1 / 72

Profesionalne kožne bolesti

Profesionalne kožne bolesti. Milan Milošević, MD. Profesionalne kožne bolesti. 40-50% svih profesionalnih bolesti čine bolesti kože Uzrokovane fizikalnim, biološkim ili kemijskim čimbenicima na poslu Pogoršanje stanja kožne bolesti koja je već prisutna

josef
Download Presentation

Profesionalne kožne bolesti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Profesionalne kožne bolesti Milan Milošević, MD

  2. Profesionalne kožne bolesti • 40-50% svih profesionalnih bolesti čine bolesti kože • Uzrokovane fizikalnim, biološkim ili kemijskim čimbenicima na poslu • Pogoršanje stanja kožne bolesti koja je već prisutna • Početkom bolesti se smatra vrijeme kada je bolesnik prvi put posjetio liječnika

  3. Podjela • Kemijski uzroci: kontaktna urtikarija, akne i folikulitis, klorakne, poremećaji pigmentacije: • 90% svih profesionalnih dermatoza • Fizikalni uzroci: fizikalna urtikarija, radiodermatitis, fotodermatoze, miliaria, erithema ab igne, smrzotine, imerzijsko stopalo, Syndroma Raynaud, žuljevi, kalusi • Biološki uzroci: bakterijske, fungalne, virusne, parazitarne infekcije • Malignomi kože

  4. Koliko su učestale? • U Hrvatskoj oko 1000 slučajeva godišnje • Kontaktni dermatitisi imaju udio oko 90-95% u profesionalnim bolestima kože

  5. Koja zanimanja su najčešće zahvaćena? • Čistačice • Građevinari • Radnici u kuhinjama • Zdravstveni djelatnici • Frizeri • Radnici s metalima • Mesari • Poljoprivrednici • Ličioci, slikari

  6. Koja zanimanja su najčešće zahvaćena? • Tekstilni radnici (formaldehyde, formaldehidne resins, dyes) • Zdravstveni djelatnici (rubber additives, drugs) • Frizeri (p-fenilendiamin, Ni, rubber additives, glicerilmonotioglikolat, smells) • Radnici s metalima (metal) • Radnici s kožom (Cr, formaldehyde) • Radnici s plastičnim masama (formaldehyde, epoxy resins, phenol-formaldehidne resins)

  7. Kontaktni dermatitisi • Kontaktni dermatitisi su upalni procesi na koži nastali radi direktnog kontakta kože sa uzročnom tvari • Podjela prema mehanizmu nastanka upale: • iritativni kontaktni dermatitisi (80%) • alergijski kontaktni dermatitisi (20%)

  8. IRITATIVNI KONTAKTNI DERMATITIS (IKD) • IKD je uzrokovan direktnim citotoksičnim djelovanjem nekog agensa na kožu, a imunološki odgovor je sekundaran i nespecifičan kao odgovor na destrukciju tkiva • Iritansi • Akutni (npr. kiseline i lužine) • Kumulativni (npr. sapuni i deterđenti)

  9. IRITATIVNI KONTAKTNI DERMATITIS (IKD) • Patogeneza: • poremećaj dermalne barijere- denaturacija keratina, • ekstrakcija proteina i aminokiselina, lipida, • inaktivacija enzima, • povećan transdermalni gubitak vode- suhoća, gruba tekstura kože, osjećaj stezanja-upala kože

  10. NAJČEŠĆI KOŽNI IRITANSI Sapuni i deterđenti (anionski i kationski surfaktanti) Voda (“wet work”) Organska otapala Ulja za hlađenje Vrućina i znojenje Prašine i vlakna Kiseline i lužine(cement suhi i mokri)

  11. NAJČEŠĆI KOŽNI IRITANSI Kriteriji za “rad u mokrom” (Njemačka): > 2 sata dnevno u mokrom > 20x dnevno pranje ruku > 2 sata dnevno nošenje rukavica

  12. ALERGIJSKI KONTAKTNI DERMATITIS (AKD) • AKD je uzrokovan alergijskom reakcijom kasne, stanicama posredovane preosjetljivosti • Kontaktni alergeni (hapteni) • Ubikvitarni (npr. mirisi, soli nikla) • Profesionalni (npr. gliceril-monotioglikolat) • Ubikvitarni koji su profesionalni za neka zanimanja (npr. mirisi za frizere, nikal za metalske i ugostiteljske radnike) • Mnoge kemikalije su istovremeno kožni iritansi i alergeni (npr. epoksidne smole, formaldehid)

  13. ALERGIJSKI KONTAKTNI DERMATITIS (AKD) • Patogeneza: • Faza senzibilizacije: antigen-Langerhansove stanice-prezentacija u sklopu MHC receptora-aktivacija CD4+ T limfocita-specifični klon T limfocita (5-21 dan) • Faza nastanka upale: ponovni kontakt s antigenom-aktivacija klona- produkcija limfokina (IL-1, IL-2, IFN γ), aktivacija CD8+ T limfocita, makrofaga, ostalih efektora i medijatora upale- pojava vazodilatacije, eritema, dermalnog i epidermalnog edema, vezikulacije (više tjedana)

  14. NAJČEŠĆI KONTAKTNI ALERGENI • Metali (Ni, Cr, Co) • Dodaci gumi • Dodaci kozmetici (mirisi) • Plastične mase • Konzervansi • Boje • Lijekovi (anestetici, antibiotici) • Baktericidna i bakteriostatska sredstva

  15. KLINIČKA SLIKA KONTAKTNIH DERMATITISA • Akutna faza - vezikularna žarišta sa oteklinom i jakim svrbežom • Subakutna faza - oteklina je slabije izražena, dominiraju vezikularna žarišta uz ljuštenje kože i formiranje manjih krusta • Kronična faza - ljuštenje i stanjenje kože koja postaje sivkasta, izbrazdana i bolna, sa pukotinama koje se javljaju već pri manjim pokretima.

  16. KLINIČKA SLIKA KONTAKTNIH DERMATITISA • Klinički i histološki je nemoguće razlikovati AKD i IKD • IKD: • češće sa suhom, eritematoznom kožom koja žari, peče, ljušti se i puca; • dorzum šaka i prstiju nešto češće zahvaćeni nego dlanovi; • vezan uz mjesto kontakta; • AKD : • češće jako svrbi sa žarkim eritemom i vezikulama • može se proširiti sa mjesta primarnog kontakta

  17. KLINIČKA SLIKA KONTAKTNIH DERMATITISA • 90% lokalizirano na šakama • 10% otkriveni dijelovi kože: lice (uške, nos, kapci, čelo), vrat, podlaktice, podkoljenice • Direktni kontakt • Aerogena diseminacija (pare, aerosoli, prašina i slično) • Kombinacija

  18. Normalne varijacije kože i ostali čimbenici: Suha i svjetla koža Pojačano znojenje Dob Genske varijacije (npr. mutacije gena koji kodira filagrin) Prisutnost drugih kožnih bolesti: Atopijski dermatitis Druge kožne alergijske bolesti Psorijaza Druge kožne bolesti RIZIČNI ČIMBENICI ZA RAZVOJ KONTAKTNOG DERMATITISA • Zanimanje: • rad u mokrom • izloženost kemijskim (iritansi, alergeni), fizikalnim (vrućina, • hladnoća, vlažnost, mehanički čimbenici), biološkim noksama i traumi • radni uvjeti (radni proces, zaštitna sredstva, higijenski uvjeti) • dob

  19. RIZIČNA ZANIMANJA ZA RAZVOJ IRITATIVNOG KONTAKTNOG DERMATITISA • Čistačice • Građevinski radnici • Radnici u kuhinji • Zdravstveni radnici • Frizeri • Metalski radnici • Mesari • Poljoprivrednici • Tiskarski radnici

  20. RIZIČNA ZANIMANJA ZA RAZVOJ ALERGIJSKOG KONTAKTNOG DERMATITISA • Tekstilni radnici (formaldehid, formaldehidne smole, boje) • Zdravstveni radnici (dodaci gumi, lijekovi) • Frizeri (p-fenilendiamin, Ni, dodaci gumi, glicerilmonotioglikolat, mirisi) • Metalski radnici (metali) • Kožari-obućari (Cr, formaldehid) • Rad s plastičnim masama (formaldehid, epoksidne smole, fenol-formaldehidne smole) • Gumarski radnici (dodaci gumi)

  21. DIJAGNOSTIKA KONTAKTNIH DERMATITISA • Anamneza • Klinička slika (lokalizacija, dinamika) • Epikutano kožno testiranje • Ostale dermatološke metode u sklopu diferencijalne dijagnostike (isključenje infekcija i atopije, biopsija kože)

  22. EPIKUTANO KOŽNO TESTIRANJE • Epikutano testiranje provodi se stavljanjem alergena u kontakt sa zdravom kožom na standardiziran način • Kontakt traje 48 h, očitanje je nakon 48 i 72 h • Postoji oko 300 komercijalnih alergena u neiritativnim koncentracijama • Ako nema komercijalnog pripravka: • Poznavanje toksikoloških svojstava kemikalije koja se ispituje • Pripravak u više razrjeđenja • Testiranje zdrave, neizložene grupe ljudi

  23. dermatitis u akutnoj fazi druga bolest kože na mjestima aplikacije alergena lokalna ili sistemska kortikosteroidna terapija u tijeku trudnoća razvoj senzibilizacije putem testiranja razvoj jače lokalne kožne reakcije tijekom testiranja Kontraindikacije Rizici

  24. kalij dikromat (0,5%) parafenilen-diamin (1%) smjesa tiuram spojeva (1%) neomicin sulfat (20%) kobalt klorid (1%) benzokain (5%) nikal sulfat (5%) kolofonij (20%) smjesa parabena (15%) antioksidans za gumu (0,1%) lanolin (30%) smjesa merkapto spojeva (2%) epoksidne smole (1%) peruvijanski balzam (25%) p-4-butilfenolformaldehidna smola (1%) formaldehid (1%) smjesa mirisa (8%) kvaternium 15 (1%) 2-merkaptobenzotiazol (2%) kathon CG (0,01%) kontrola (vazelin) Standardna europska serija kontaktnih alergena (1998.)

  25. frizerska stomatološka industrijska guma pesticidi dezinficijensi plemeniti metali lokalni anestetici antibiotici Neke profesionalne serije kontaktnih alergena

  26. Kriteriji očitavanja epikutanog testa 0 negativna reakcija + eritem i/ili edem ++ eritem i/ili edem uz pojedinačne papule i vezikule +++ brojne papule i vezikule, po koja bula IR iritativna reakcija

  27. PROGNOZA PROFESIONALNIH KONTAKTNIH DERMATITISA • Prognoza IKD i AKD je loša • Kvaliteta života, ekonomske i socijalne implikacije • Nestanak kožnih tegoba najčešće se opisuje u udjelu od 18-40% praćenih radnika • Čimbenici koji utječu na prognozu: • Dob • Spol (samo za AKD) • Atopija • Informiranost radnika • Trajanje bolesti prije dijagnosticiranja • Oko 10% oboljelih razvije sliku perzistentnog postprofesionalnog dermatitisa, bez obzira na potpun prekid izloženosti uzročnim čimbenicima • Post-traumatski ekcem • Kronični profesionalni ekcem šaka u atopičara

  28. PROFESIONALNE KOŽNE BOLESTI UZROKOVANE NOŠENJEM OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA • Kontaktna senzibilizacija na sastojke gume • Alergija na lateks • Alergijske i iritativne reakcije na zaštitnu odjeću

  29. kalij dikromat (0,5%) parafenilen-diamin (1%) smjesa tiuram spojeva (1%) neomicin sulfat (20%) kobalt klorid (1%) benzokain (5%) nikal sulfat (5%) kolofonij (20%) smjesa parabena (15%) antioksidans za gumu (0,1%) lanolin (30%) smjesa merkapto spojeva (2%) epoksidne smole (1%) peruvijanski balzam (25%) p-4-butilfenolformaldehidna smola (1%) formaldehid (1%) smjesa mirisa (8%) kvaternium 15 (1%) 2-merkaptobenzotiazol (2%) kathon CG (0,01%) kontrola (vazelin) Standardna europska serija kontaktnih alergena (1998.) Smjesa karbamata: Zn-dietilditiokarbamat, Zn-dibutilditiokarbamat, 1,3-difenilgvanidin

  30. Prirodna guma je polimer molekula prirodnog kaučuka (lateksa). Lateks je mliječno-bijeli sok koji istječe iz kore biljke Hevea braziliensis (kaučukovac), koji se industrijski obrađuje u različite proizvode od prirodne gume. ALERGIJA NA LATEKS

  31. Prirodna guma je jedan od najvažnijih materijala u industrijskoj primjeni, medicinskoj djelatnosti i u svakodnevnom životu Medicinska primjena • Kirurške rukavice • Kateteri • Pribori za intubaciju • Maske za anesteziju Svakodnevna primjena • Kondomi • Dječje igračke • Baloni • Gumene rukavice u domaćinstvima

  32. UČESTALOST ALERGIJE NA LATEKS • Opća populacija <1% • Odrasli sa već postojećom alergijom ili astmom 4% • Zdravstveni djelatnici 2,8-17% • Djeca sa spinom bifidom i drugim kongenitalnim anomalijama koje zahtjevaju brojne kirurške zahvate 32-50%

  33. DIJAGNOSTIKA ALERGIJE NA LATEKS • Alergija na lateks je rana alergijska reakcija posredovana IgE antitijelima • Anamneza • Kožno testiranje metodom uboda (prick test) • Specifična IgE antitijela • Provokativni testovi

  34. KLINIČKA SLIKA ALERGIJE NA LATEKS • Kontaktna urtikarija • Konjuktivitis • Rinitis • Astma • Ekcem • Angioedem • Anafilaktički šok • Oblagajući puder u rukavicama: • mineralni talk • kukuruzni škrob

More Related