1 / 56

ODNOS BOG – IZRAEL U METAFORAMA ILI ANALOGIJAMA

ODNOS BOG – IZRAEL U METAFORAMA ILI ANALOGIJAMA. Adalbert Rebić Središnje teme Staroga zavjeta, Zagreb, 1996, str. 107-128. 1. Analogija oca i sina.

Download Presentation

ODNOS BOG – IZRAEL U METAFORAMA ILI ANALOGIJAMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ODNOS BOG – IZRAEL U METAFORAMA ILI ANALOGIJAMA Adalbert Rebić Središnje teme Staroga zavjeta, Zagreb, 1996, str. 107-128

  2. 1. Analogija oca i sina • Boga se uspoređuje s ocem a narod sa sinom te se misli na slobodno zajedništvo osoba, na očinski odnos prema sinu i sinovski odnos prema ocu, na odnos ljubavi, odanosti i pokornosti. • PAZI! Ne radi se tu nipošto o tjelesnom srodstvu, o fizičkom očinstvu nego samo o adoptivnom sinovstvu ili očinstvu. Radi se o metafori.

  3. 1. Analogija oca i sina • Izl 4,22: “Izrael je moj prvorođenac!” • Iz 1,2: “Čujte, nebesa, poslušaj, zemljo, jer Jahve govori: ’Sinove sam ti odgojio, podigao, al’ se oni od mene odvrgoše. Vô poznaje svoga vlasnika, a magarac jasle gospodareve, Izrael ne poznaje, narod moj ne razumije!’” • Izaija opisuje ljubav Božju prema narodu u slici brižna oca koji želi posredovati za svoje sinove mudrost, jer želi da postanu glasoviti.

  4. 1. Analogija oca i sina • Hoš 11,3.4: “Dok Izrael bijaše dijete, ja ga ljubljah, iz Egipta dozvah sina svoga!... A ja sam Efrajima hodati učio, držeći ga za ruke njegove... Užima za ljude privlačio sam ih, konopcima ljubavi; bijah im ko onaj koji u čeljustima njihovim žvale opušta; nad njega se saginjah i davah mu jesti” • Primjeri: imena Abijah i Joab što znače “Jahve je moj otac!” • Proroci vide u Bogu i majčinsku stranu: Iz 49,15; 66,13; Jr 31,20; Hoš 11,1.

  5. 2 Analogija zaručnika i zaručnice, supruga i supruge • Analogija s brakom još snažnije naglašava osobne odnose, a posebno osvjetljuje Jahvinu inicijativu, jer je kod starih naroda pri sklapanju braka muž uvijek izabirao svoju ženu.

  6. 2 Analogija zaručnika i zaručnice, supruga i supruge • Prorok Hošea je prvi upotrijebio u svojoj proročkoj poruci o Božjem odnosu prema Izraelu sliku Boga kao zaručnika odnosno supružnika a Izrael kao zaručnicu odnosno suprugu. On je utjecao i na druge proroke.

  7. 2 Analogija zaručnika i zaručnice, supruga i supruge • Izaijaje temu “Boga zaručnika-supruga” obradio u glasovitoj pjesmi o vinogradu (Iz 5,1-7). Pjesma obiluje slikama, bremenitim teološkim mislima: Jahve je zaručnik, Izrael je njegov vinograd.

  8. 2 Analogija zaručnika i zaručnice, supruga i supruge • Jeremija: “Spominjem se mladosti tvoje, privržene, ljubavi tvoje vjereničke: ti pođe za mnom u pustinju, po zemlji gdje se ne sije!” (Jr 2,2). • Ezekiel 16,1-44 ocrtava povijest preljubništva Izraela i Judeje na šokirajući način: Jahve je spasio izloženo dijete Izarela, koje je izraslo u djevojku u koju se potom “zaljubio”.

  9. 2 Analogija zaručnika i zaručnice, supruga i supruge • “Prođoh kraj tebe i u te se zagledah: i gle, dob tvoja - dob je ljubavi! Raširih na te skute svoje i pokrih ti golotinju. Prisegoh ti i sklopih Savez s tobom, i ti moja postade!” (16,8). • I jedan i drugi prorok vide u činjenici izgnanstva kaznu za “brakolom”, za bračnu prijevaru. Vidi o tome više u A. Rebić, Prorok i njegova preljubnica Metafora braka u službi proročke poruke, Zagreb, 2005.

  10. 3 Analogija pastira i stada • Ova je analogija za Božji odnos prema narodu rjeđa. Ona iznad svega pokazuje da je Jahve Izraelov zaštitnik. Pastir odan svojem stadu, a stado njemu kao onome koji ga vodi na bogate pašnjake i na izvore svježe vode; stado mu iskazuje puno povjerenje. Ova analogija pokazuje da je Jahve Izraelov zaštitnik. • Socijološki okvir: Izrael je bio nomadski (pastirski) narod.

  11. 3 Analogija pastira i stada • Slika pastira slikovito se upotrebljavala već u drevnoj Mezapotamiji za vladare. To čini i Biblija Staroga i Novoga zavjeta. • U 2 Sam 5,2 Bog govori o Davidu: • “Ti ćeš pasti moj izraelski narod i ti ćeš biti knez nad Izraelom!” • Naslov je u Bibliji zarana primjenjen i na Boga. Tako patrijarh Jakov naziva Jahvu pastirom (usp. Post 48,15; 49,24)

  12. 3 Analogija pastira i stada • Od proroka osobito Ezekielističe Jahvu kao dobra pastira, jedinoga dobroga pastira Izraela (Ez 34,1-10). • U ovoj veličanstvenoj slici Pastira dolazi snažno do izraza Božja briga za čovjeka. Jahve se okreće svijetu i čovjeku: “Onaj što rasprši Izraela, opet ga sabire i čuva ga ko pastir stado svoje!” (Jr 31,10).

  13. 3 Analogija pastira i stada • Što je sve Izrael osjećao kroz tu sliku Boga kao Pastira izvrsno izriče Ps 23 (“Jahve je pastir moj!”) koji je pobožni Izraelac molio s posebnim zanosom. • U NZ je za tom slikom posegnuo prikazujući Isusa u njegovu odnosu prema njegovima kao jedinoga dobroga pastira: „Ja sam pastir dobri... Poznajem svoje ovce i one poznaju mene”

  14. 4 Analogija kralja i njegovih podanika • Analogija o kralju i podložniku odražava se u božanskom naslovu “Gospodin” i uključena je u analogiju o savezu. • Slika Boga kao kralja a Izraela kao njegova podanika primjenjena u tumačenju odnosa Boga i Izaela osobito je prisutna u proroka. • Ezekiel (34. poglavlje) Mihej u 4,6sl.govore o Jahvi kao pastiru

  15. SAVEZ • Temeljna analogija o odnosu Boga i Izraela jest analogija saveza. • Ona je ključ za sve druge analogije i slike.

  16. SAVEZ • Etimologija riječi berith - savez • Hebrejska riječ koju upotrebljavaju biblijski pisci SZ za pojam saveza jest berith. • U akadskom jezikubirîtu znači lance, okove a prijedlog, birît znači između. • Hebrejska riječberith značila bi, prema tome, nešto što povezuje, svezuje, ujedinjuje dvije strane u partnerstvo.

  17. 2 SAVEZ • Grčki prijevod Staroga zavjeta, i sam Novi zavjet, upotrebljavaju za berith grčku riječ  (diatheke). • Latinski prijevod upotrebljava dvije riječi testamentum (hrv. zavjet) i foedus (hrv. savez), a hrvatski prijevodi su upotrebljavali različite hrvatske riječi.

  18. 2 SAVEZ • Katančić(1831) upotreljava riječ “uvit” (novohrvatski “uvjet”) a ponegdje i ugovor ili, opisno, ugovoriti mir. Škarić (1854-1861) dosljedno svugdje upotrebljava riječ “Uvit”, pa i u naslovu “Sveto pismo Sstaroga i Novoga uvita”. Drugi prevoditelji Biblije na hrvatski jezik, sve do najnovijeg prijevoda Zagrebačke Biblije u izdanju Kršćanske sadašnjosti upotrebljvaju izraz zavjet prema latinskom testamentum.

  19. SAVEZ • SAVEZima svoju pretpovijest u hetitskim savezima i ugovorima. • Biblijskim su piscima upravo ti hetitski ugovori poslužili kao literarni prototip, da bi izrazili odnos između Boga kao između kralja (jači) i i naroda njegova vazala (slabiji).

  20. SAVEZ • Biblijski su pisci pokazali kako je Bog sišao k čovjeku, sagnuo se prema njemu, zagrlio ga, s njime sklopio prijateljstvo, partnertsvo za mir. • Na najdirljivi način učinio je to u Novome zavjetu, kad je u osobi Isusa iz Nazareta uzeo na se ljudski lik i postao čovjekom, jedan od nas, u svemu sličan nama osim u grijehu.

  21. SAVEZ Dakle: • Hebrejska riječ berith je bremenita značenjima i nemoguće ju je prevestijednom jedincatom hrvatskom riječi. • Da bismo izrazili sve vidove značenja riječi berith, morali bismo nabrajati sljedeća značenja, kao što su ugovor, pogodba, nagodba, zavjet, oporuka, SAVEZ.

  22. SAVEZ • U savezu ima nešto prijateljskog (savez ima dijalogalni i osobni karakter). • U novije vrijeme na državničko-diplomatskoj razini sve se čeće upotrebljava izraz “partnerstvo” (npr. partnerstvo za mir).

  23. 2 Pretpovijest Saveza i njegove paralele u izvanbiblijskom svijetu • Savez između Boga i njegova naroda bio je u Bibliji oblikovan po uzoru na ugovore koje su ljudi međusobno sklapali.

  24. 2 Pretpovijest Saveza i njegove paralele u izvanbiblijskom svijetu • Premda nigdje drugdje na Starom istoku nema paralela takvom savezu kakav je opisan u Bibliji, ipak su obrasci sklapanja takvih ugovora postojali na drevnom istoku, na primjer u drevnih Hetita, između 1450 i 1200 pr.Kr. • Otkriveni su neki aramejski ugovori koji su sklopljeni u vrijeme vladavine Hetita, iz prvog tisućljeća prije Krista, a koji ukazuju na tijesnu vezu s hetitskim ugovorima.

  25. 2 Pretpovijest Saveza i njegove paralele u izvanbiblijskom svijetu • Ugovor o kojemu je ovdje riječ zove se vazalski ugovor. Njega nameće jači slabijemu (ugovori među nejednakima, lat. inter impares), vladar svome podčinjenome. • Za razliku od ovakvih nametnutih ugovora postojali su i i ugovori među jednakima(inter pares) koji su bili neovisni jedan o drugome. V. Korošec među prvima je proučavao hetitske ugovore.

  26. U sklapanju hetitskih ugovora ima 9 točaka: • preambula, predstavljanje suverena, njegovi naslovi • Povijesni proslov, nabrajanje dobara koja je suveren učinio u prilog vazalu; • Klauzole odn. uvjeti, obveze nametnute vazalu; • Rasporedbe za odlaganje u hramu i za javno čitanje;

  27. 5. Popis svjedoka; 6. Obrasci kletve i obrasci blagoslova. 7. Formalna zakletva vazala kojom se obvezuje na poslušnost; 8. Svečani obred u kojem vazal polaže zakletvu; 9. Načini na koje će biti poduzeti postupci protiv pobunjenika.

  28. U Izl 20 i u Jš 24 možemo naći prisutne sljedeće elemente hetitiskih ugovora: 1. Preambula: Izl 20.2: Jš 24,2; 2. Povijesni proslov: Izl 20,2; Jš 24,2-13; 3. Uvjeti: Izl 20,3-17; Jš 24,14-15; 4. Rasporedbe: nema u Izl; Jš 24,26; 5. Svjedoci: nema u Izl; Jš 24,22.27 (vidi niže); 6. Kletve i blagoslovi: nema ni u Izl ni u Jš. Mendenhall navodi obred iz Pnz 27-28 i Jš 8,30-35.

  29. Konkretno: • prva zapovijed (od 10 zapovijedi), zabrana štovati druge bogove, ima svoju paralelu u hetitskim ugovorima: vazalu je bilo zabranjeno da osim svome gospodaru bude vjeran još nekom drugom gospodaru. • U ugovorima je određeno koliko puta godišnje treba vazal posjetiti svoga gospodara, što podsjeća na Božju zapovijed prema kojoj su Izraelci tri puta godišnje trebali posjetiti Božji hram i pred Bogom se pojaviti (Izl 23,17; 34,23).

  30. Konkretno: • U Jš 8,34 susrećemo rasporedbe glede javnog čitanja ugovora pred narodom. Pohranjivanje ploča 10 zapovijedi u hram ima povijesnu pozadinu u hetitskim ugovorima koje su također pohranjivali u hram. • Zazivanje svjedoka, bogova, očigledno u Izraelu nije moglo postojati, budući da Izrael nije priznavo bogove. • Zato su često zazivali za svjedoke pri sklapanju ugovora nebo i zemlju. Mogao je i narod (Jš 24,22) ili spomen-kamen (Jš 24,27) biti svjedok.

  31. 3 Savez u Starome zavjetu • Savez je središnji pojam čitavoga Svetoga pisma, i nema apsolutno nikave paralele u drevnim religijama.. • Berith Boga s ljudima, s njegovim narodom (Izl 19-24), s prvim čovjekom (Post 2-3), s Noom (Post 9), s Abrahamom (Post 12; 15; 17), s Mojsijem, s Davidom. • I nijedan događaj svete povijesti ne poručuje u tolikoj mjeri kako je Bog Biblije osobni Bog, pun dobrote i silaženja k ljudima, kao upravo ovaj.

  32. 3 Savez u Starome zavjetu • Savez Božji s ljudima sažimlje srž, bit religije Staroga i novoga Saveza, tako da je prema Dan 11,28.30 “sveti Savez” istoznačan s religijom Izraela.

  33. 3 Savez u Starome zavjetu • U SZ sve društvene transakcije potvrđuju se savezom: • svađa o izvoru (Post 21,32; 26,38) i razmirica među Jakovom i Labanom (31,44); • savezom se utvrđuje povezanost Abrahama i njegovih susjeda (14,13) te odnosi između Gibeona i Izraela (Jš 9,15); • savezom dolazi do sporazuma između Abnera i Davida koji okončava građanski rat i osigurava vjernost Izraela Davidu (2 Sam 3,12-19).

  34. 3 Savez u Starome zavjetu • Savez Jahve i Izraela kao teološka tema prevladava u četiri posljednje knjige Petoknjižja i spominje s u povijesnim knjigama.

  35. 3 Savez u Starome zavjetu • Sklapanje Saveza između Boga Jahve i naroda pripisuje se Mojsiju kao jedinome posredniku Saveza i objave Zakona na Sinaju (Izl 19-24). • Mojsije zauzima u događajima oko sklapanja Saveza jedinstveno mjesto.

  36. 3 Savez u Starome zavjetu • Svi se znanstvenici slažu da je Mojsije povijesna osoba i da je imao značajnu ulogu pri uspostavi izraelske religije. • Svi se biblijski izvori slažu u tome da je Mojsije Božji glasnogovonik na posebni način.

  37. 4Dekalog - Deset zapovijedi • Od davnina posebno mjesto zauzima Deset zapovijedi odnosno Dekalog (Izl 20,1-17 i Pnz 5,6-21).

  38. Deset zapovijedi = temeljna ćudoredna načela koja su od neizmjerno velikog značenja ne samo u izraelskoj religiji nego i u drugim religijama svijeta kao što su to kršćanstvo i islam. = najbitnije ćudoredne odrednice kojih se svaki čovjek mora pridržavati ako želi biti čestit pred Bogom i pred ljudima. Ta su ćudoredna načela, izražena u pozitivnom i negativnom obliku, izraz čovjekove naravi.

  39. 4Dekalog - Deset zapovijedi Ako usporedimo obje redakcije Dekaloga, Izl 20, 1-17 i Pnz 5,6-21,primjećujemo: 1. Izl 20: žena je ubrojena među čovjekova dobra i upotrebljen je glagol“žudjeti”, “požudjeti”, a Pnz 5,21: žena je izuzeta iz čovjekova dobra i blaga a upotrijebljen je glagol “poželjeti”; 2. Zapovijedi o suboti u Izl 20,8 je utemeljena liturgijski a u Pnz 5,12 socijalno (dozvoliti odmor i robovima).

  40. 4Dekalog - Deset zapovijedi • To dokazuje da Dekalog ima dugu povijest (bez obzira na svećeničku formulaciju zapovijedi subote obrazac dekaloga u Izl 20 je stariji) • Dekalog se dijeli na dva dijela, • na zapovijedi (pozitivni vid) i zabrane (negativni vid) • prvi se odnosi na Boga; u njem se konkretizira odnos čovjeka prema Bogu (vertikala), • a drugi na čovjeka; u njem seodređuje odnos čovjeka prema čovjeku (horizontala).

  41. 5. Vrijeme nastanka Dekaloga • O vremenu nastanka Dekaloga još uvijek raspravlja; on je mogao nastati u Mojsijevo vrijeme (XIII. st.) ili u vrijeme babilonskoga sužanjstva (VI. stoljeće). • Većina egzegeta smatra da je Dekalog nastao oko 700. godine, kad je Izrael bio pod utjecajem Asirije. U to je naime vrijeme živio i djelovao deuteronomski pisac.

  42. 5. Vrijeme nastanka Dekaloga • Međutim, sigurno je da je “pradekalog” morao postojati u doba izraelskih plemena. On je sadržavao neke etičke norme prema kojima su se plemena ravnala.

  43. 5. Vrijeme nastanka Dekaloga • Dekalog ima golemo teološko značenje za Savez; • on je jednostavno “povelja Saveza” U njem je snažno izražen odnos Boga prema Izraelu i Izraela prema Bogu. • On ima ono značenje koje ima u novozavjetno vrijeme “evanđelje”.

  44. 5. Vrijeme nastanka Dekaloga • Dekalog temeljna je struktura življenoga jahvizma koja ujedinjuje vertikalu, prianjanje uz Boga, s horizontalom, prianjanje uz čovjeka.

  45. 5. Vrijeme nastanka Dekaloga • “Ljudska prava” u Dekalogu su ujedno i “Božja prava”. • Etos je tu uključen u “religiju” u biblijskoj objavi je povezivanje čovjeka s Bogom ostvareno tek onda kad je ono ujedno i povezivanje čovjeka s čovjekom (Usp. novozavjetnu poruku Isusovu: Mt 5,43sl.).

  46. 5. Vrijeme nastanka Dekaloga • Ovo “ispreplitanje” Boga i čovjeka jedno je od temeljnih značajki izraelske objavljene religije koja ju razlikuje od svih drugih “svjetskih religija” u kojih etos također ima religijsku vrijednost, ali ne postaje središtem ni konstitutivnim elementom religije.

  47. 6 Ponazočivanje Saveza • U Izl 24,1-11 susrećemo tekst koji je zapravo neke vrsti “obrednik” kojim se ponazočuje sveti događaj sklapanja Saveza na svetome Brdu a u kojem je ustanovljena pripadnost Izraela Jahvi i Boga Jahve Izraelu.

  48. 6 Ponazočivanje Saveza • Na temelju Izl 24,1-11 smijemo zaključiti da se tu radi o posebnom obredu kojim se zasniva posebni odnos između Jahve i Izraela: radi se o svečanom sklapanju Saveza koji treba sveđer iznova posadašnjavati i uprisutnjavati. • U takvu posadašnjenom obredu Izrael se zavjetuje Bogu, prihvaća obveze prema Bogu, postaje Božji partner, sugovornik.

  49. 6 Ponazočivanje Saveza • Izl 24,1-11, u sadašnjem obliku, predstavlja temeljnu strukturu sveg liturgijskog bogosluženja u biblijskoj objavi.

  50. 7. Ponovljeni zakon o Savezu • Ponovljeni zakon (grč. deuteronomion) smijemo smatrati sredinom SZ, i glede vremena i glede njegova značenja. • Pisci Ponovljena zakona pokušali su, sredinom VII. st., teološki premisliti i reinterpretirati sav Mojsijev zakon a posebno sklapanje Saveza (Izl 19-24). • Glavni dio Knjige (Pnz 12-26) je veličanstvena teološka “propovjed” stavljena u usta Mojsija.

More Related