1 / 19

Krimski rat 1853. - 1856.

Krimski rat 1853. - 1856. Uzroci:. težnja Rusije za dominacijom na područjima koja su u sastavu Osmanskog Carstva Rusija – “čuvar” konzervativnog poretka (1849.) revolucionari-emigranti(iz Ugarske)

jud
Download Presentation

Krimski rat 1853. - 1856.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Krimski rat1853. - 1856.

  2. Uzroci: • težnja Rusije za dominacijom na područjima koja su u sastavu Osmanskog Carstva • Rusija – “čuvar” konzervativnog poretka (1849.) • revolucionari-emigranti(iz Ugarske) • aktiviranje Francuske u Istočnom pitanju, težnja Napoleona III. da se pokaže važnim faktorom u europskoj politici

  3. Povod: • spor oko nadležnosti nad svetim mjestima u Palestini / 1850. Louis Bonaparte zatražio da se nadležnost vrati u ruke katoličkog svećenstva • Abdul Medžid se suglasio 1852. – radikalna reakcija Rusije; prijedlog podjele Osmanskog Carstva / Velika Britanija stoji na načelu očuvanja cjelovitosti

  4. Misija kneza Menjšikova, II-V.1853. • Knez Aleksander Menjšikov; vojnik, grub, nediplomatičan • Miješa se u unutrašnje stvari • Jedan od ruskih zahtjeva: da se ubuduće ne narušavaju privilegije pravoslavne crkve / sultan odbio • Ultimatum – svibanj 1853. / bez uspjeha; Menjšikov odlazi • Novi ultimatum Sankt Petersburga – ako ne bude prihvaćen, ruska će vojska ući u podunavske kneževine

  5. Podunavski pohod i Bečka nota • Turci odbili ultimatum; brit. i franc. ratni brodovi plove prema Dardanelima • 2. srpnja 1853. ruska vojska ušla u Moldavsku i Vlašku / Nikola I. tvrdi da se ne radi o ratnim djelovanjima; Austrija neutralna • Srpanj 1853. Bečka nota – 4 velesile (bez Rusije); daje zadovoljštinu Rusima, koji je prihvaćaju, ali ne i Turci • Još nekoliko diplomatskih pokušaja – neuspješno

  6. Rat • 16.X.1853. (4.X. po starom kalendaru) – Osmansko Carstvo proglasilo rat Rusiji / Nikola I; proglas / ističe da je prisiljen na ratna djelovanja • Ratni cilj Rusije: prisiliti Tursku da se drži ranijih mirovnih sporazuma i dobije zadovoljštinu za brojne turske uvrede zbog brige oko pravoslavnih • Početak rata: manji turski uspjesi; 30 (18) X. – katastrofalan poraz turske flote kod Sinopa • Podunavsko bojište: ožujak 1854. Rusi prešli Dunav, operacije u sj. Bugarskoj, opsada Silistrije • Ožujak 1854. – u rat ulaze Velika Britanija i Francuska • Nazivi: Krimski rat; Istočni rat

  7. Obilježja: • 1. prva velika konfrontacija dviju koncepcija rješenja Istočnog pitanja • 2. nije samo borba za Bliski istok, nego i europski rat; tko sudjeluje • 3. prvi sukob između modernog kapitalističkog i zaostalog feudalnog sustava; sukob između demokratskog i reakcionarnog poretka

  8. Vojna obilježja • Prvi rat širih razmjera nakon 1815. • Rusi se povukli iz podunavskih kneževina u lipnju 1854. – saveznici nemaju pristup Rusiji, osim preko mora – Baltičkog ili Crnog • U prvom slučaju morali bi imati suglasnost i suradnju Švedske; morao bi se izvršiti desant na obale Litve – odustalo se • Ekspedicija na Krim; rujan 1854.; britansko-francuski korpus i turska vojska; u siječnju 1855. pridružio se neveliki odred pijemonteške vojske • Vojna taktika i oružje – slični kao u napoleonskim ratovima

  9. Opsada Sevastopolja • Rat traje ukupno dvije godine; intenzivne borbe nekoliko mjeseci – uglavnom vezane uz opsadu Sevastopolja (godinu dana) i bitke u okolici • Žrtve – oko pola milijuna mrtvih / od toga 2/3 zbog bolesti i nedostatka liječničke njege; izuzetno teški uvjeti

  10. Diplomatske aktivnosti • Cilj Velike Britanije: oslabiti Rusiju, osobito na Crnom moru i u Istanbulu • Lord Palmerston, planovi: uništenje Sevastopolja i ruske flote; preuređenje Europe – Finska vraćena Švedskoj, baltičke pokrajine predane Pruskoj, nezavisno Poljsko Kraljevstvo kao tampon država između Pruske i Rusije. Podunavske kneževine predane Austriji (koja bi odustala od Lombardije i Venecije), Krim i Gruzija predane Turskoj • Cilj Rusije: osigurati neutralnost Austrije i podršku Pruske • Cilj Francuske: preko poraza Rusije ukinuti ravnotežu snaga i stvoriti uvjete za aktivnu franc. politiku u Italiji i Njemačkoj

  11. Srpanj 1854. – velike sile (bez Rusije) donijele Četiri točke: • Kolektivno jamstvo velesila umjesto ruskog protektorata u Srbiji i podunavskim kneževinama • Slobodna i sigurna plovidba Dunavom i deltom • Da se u interesu ravnoteže snaga revidiraju odluke sporazuma o tjesnacima (iz 1841.) • Zamjena ruske zaštite nad kršćanima na Balkanu sustavom jamstava velesila, koji će Turci prihvatiti

  12. Rusi prihvatili Četiri točke, uz neke zahtjeve oko promjena u trećoj točki (tjesnaci) • Oko čega se onda vodi rat? • Oko interpretacije 3. točke / pitanja u vezi s tjesnacima, tj. neutralizacijom Crnog mora – u praksi zapravo oko realizacije općih ciljeva britanske i francuske politike

  13. Kraj rata • U rujnu 1855. pao Sevastopolj; francuska javnost protiv rata; Napoleon III. traži mir • Prosinac 1855. Austrija predlaže Rusiji popravljene i upotpunjene Četiri točke • Veljača 1856. primirje • Konferencija/kongres u Parizu

  14. Pariški mir 1856. 30.III.1856; pet velesila, Pijemont/Sardinija, Osmansko Carstvo (prvi put u eur. koncertu) • Osmanskom Carstvu jamči se nezavisnost i teritorijalna cjelovitost • Crno more proglašeno neutralnim; otvoreno jedino trgovačkim brodovima • zajamčena sloboda plovidbe Dunavom / Rusija se morala odreći južne Besarabije u korist Moldavske • priznat sultanov suverenitet nad Vlaškom, Moldavskom i Srbijom / imaju unutarnju autonomiju koju jamče velesile

  15. Pariški kongres – simbol kraja poretka ustanovljenog na Bečkom kongresu 1815. / završila era englesko-ruske dominacije • Ipak nije došlo do velikih promjena; talijansko, poljsko, grčko i druga pitanja nisu ni razmatrana; “Ono što je trebalo biti velika politička revolucija, ograničeno je na običan turnir”, Napoleon III.

  16. Medicinska skrb www.florence-nightingale.co.uk • Florence Nightingale (1820-1910)

  17. Ratna fotoreportaža

More Related