski konzervativci već su odveć brojni da bi ih se gurnulo na marginu, a njihov se broj- kao i njihov utjecaj - povećava.» (str.379.)

Neokonzervativizam • Uspon američkog liberalizma Kristol vezuje s usponom sekularizma « u svim područjima američkog života.» (str.380.) U opreci spram liberalizma, poglavito tipa «sekularnog humanizma», Kristol izvlači tri stupa modernog konzervativizma:»Tri stupa modernog konzervativizma su religija, nacionalizam i gospodarski rast.« (str.380.). Iz tri stupa izdvaja religiju kao oblikovateljsku silu ljudskoga karaktera.Pa kaže:»Religija je najvažnija, jer je to jedina sila koja dugoročno može oblikovati ljudski karakter i regulirati njihove motive.» (str.380.) • Materijalistički stimulansi nalaze se u ekonomiji ponude. U socijalnoj državi prepoznaje katastrofu, jer ekonomski stimulansi i socijalni paternalizam države stvorili su «mrežu takvih naopakih stimulansa.» (str.380.)

Neokonzervativizam • Kristol predbaciju liberalizmu «neočekivan porast kriminala». I posredno prigovara slaboj neoliberalnoj državi koja ne jamči sigurnost građana, skrećući pozornost na ulogu države u osiguranju osobne sigurnosti: “Prva obveza svih vlada jest osigurati osobnu sigurnost” • Liberalizam u to ne vjeruje jer je to «odveć kažnjenička» koncepcija zadaće vlasti.Liberalizam smatra da će kriminala nestati,smanje li se razlike u prihodima i osigura li se sigurnost prihoda od kolijevke pa do groba. Zato s u suočavanju s porastom kriminala liberalizam reagira tako da uvodi još složenije i očajnije «terapeutske» programe, odreda nedjelotvorne.» (str.380.) U daljnjoj kritici liberalizma okomljuje se na društvenu patologiju liberalnoga društva i socijalne države. On smatra da potonji proizvode katastrofu i rade na tomu kako «li zanijekati da se radi o katastrofi…» (str.381.).

Neokonzervativizam • Glede trećeg stupa konzervativizma Kristol se zalaže za afirmaciju američkog nacionalnog duha. Za jačanje globalne uloge SAD izvan kontrole globalnih igrača, dakle, neovisno od njih.A glede UN i NATO-a, Kristol kaže da se ove institucije u poslije hladnoratovskom razdoblju «na putu da postanu nemoćne», Buđenje američkoganacionalizma vezuje uz jačanje neorealizma kao vanjsko političke koncepcije. Pa kaže:»Ponovno probuđen nacionalizam bit će popraćen ponovno probuđenim neorealizmom u vanjskoj politici.» • To je nešto što je većina konzervativaca odavno priželjkivala.» (str.382.) Sa tri stupa modernog konzervativizma (religija, nacionalizam i gospodarski rast) Kristol je javlja kao jedan od oblikovatelja američkoga neokonzervativizma, i kao što smo vidjeli kritičar liberalizma te društva izvedenog iz neoliberalne političke filozofije

Ostali predstavnici 2.S.P. Huntington “Sukob civilizacija” (Raščlamba:Anđelko Milardović, travanj 2006.)http://www.cpi.hr/download/links/7936.ppt 3. Američki neokonzervativci on-line Dick Cheney Douglas Feith Larry Franklin David Frum David Horowitz Jeane Kirkpatrick Irving Kristol William Kristol Richard Perle Leo Strauss Paul Wolfowitz

Ostali predstavnici Američki neokonzervativci on-line Dick Cheney Douglas Feith Larry Franklin David Frum David Horowitz Jeane Kirkpatrick Irving Kristol William Kristol Richard Perle Leo Strauss Paul Wolfowitz

Neokonzervativne institucije, zaklade,osobe http://home.earthlink.net/~platter/neo-conservatism/ Blog o neokonzervativizmu http://blogcritics.org/archives/2005/08/29/071022.php

Neokonzervativizam – Irving Kristol