1 / 22

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA SEKTOR ZA PROMET I VEZE

PROMET CESTOVNI PROMET ŽELJEZNIČKI PROMET ZRAČNI PROMET. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA SEKTOR ZA PROMET I VEZE. PROMET Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, promet uključuje slijedeće djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza:.

jed
Download Presentation

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA SEKTOR ZA PROMET I VEZE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROMET CESTOVNI PROMET ŽELJEZNIČKI PROMET ZRAČNI PROMET HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORASEKTOR ZA PROMET I VEZE

  2. PROMETPrema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, promet uključuje slijedeće djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza: • Obavljanje redovitog ili izvanrednog putničkog i robnog prijevoza željeznicom, cestom, vodom, zrakom i cjevovodima • Prateće djelatnosti na terminalima ili parkiralištima, pretovar tereta, skladištenje itd. • Poštanske usluge i telekomunikacije • Iznjamljivanje prijevoznih sredstava i opreme s vozačem ili rukovateljem

  3. Udio prometnih djelatnosti u BDP-u iznosi 9%, a u ukupnom broju zaposlenih 6,8 % (podaci za 2008. g. – Izvor HGK). VOZNI PARK HRVATSKE U Hrvatskoj imamo 1,535,280 registriranih osobnih vozila, 5099 registriranih autobusa i 170.704 registrirana teretna vozila. (Izvor :DZS, stanje 31. prosinca 2008.) STRUKTURA PRIJEVOZA PUTNIKA PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA U 2008. GODINI Izvor: DZS, 1230 Statistička izvješća, 2008.

  4. STRUKTURA PRIJEVOZA ROBE PREMA VRSTAMA PRIJEVOZA U 2008. GODINI Izvor: DZS, 1230 Statistička izvješća, 2008.

  5. INFRASTRUKTURA I GLAVNI KORIDORI KOJI PROLAZE KROZ RH • CESTE Ukupno: 29.038 km (magistralne, regionalne, lokalne),od toga 959 km autocesta, 207 km brzih cesta te 2 256 km E - cesta. Trenutno je u izgradnji 370 km autocesta • ŽELJEZNICA Ukupno: 2 722,41 km pruga od čega 980 elektrificirano • CJEVOVODI Ukupno: 601 km naftovoda, 2037 km plinovoda

  6. Koridori koji prolaze kroz Hrvatsku: • V. Odvojak B : Rijeka-Zagreb-Budimpešta • Odvojak C : :Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta • X. : Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd - Niš –Skopje Veleš-Thessaloniki • Odvojak A: Graz – Maribor – Zagreb • VII. Koridor – Dunav također prolazi kroz Hrvatsku

  7. MEĐUNARODNI CESTOVNI PROMET • Zakonom o prijevozu o cestovnom prometu (NN178/04) Hrvatska gospodarska komora ovlaštena je za raspodjelu dozvola za međunarodni prijevoz tereta. • HGK svojim zakonskim ustrojstvom zastupa i promiče inetrese članica, a slijedom javne ovlasti Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka na dan 28.08. 2009. godine u RH bilo je ukupno 2710 aktivno licenciranih prijevoznika koji obavljaju međunarodni prijevoz tereta, sa ukupno 11381 vozila. • Od ukupno 11381 vozila 4630 vozila su tzv. “crna” vozila – C; 181Euro 1 vozila; 1961Euro 2 vozila ; 3212 Euro 3 vozila;281Euro 4 vozilai 1116Euro 5 vozila.

  8. ŽELJEZNIČKI PROMETU 2008. opseg prijevoza mjeren reduciranim tonskim kilometrima bio je smanjen za 1,7 posto u odnosu na 2007. Porast je bio ostvaren i u unutarnjem prijevozu, i to za 12,9 posto, te u međunarodnom prijevozu za 2,2 posto. Povećan je i broj prevezenih putnika, i to također za 12,4 posto odnosno bilo je prevezeno 70 milijuna i 961 tisuća putnika. U teretnom prijevozu bilo je ostvareno tri milijarde i 580 milijuna tonskih kilometara odnosno 7,5 posto manje nego u 2007. Naime, u unutarnjem prijevozu ostvarene prevezene tone bile su veće za 1,5 posto, a u međunarodnom prijevozu manje za 7,7 posto. Ukupno je bilo prevezeno 16 milijuna i 184 tisuće tona.

  9. Dugoročna poslovna orijentacija Hrvatskih željeznica jest izgradnja moderne infrastrukture na prugama koje su dio V BiC te XPaneuropskog prometnog koridora. • X.Paneuropski prometni koridor zapadnu Europu spaja s Grčkom, Bugarskom i Turskom. Njegova hrvatska dionica je pruga državna granica – Savski Marof – Vinkovci- Tovarnik – državna granica. Ukupna je dužina dionice 316, 4 km

  10. Ogranci paneuropskog prometnog koridora koji Italiju preko Slovenije i Mađarske spajaju s Ukrajinom : • Ogranak B Budimpeštu preko Koprivnice i Zagreba spaja s Rijekom . Njegova hrvatska dionica je pruga državna granica – Botovo – Zagreb - Karlovac – Rijeka. Ukupna dužina dionice je 328,7 km. • Ogranak C Budimpeštu preko Osijeka – Đakova- Šamca – Sarajeva i Mostara spaja s lukom Ploče. Njegove su hrvatske dionice pruga državna granica – Beli Manastir-Osijek –Slavonski Šamac- državna granica - Metković – Ploče ( južni krak ogranka C V. Koridora) Ukupna dužina tih dionica je 129, 6 km

  11. HŽ je napravio projekt modernizacije za razdoblje od 2003 do 2007 godine, tako su Hrvatske željeznice kupile 8 nagibnih vlakova koji voze na relacijama od Zagreba prema Splitu, Rijeci, Čakovcu i Požegi • Uz modernizaciju skratilo se vrijeme putovanja na navedenim relacijama:

  12. ZRAČNI PROMETPutnički promet u zračnim lukama RH malo je ispod razine na kojoj je bio prije rata, kada je njima prolazilo i do 5,5 milijuna godišnje, no bilježi se rast prometa zadnjih godina, te se očekuje da bi tu brojku mogao dosegnuti do kraja 2010. godine.

  13. U Republici Hrvatskoj postoji sedam zračnih luka: ZAGREB SPLIT DUBROVNIK ZADAR RIJEKA PULA OSIJEK namjenjenih za međunarodni promet koje su još uvijek u 55 postotnom vlasništvu države, dok je ostatak vlasništva raspodjeljen između regionalnih i lokalnih samouprava. Također tu još ubrajamo i tri zračna pristaništa (BRAČ, LOŠINJ,VRSAR) za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene što je vrlo velik broj u odnosu na ukupan broj zračnih luka u svijetu – oko 1200 (0.8 % svih svjetskih aerodroma), s tim da kroz hrvatske zračne luke prođe godišnje oko 2 milijuna putnika dok se u svijetu u međunarodnom prometu godišnje ostvari od 4 milijarde putnika.

  14. Također je evidentno da su zračne luke Rijeka i Osijek vrlo problematične i njihovo poslovanje ne donosi korist, a zbog, s druge strane neisplativosti zatvaranja zbog, opet vrlo skupog ulaganja u infrastrukturu, opremu i samu izgradnju, izlaz bi mogli potražiti u obliku “low cost carrier-a” ili u sadržajima kao što je primjerice škola za Lufthansine pilote u Zračnoj luci Zadar.Dakako, da bi se udovoljilo zahtjevima povećanog broja putnika i olakšao protok roba, potrebno je proširiti, opremiti i modernizirati postojeće objekte te povećati flotu nacionalne kompanije Croatia Airlines-a sukladno potrebama prometa. Također je vrlo bitno podupirati osnivanje manjih zrakoplovnih tvrtki radi boljeg međuregionalnog i otočkog povezivanja s priobaljem te većim zračnim lukama.

  15. Planira se zamjena flote kratkog doleta (ATR) Croatia Airlinesa radi preuzimanja uloge regionalnog lidera, povećanje broja letova na jugoistok Europe te profitabilnijeg poslovanja u zimskom razdoblju.Tako će Croatia Airlines uz četiri A-319 i četiri A-320 u svojoj floti do 2012. godine imati i četiri kanadska turbopopzrakoplova Bombardier Dash 8-Q400.

  16. U Tablici 1 prikazan je broj putnika za 2008. godinu te je promet uspoređen sa rezultatima poslovanja 2007. godine i prijeratnih godina odnosno osnutka samostalne i neovisne Republike Hrvatske. • Analiza obuhvaća cjelokupnu mrežu zračnog prometa na području RH odnosno sve veće zraćne luke namijenjene prihvatu i otpremi putnika, prtljage i tereta u domaćem i međunarodnom zračnom prometu. • Takodjer je navedena segmetancija i analiza postojećeg tržišnog potencijala prijevoza putnika.

  17. Plan poslovanja ta 2008 bio je usmjeren ostvarivanju visokih tržišnih zahtjeva zadržavanjem svih postojećih odredišta redovitog prometa uz povećanje udjela na tržištu te zadovoljavanje pojačane turističke potražnje na tržištima VB, Njemačke, Francuske i Italije. • Tako je 2008. god prevezeno 9% više putnika u odnosu na 2007. • Istodobno je prevezeno 4,9 % manje tereta u odnosu na 2007. godinu • Popunjenost putničke kabine povećana je za 0,3 % (tablica 2.).

  18. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA SEKTOR ZA PROMET I VEZE Direktor: Ljubica Herceg, dipl.oec. Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb Tel: +385 (0)1 4561 782 Fax: +385 (0)1 4561 540 E-mail: promet@hgk.hr Izradila: Katija Komar dipl.ing. Zagreb, listopad 2009.

More Related