slide1 l.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Simpozij Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj Zagreb, 26. listopada 20 PowerPoint Presentation
Download Presentation
Simpozij Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj Zagreb, 26. listopada 20

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 20

Simpozij Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj Zagreb, 26. listopada 20 - PowerPoint PPT Presentation


  • 156 Views
  • Uploaded on

Prof. dr. sc. Vedrana Spajić - Vrkaš Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dimenzije prava na/u visokom obrazovanju: normativna i empirijska propitivanja na slučaju Hrvatske. Simpozij Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Simpozij Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj Zagreb, 26. listopada 20' - jeb


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide1

Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-VrkašFilozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuDimenzije prava na/u visokom obrazovanju: normativna i empirijska propitivanja na slučaju Hrvatske

Simpozij

Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Zagreb, 26. listopada 2006.

to je obrazovanje
Što je obrazovanje?

3 pozicije:

  • neotuđivo pravo svakog ljudskog bića
  • djelatnost od općeg društvenog interesa
  • tržišna roba
za to je va an op i konsenzus
Zašto je važan opći konsenzus?

Ako je obrazovanje opće i neotuđivo pravo svakog ljudskog bića, puno ostvarenje toga prava pretpostavlja međunarodni dogovor oko zajedničkih načela, ciljeva i očekivanja koji postaju smjernice za obrazovnu politiku i praksu od globalne, preko regionalne i nacionalne, do lokalne razine.

normativni sadr aj prava na obrazovanje
Normativni sadržaj prava na obrazovanje

Čl. 13. Međunarodne konvencije o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima određuje temeljne aspekte prava na obrazovanje:

  • Jednak pristup
    • osnovno obrazovanje mora biti obvezno i besplatno za sve
    • srednje obrazovanje, uključujući tehničko i strukovno, mora biti raspoloživo i dostupno svima
    • više i visoko obrazovanje moraju biti jednako dostupni svima prema sposobnostima
  • Ciljevi obrazovanja
    • puni razvoj ljudske osobe i razvoj svijesti o ljudskom dostojanstvu
    • promicanje poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda
    • priprema za učinkovito sudjelovanje svih u slobodnom društvu
    • promicanje razumijevanja, snošljivosti i prijateljstva medu svim narodima, rasnim, etničkim ili vjerskim grupama
    • pružanje potpore Ujedinjenim narodima u održanju mira
  • Nediskriminacija
    • pravo na obrazovanje mora se ostvarivati bez ikakve diskriminacije po osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkoga ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja ili neke druge okolnosti
4a shema prava na obrazovanje
4A shema prava na obrazovanje

4A shema uvodi UN-ov Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava 1999. godine na prijedlog tadašnje UN-ove posebne izvjestiteljice za pravo na obrazovanje, Katarine Tomaševski.

Osim što određuje dimenzije prava na obrazovanje, shema pojašnjava obveze koje svaka država ima u ostvarivanju prava na obrazovanje svih svojih građana.

  • pravo na obrazovanje

a) raspoloživost (availability)

b) dostupnost (accessibility)

  • prava u obrazovanju

c) prihvatljivost (acceptability)

d) prilagodljivost (adaptability)

  • prava putem obrazovanja
4a shema i pravo na obrazovanje a raspolo ivost availability
4A shema I. Pravo na obrazovanje: a) Raspoloživost(availability)

Odnosi se na postojanje odgovarajućeg brojamaterijalno, kadrovski i tehničkiprimjereno opremljenih obrazovnih ustanova. U tom smislu država je dužna:

  • osnivati i financirati obrazovne ustanove kako bi osigurala obrazovanje za sve (osim zgrada, uključuje resurse za učenje i poučavanje, stručnjake i tijela potpore, postojanje ostvarive i razvoju okrenute nacionalne obrazovne politike te nacionalnog sustava praćenja i prikupljanja podataka).
  • osigurati potrebne uvjete za osnivanje privatnih obrazovnih ustanova ako one zadovoljavaju minimalne nacionalne obrazovne standarde.
4a shema i pravo na obrazovanje b dostupnost accesibility
4A shemaI. Pravo na obrazovanje:b)Dostupnost(accesibility)

Obrazovne ustanove i programi moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima. Obilježje dostupnosti ima tri dimenzije:

  • nediskriminacija - obrazovanje mora biti de facto i de iure dostupno svimabez diskriminacije po bilo kojoj protupravnoj osnovi (spol, nacionalnost, etnicitet, jezik, rasa i drugih obilježja)
  • fizička dostupnost – obrazovanje mora biti u sigurnom fizičkom dosegu
  • ekonomska dostupnost – obrazovanje mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima

Da bi zadovoljila zahtjev za dostupnošću, država je dužna:

  • osigurati besplatno i obvezno osnovno obrazovanje za sve
  • osigurati da srednje obrazovanje bude svima dostupno pod jednakim uvjetima
  • osigurati da visoko obrazovanje bude svima dostupno ovisno o sposobnostima
  • ukinuti sve pravne, administrativne i financijske prepreke koje vode diskriminaciji i isključivanju u obrazovanju po bilo kojoj protuzakonitoj osnovi (posebno kod kriterija upisa i prijelaza, priznanje stranih diploma i sl.).
  • progresivno uvoditi besplatno srednje i više obrazovanje
4a shema ii prava u obrazovanju a prihvatljivost acceptability
4A shemaII. Prava u obrazovanju:a)Prihvatljivost (acceptability)

Oblici, sadržaji, metode i organizacija obrazovanja moraju biti prihvatljivi učenicima i roditeljima te društvu u cjelini. Prihvatljivost ima tri dimenzije:

  • relevantnost
  • kulturna osjetljivost
  • kvaliteta

S tim u svezi, država je dužna:

  • osigurati roditeljima slobodan izbor obrazovanja njihove djece
  • osigurati relevantne,kvalitetne i kulturno osjetljive obrazovne programe
  • osigurati uvjete da pravne i privatne osobe osnivaju, održavaju, upravljaju i nadziru privatne obrazovne ustanove ako one zadovoljavaju minimalne standarde kvalitete
4a shema ii prava u obrazovanju d prilagodljivost adaptability
4A shemaII. Prava u obrazovanju:d)Prilagodljivost(adaptability)

Obrazovanje mora biti osjetljivo i fleksibilno kako bi se prilagodilo potrebama, interesima i očekivanjima:

  • učenika različite dobi
  • učenika koji pripadaju različitim društvenim i kulturnim grupama (manjine, starosjedioci, migranti, izbjeglice, djeca s posebnim potrebama itd.)
  • društvene zajednice i tržišta
iii prava putem obrazovanja
III. Prava putem obrazovanja

Ostvarivanjem prava na obrazovanje sprječava se kršenje drugih prava djece i mladih, osobito onih koji su (v. u nastavku: Pravo na obrazovanje posebnih kategorija djece):

  • prisiljeni na težak i po razvoj i zdravlje štetan rad
  • žrtve spolnog i svakog drugog zlostavljanja
  • žrtve dječje trgovine, prostitucije i pornografije
  • prisiljeni na prerano sklapanje braka
  • žrtve vojačenja
  • ratni stradalnici, bez državljanstva, prisiljeni na izbjeglištvo i prognaništvo
  • beskućnici
  • oboljeli od HIV-a / AIDS-a
  • lišeni slobode
obveze dr ave u za titi prava na obrazovanje
poštivanje(izbjegavanje/uklanjanje mjera kojima se sprječava ili umanjuje uživanje prava)

zaštita(uvođenje mjera kojima se trećoj strani onemogućuje ugrožavanje prava)

ispunjenje

facilitacija (uvođenje pozitivnih mjera koje olakšavaju ostvarivanje prava)

osiguranje (uvođenje mjera koje osiguravaju uživanje prava onim osobama koje nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava zbog smetnji što su izvan njihove kontrole)

Obveze države u zaštiti prava na obrazovanje
z akon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju osnovna na ela o visokom obraz l 2
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: osnovna načela o visokom obraz. (čl. 2.)

Visoko obrazovanje se temelji na:

  • akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta
  • otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici
  • poštivanju i afirmaciji ljudskih prava
  • konceptu cjeloživotnog obrazovanja
  • interakciji s društvenom zajednicom i obvezi sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta da razviju društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske i znanstvene zajednice.
z akon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prava studenata l 88
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: Prava studenata (čl. 88.)
  • kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to pred­viđeno studijskim programom
  • sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu
  • konzultacije i mentorski rad
  • slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim učilištima,
  • završetak studija u kraćem roku
  • slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija
  • upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim propisima sveučilišta
  • izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika
  • sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta
  • pritužbu za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviđenih zakonom ili općim aktima visokog učilišta
  • sudjelovanje u radu studentskih organizacija
  • mirovanje obveza studenta za vrijeme služenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija
  • odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama te
  • druga prava predviđena statutom i drugim općim aktima visokog učilišta.
ispitivanje znanja studenata a
Ispitivanje znanja studenata (a)
  • Projekt: Učenje za ljudska prava na sveučilištu
  • Nositelj: Istraživačko obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Cilj: Ispitivanje znanja i stavova studenata zadnje godine studija Sveučilišta i Veleučilišta u Zagrebu i Rijeci
  • Uzorak: 1350
  • Instrument: Upitnik
  • Opseg upitnika: 50 pitanja
  • Potpora: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH
rezultati ispitivanja znanja izbor za zagreb b
Rezultati ispitivanja znanja (izbor za Zagreb)(b)
  • 83% studenata zna da se termin “građanin” prvenstveno odnosi na osobu koja uživa sva prava i slobode kao pripadnik/ca države; 7% pod tim misli na osobu koja živi u gradu, a 6% na osobu koja se moralno ponaša u svakodnevnom životu;
  • 28% studenata znada je konvencija pravno obvezujući međunarodni dokument, za 52% to deklaracija;
  • 42% studenata zna da prava svih vjernika određuje Opća deklaracija o ljudskim pravima; za 46% to je (nepostojeća) Deklaracija o slobodi vjeroispovijesti, a za 7% je to Biblija;
  • 37% studenata zna da je Europski sud za ljudska prava tijelo Vijeća Europe; 29% misli da on pripada Europskoj uniji, a 19% (nepostojećoj) Europskoj udruzi za ljudska prava;
rezultati ispitivanja znanja izbor za zagreb c
Rezultati ispitivanja znanja (izbor za Zagreb)(c)
  • 63% studenata zna da je Hrvatska članica Vijeća Europe; 12% misli da je ona članica Varšavskog pakta, a 7% NATO-a;
  • 22% studenata znada su prava i odgovornosti studenata i profesora u RH uređena Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju; 54% misli da je to Zakon o visokom obrazovanju, a 14% Opći zakon o školstvu;
  • 33% studenata zna da se članstvo u Studentskom zboru stječe upisom na fakultet; 49% misli da za to treba podnijeti molbu početkom akademske godine, a 8% da za to treba redovito dolaziti na sastanke studenata;
  • 17% studenata zna što je akademska samouprava; 86%zna što je akademska sloboda i 26%zna što je autonomija sveučilišta.
od kuda ne znanje
Od kuda (ne)znanje?
  • 38% studenata izjavljuje da tijekom studija nikad nije učilo o temama iz upitnika (ljudska prava i njihova zaštita, pravni sustav RH, demokracija, prava i odgovornosti studenata itd.), a 48% njih se bavilo samo nekim od tema;
  • 85% studenata je sasvim ili donekle zainteresirano za uvođenje predmeta “Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo” na sveučilište;
  • 36% izjavljuje da takav predmet treba biti dio preddiplomskog studija, 29% diplomskoga, 12% poslijediplomskoga, a 25% drži da bi predmet trebalo uvesti na sve razine.
slide19
Kako ostvariti međunarodne standarde i smanjiti političku retoriku o pravu na obrazovanje u Hrvatskoj? - VPR model -

P

V

V = vizija

P = provizija

R = revizija

R