1 / 12

JOŠKO VIDOV, 8.a

JOŠKO VIDOV, 8.a. Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko  glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada aura umjetničke tvorevine za sva vremena.

jud
Download Presentation

JOŠKO VIDOV, 8.a

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. JOŠKO VIDOV, 8.a

  2. Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko  glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripadaaura umjetničke tvorevine za sva vremena.

  3. Nikola Šubić Zrinski, prema nekim povjesničarima Nikola Zrinski - Sigetski, Nikola Zrinski stariji ili pak Nikola (IV.) Zrinski (jer je u rodoslovlju obitelji Zrinskičetvrti po redu s tim imenom), bio je sin Nikole (III.) Zrinskog i krbavske kneginje Jelene Karlović, sestre (kasnijeg) hrvatskog bana Ivana Karlovića . • Nikola je ratovao protiv Turaka još od svoje rane mladosti i prošao kroz mnogobrojne okršaje. Kao vješt vojnik istaknuo se već u 21. godini u obraniBeča 1529. car Karlo V. nagradio ga je tada konjem i zlatom. Osobito se proslavio 1542. godine kad je s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti. Građani i suvremenici su naveliko slavili njegovo junaštvo, govoreći da ga je sam Bog poslao. Zbog njegovog junaštva i Jurišićeve potpore, kralj Ferdinand I. ga je 24. prosinca 1542. izabrao za hrvatskog bana. • Dana 17. lipnja 1543. godine oženio se Nikola Katarinom Frankopan, sestrom kneza Stjepana Frankopana Ozaljskog. U tom braku rodilo se mnogo djece, od kojih je najpoznatiji Juraj (IV.) Zrinski. Među Nikolinim potomcima najznačajniji su njegov unuk Juraj (V.) Zrinski, te praunuci Nikola i Petar.

  4. Kralj je Nikoli, za njegove vojne zasluge, darovao Međimurje, s utvrđenim gradom Čakovcem, koje se od 1546. godine nalazi u posjedu porodice Zrinski, sve do njihova izumiranja (krajem 17. i početkom 18. stoljeća). • Za vrijeme svoga banovanja, Zrinski je spasio "ostatke ostataka" hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti. Uspješno je ratovao i dobio velik broj bitaka. Godine 1556. Zrinski se odrekao banske časti, te je savjetovao kralju Ferdinandu I. da postavi Petra Erdődya za novog bana. Kralj je teška srca ispunio zahtjev Zrinskog, ali mu je ipak udovoljio i otpustio ga je u najvećoj milosti imenujući ga pritom meštrom kraljevskih tavernika (rizničara).

  5. Junačko djelo Nikole Zrinskog, ili kneza Mikule, kako su ga još zvali, izazvalo je divljenje čitave tadašnje Europe, koja ga je nazvala novimLeonidom. Znameniti francuski kardinal Richelieu, ministar na dvoru kralja Luja XIII, napisao je ovo: "Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu." Četvorica preživjelih sigetskih branitelja su kasnije otkupljeni, a među njima su bili nećak ZrinskogGašpar Alapić, te komornik Franjo Črnko, koji je kasnije na hrvatskom, njemačkom i latinskom jeziku vjerno i potanko opisao sigetsku katastrofu. Kako su iscrpljeni Turci izgubili više od 30 000 vojnika, nije im bilo druge nego da odustanu od invazije na Beč i Europu.

  6. Nikola Zrinski ml. (1620.-1664.), praunuk sigetskog junaka, hrvatski državnik i pisac, opisao je u svom epskom djelu pod naslovom Opsada Sigeta herojsku smrt svog djeda godine 1566., koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Spomenuta poema pisana je na mađarskom jeziku. Iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske književnosti.

  7. Zajčeva operaNikola Šubić Zrinski jedno je od rijetkih skladateljevih djela koje se trajno zadržalo na repertoaru hrvatskih opernih kuća. Badalićev libreto prožet je rodoljubnim oduševljenjem Sadržaj opere opisuje pogibiju jednog od najpoznatijih predstavnika hrvatske aristokratske obitelji Zrinski nakon dugotrajne turske opsade grada Sigeta 1566. godine za vrijeme koje je umro i sultan Sulejman Veliki ne uspjevši doprijeti do Beča. Libreto je napisan prema drami romantičnog pjesnika Körnera koji je tematikom otpora hrvatskog bana prema turskom osvajaču želio potaknuti svoje suvremenike na borbu protiv Napoleonovog pokoravanja Europe.

  8. U boj, u boj! Mač iz toka braćo: Nek dušman zna Kako mremo mi! Grad naš već gori, Stiže do nas već žar: Rik njihov ori, Bijesan je njihov jar! • Nakon prvog mjesta kojeg bez milosti drži Gotovčev ‘Ero s onoga svijeta’ u svijetu hrvatske opere, odmah iz njega po broju izvedbi jest junačka opera u tri čina Ivana pl Zajca. Naravno riječ je o jednom jedninom Nikoli Šubiću Zrinjskom. • Prvi je put postavljena  4. studenog 1876. godine u Zagrebu u Narodnom pozorištu. • Zajc je tom prilikom sam bio dirigent na svojoj operi. • Radnja prati junačku borbu i smrt Nikole Šubića Zrinjskog koja se dogodila 1566. godine u obrani Sigeta od turskih snaga predvođenim sultanom Sulejmanom I.

  9. U boj, u boj!Mač iz toka braćo:Nek dušman znaKako mremo mi! • Grad naš već gori,Stiže do nas već žar:Rik njihov ori,Bijesan je njihov jar! • K’o požar tajGrudi naše plamte;Utiša rikMača naših zvek. • K’o bratac brataZrinjskog poljub’te svi,Za mnom na vrata,Vjerni junaci vi!

  10. Zajc je za sobom ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar (Simfonička glazbena slika), za komorne sastave, za klavir, zatim 19 opera (Mislav, Ban Legent), 26 opereta, scensku muziku (za Dubravku Ivana Gundulića), oratorij Oče naš, oko 50 kantata (Dolazak Hrvata), 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova (Glasna jasna, Putnik), 170 solo pjesama (Miruj, miruj, srce moje; Moja lađa; Vir; Lastavicom; Domovini i ljubavi; Djevojka i ruža).

  11. Na konzervatoriju Zajc studira od 1850. do 1855. godine. U Milanu marljivo sklada, dobija razna priznanja i nagrade. Opera u tri čina La Tirolese izvedena je 4. svibnja 1855. godine. Zajc je operu uvježbao, dirigirao i svirao prvu violinu. Unatoč uspjehu, kasnije se nije izvodila. Zajc je bio pri kraju svog školovanja u Milanu, kad su u kratkom razmaku od nepunih mjesec dana umrli u Rijeci njegovi roditelji, odbio laskavu ponudu da nakon završetka svog školovanja ostane u Milanu kao drugi dirigent u znamenitom kazalištu Scala.

  12. Zajc nije samo utemeljitelj hrvatske opere kao umjetničke ustanove već je opernu umjetnost u Hrvatskoj obogatio i u stvaralačkom smislu jer je do njegova dolaska u Zagreb bila izvedena samo jedna hrvatska opera - Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Zajčev skladateljski opus vrlo je bogat, a njegova rukopisna ostavština broji preko tisuću jedinica građe.

More Related