1 / 29

Kad hormoni prolupaju…

Kad hormoni prolupaju…. ili adolescencija. ili kako živjeti i raditi kad su nam adolescenti trajni “poslovni partneri”?. Prezentacija iz materijala s OSMOG SEMINARA DJEČJE I ADOLESCENTNE PSIHIJATRIJE «DANI MAJE BECK-DVORŽAK» s temom «ADOLESCENCIJA DANAS» (29-30. 9. 2006.) Predavači :

janus
Download Presentation

Kad hormoni prolupaju…

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kad hormoni prolupaju… ili adolescencija ili kako živjeti i raditi kad su nam adolescenti trajni “poslovni partneri”?

  2. Prezentacija iz materijala s OSMOG SEMINARA DJEČJE I ADOLESCENTNE PSIHIJATRIJE «DANI MAJE BECK-DVORŽAK» s temom «ADOLESCENCIJA DANAS» (29-30. 9. 2006.) Predavači: Dr. sc. I. Begovac Prim. dr. sc. Z. Gruden Mr. sc. G. Majić Dr. J. Podobnik Dr. I. Foller Podobnik Prof. dr. sc. V. Vidović Dr. R. Nikolić Dr. sc. D. Kocijan-Hercigonja Prof. dr. sc. V. Rudan

  3. Što se to dogodi odjednom, da od veselog, znatiželjnog, pristojnog, umiljatog, privrženog, maznog...djeteta, nastane ravnodušno-bezbrižno, bezvoljno, nezainteresirano pa i grubo i bahato brkato-muško ili sisato-žensko dijete koje okreće očima i trulo se vuče naokolo po kući i školi? • Kakav je to klik koji previdimo i gdje se on dogodi da ga ne stignemo spriječiti ni kao roditelj niti kao profesionalac? • Što je s prevencijom “puberteta”? • Zašto ne postoji? • Ne može li se nekim Pravilnikom ukinuti?

  4. Za početak, prisjetimo se… …razvojnih faza u djetinjstvu i mladenaštvu: Latencija – 6 – 10 (12) g., priprema za adolescenciju, “vrijeme relativnog mira” • rast i promjene kognicije, jezika, motorike i ego funkcije • nove sposobnosti – veća neovisnost, poticanje učenja, formiranje relacija izvan obitelji, šira kultura • važnost tijela (body image) – bavljenje sportom, glazbom.. • obitelj – sigurna luka • susjedstvo – motoričke igre (gumi-gumi) • kultura vršnjaka – druženje s osobama istoga spola • škola – edukativno odgojna strukturirana sredina

  5. Adolescencija – 10 -22 (25…) g.lat. adolescentia/-ae, f. - mladost, mladenačko doba • rana – početak u pubertetu – 10-14 g. – istospolno druženje (preadolescencija – 10-12 g. - prijelaz iz djetinjstva u adolescenciju - kasno djetinjstvo) • srednja – 15-18 g. – suprotan spol, emocionalno odvajanje od roditelja • kasna – 18-22 (25…) g. • kraj adolescencije ili postadolescenciju teže odrediti jer je spoj mnoštva psiholoških i socioloških faktora

  6. Ono što izvana vidimo i znamo... • Adolescencija – mladost, mladenaštvo • 10-22 g. – ukupnost fizioloških, psiholoških i socioloških promjena • pubertet – fiziološka manifestacija seksualnog sazrijevanja • Produžena adolescencija – izvan dobnog trajanja, iz raznih razloga

  7. Ono što izvana vidimo i znamo... • Asinhronizam razvoja – tjelesnog, emocionalnog, kognitivnog – ne moraju biti jednakog stupnja; razlika kod dječaka i djevojčica • lažni dojam više ili niže kronološke zrelosti (djevojčice izgledaju kao mlade žene)

  8. Ono što izvana vidimo i znamo... • Adolescencija: mirni prijelaz ili nemir • različite pojavnosti • nije u svim društvima isto • vrijeme školovanja produžuje period adolescencije

  9. Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo... • IDENTITET: Tko sam ja? • Kome sam nalik? • Tko nisam ja? • Identitet nasuprot konfuzije • tko sam i gdje idem • testiranje moralnih vrijednosti (egocentrizam dječje dobi) • identifikacija s grupom («herojem»)

  10. Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo... • Društvo i obitelj – psihosocijalni moratorij • donose probleme mladim ljudima • konfuzija uloga • turbulentnost sistema modernog društva – nesigurnost i nepredvidljivost (!!!!) • tjeskoba neodređenosti – antisocijalno ponašanje i autodestruktivno ponašanje • primjer Bill – «cilj života je smrt» pa je svejedno što ćemo izabrati – uzeo «time out»

  11. Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo... • Na adolescenta djeluju biološke promjene i okolina (obitelj i društvo). • Adolescencija može biti: • Kontinuiran razvoj – povoljni uvjeti, bez trauma, dobar obiteljski odnos • Razvoj na mahove – nepovoljni uvjeti, traume, skloni ljutnji, projekciji i depresiji, konfliktni odnos s roditeljima • Buran razvoj – karakterističan za adolescentsku dob, niži socioekonomski status (?), emocionalna previranja, snažno vezani za vršnjake, problemi u školi i obitelji • Neklasificirani

  12. Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo... • pubertet – doživljaj da je vlastito tijelo promijenjeno i strano, nemogućnost integracije ove nove slike u svjesne i nesvjesne predstave

  13. Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo... • Sukob generacija • suština u seksualnom sazrijevanju i reakcija odraslih/društva • represija odraslih/adolescentska nasilnost – je li sukob rivala neizbježan? - Mogu li odrasli bez svojih napada, adolescenti bez strahova? • strah od gubitka kontrole pod pritiskom agresivnih i seksualnih nagona

  14. Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo... • kontrola odraslih se shvaća kao prijetnja, neprijateljski čin prema uspostavljenoj neovisnosti • identifikacija izvan obiteljskih figura • heroju se pripisuju veličanstveni atributi • heroji kao modeli često doživljavaju sudbinu roditelja – odbace se jer se obožavaju kao što su se nekad obožavali roditelji (Che Guevara, Tito, Tompson, Sotona..)

  15. Psihopatologija identiteta • svoje sadističko i nasilno ponašanje (infantilna omnipotencija) adolescenti doživljavaju kao izraz svoje zrelosti i neovisnosti – adolescenti prolongiranog tipa • Identifikacija s grupom • osjećaj unutarnje praznine, osamljenost, odbačenost • reaktivna omnipotencija – pristupanje bandama (posuđeni identitet), kultovima, uzimanje droge, alkohola

  16. Što je normalno? • teško opisati normalnog adolescenta • normalno je ono što je izvan dijagnoze? • Zdrave osobe u emocionalnoj krizi – adolescentska kriza (ne mora značiti da nije traumatična)

  17. Adolescentske krize • kriza identiteta, seksualiteta i kriza autoriteta • ovisi o adolescentu samom, dosadašnjem razvoju i okolini

  18. Adolescentske krize • pritisci – različite psihološke reakcije (neuspjeh u školi, dijete, opsesivnost izgledom, opsesivno ponašanje..) • Adolescencija – niz emocionalnih kriza – tako se dolazi do identiteta • Emocionalna kriza – pojačanje ili pogoršanje bolnog stanja bivstvovanja • Prilagodljiva uporaba raznovrsnih psihičkih mehanizama vodi do uspjeha • Adolescentske krize • krize identiteta • normativne krize

  19. Što može roditelj učiniti za svoje dijete? • podržavati osjećaj vrijednosti u djece (pozitivni feed back, slušati dijete, promovirati djetetove talente) • krenuti s vlastitom psihoterapijom

  20. Što može učiniti profesionalac? • pomoći roditeljsku ulogu (kako riješiti obiteljski problem, kanalizirati obiteljsku interakciju, podržati djetetovu ambiciju, pomoći snalaženju u školi) • kako se nositi s ljutnjom (roditeljski stres, naglasiti empatiju)

  21. Pozitivni i negativni čimbenici odvajanja u adolescenciji • Pozitivni – uz sigurnost se razvija samopouzdanje • Negativni – nesigurna privrženost i nestrpljivost – konfliktno odvajanje • adolescentski odnos prema tijelu – posljedica biološke osnove ili socijalnih odnosa i očekivanja? • biološke promjene uzrokuju neprihvaćanje, isticanje, oponašanje, anoreksiju i suicid • strah od odrastanja i odgovornosti pod utjecajem ranijih utjecaja, poruka i odnosa što dovodi do teškoća odvajanja ili su problemi odvajanja pod utjecajem različitih drugih čimbenika? • Prihvaćanje svih karakteristika odraslosti osim odgovornosti (!!!!!!)

  22. Obitelj – poticajni ili inhibirajući čimbenik? • Da li postoje dobre i loše obitelji? • Da li dobra obitelj olakšava separaciju i odrastanje? • Kako se adolescent osjeća stješnjen između «dobrote i zahvalnosti» (prema roditeljima) i svojih psiholoških i bioloških potreba? • Što adolescentu preostaje?

  23. Obitelji: • «dobra» obitelj – postoje samo djeca, sve se čini za njih i zbog njih, nestaje bračna veza – adolescent ne može otići i ostaviti dva stranca sama (zato adolescent odlazi u «bunt» - «nezahvalan» je) • «loša» obitelj – malo se svade i mire, ima sukoba, nije sve idealno - lakša separacija, oni imaju svoju obiteljsku dinamiku i s adolescentom i bez njega, ništa se značajno neće promijeniti s njegovim odlaskom • kvalitetna obitelj – postoje granice, ali roditelji žive i svoj život, adolescentu nije teško otići jer zna da roditelji imaju svoje interese

  24. Mladi odrasli – posebna faza razvoja? • Mlada odrasla dob – razvojni stadij tijekom kojeg dolazi do harmonizacije razvojnih zadataka adolescencije • početak adolescencije lako odrediti, kraj nije tako lako odrediv, uvjetovan fiziološkim, psihološki i socijalnim faktorima • kasna adolescencija i mlada odrasla dob – kod nekih autora sinonimi • pseudoodraslost – glume da su odrasli • prestaju dominirati sebični i narcistički interesi, počinje se razvijati istinska briga za osjećaje i doživljaje drugih ljudi tj. pojačava se orijentiranost prema objektu

  25. Naša uloga...

  26. Bure i oluje… • Adolescencija je i razdoblje “bura i oluja”, brzih izmjena raspoloženja, unutarnjih konflikata i svađa s okolinom, buntovništva, ispitivanja granica, besmrtnosti, znatiželje i istraživanja svijeta • Mnogi odrasli zaborave na vrijeme kada su i sami bili adolescenti, vrijeme kada su i oni testirali strpljenje svojih roditelja • Mladi su se ljudi svih generacija, zbog njihovog drugačijeg načina odijevanja, ponašanja ili odabira glazbe, odraslima činili ekstremni, drugačiji i teško razumljivi

  27. …do bonace • Suprotno uvriježenom mišljenju, entuzijazam u isprobavanju različitih identiteta i uloga, uživanje u umjerenoj količini zapanjujućeg ponašanja i testiranje granica najčešće vode adolescenta ka prihvaćanju roditeljskih i društvenih vrijednosti, prije nego li njihovom odbacivanju • Prema tome, umjesto da adolescenciju smatramo razdobljem buntovništva, krize i zastranjenja, puno točnije bi je bilo smatrati razdobljem procjene, donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti u procesu sazrijevanja

More Related