Download
1 / 19
190 likes | 519 Views
POSVOJENJE. Adopcija Povijesno je imalo različite motive: jačanje plemena, produženje obitelji, nasljeđivanje, poboljšanje statusa izvanbračne djece, osobođenje od ropstva. Stari i srednji vijek. Hamurabijev zakonik – raskidivo(otpremnina) i neraskidivo posvojenje (među sinovima).
E N D
POSVOJENJE • Adopcija • Povijesno je imalo različite motive: jačanje plemena, produženje obitelji, nasljeđivanje, poboljšanje statusa izvanbračne djece, osobođenje od ropstva.
Stari i srednji vijek • Hamurabijev zakonik – raskidivo(otpremnina) i neraskidivo posvojenje (među sinovima). • Babilonsko pravo – posvojenjem se stjecalo pravo na nasljedstvo, posvojenje pred svjedocima, raskidivo
Egipat- cilj posvojenja nasljeđivanje, posvajana su muška djeca, svečani obred. • Helensko doba-cilj je bio spašavanje obiteljskog doma od ispražnjenja, posvojče je nasljeđivalo samo ako nije bilo biološke djece.
Atena-posvojenje samo ako nije bilo rođenih sinova, posvojitelj je mora biti pri zdravoj pameti i da nije nagovoren od strane žene. Cilj-produžetak obitelji ostavitelja. Ako posvojče nije imalo potomaka, imovina je pripadala ostaviteljevim srodnicima.
Rim-adrogacija i adopcija. • Adrogacija, adrogirani je mogao biti samo muški- otac sa cijelom obitelji, adrogant je morao imati min 60 godina i nije smio imati vlastite djece, cilj produženje jedne obitelji.
Adopcija- posvojče je prelazilo pod očinsku vlast novog obiteljskog starješine, adoptirati su se mogli muške i ženske osobe, postupak u dvije faze: raskidanje dotadašnje i zasnivanje nove očinske vlasti, cilj je bio produžiti obitelj i sačuvati imovinu, ali i nadomjestak za biološko potomstvo (adoptio naturam imitatur).
Običajno pravo srednjeg vijeka, germansko pravo poznavalo je primanje na mjesto djeteta, franačko je označavalo nasljednu vezu između posvojitelja i posvoječeta, ali ne i njegovih srodnika. Posinjenje, ugovorni karakter, razlika od 18 godina, recipročno pravo na uzdržavanje, a nasljedno pravo je imalo samo posvojče.
Građanski zakonici su također sadržavali odredbe o posvojenju, ono je imalo za cilj produžetak obitelji. Posvojitelj je morao biti osoba bez djece, visoke starosne dobi, a posvojče je moralo biti punoljetna osoba, sve do završetka 1. svjetskog rata.
Posvojenje u hrvatskoj pravnoj povijesti • Posvojenje u rimskim provincijama npr. Dalmacija, izvor nadgrobni epitafi. • Neki su statuti (Budvanski, Kotorski i Dubrovački) poznavali posvojenje. Većina statuta (Split, Zadar, Rijeka, Krk) ne sadrže odredbe o posvojenju. • Tripartitski zakonik – adopcija brata/ugovori o zajednici dobara.
OGZ-uvjeti za posvojenje su bili da posvojitelji nemaju vlastite djece, da imaju 50 godina, da su najmanje 18 godina stariji od posvojčeta, posvojče je moglo biti i dijete i starija osoba koji nisu raskidali vezu sa svojom obitelji. Cilj je i dalje bio produženje obitelji.
1947. i 1965. Zakon o usvojenju, nije bilo moguće zasnovati neraskidiv odnos, posvojitelji nisu upisivani kao roditelji, posvojenje je bio samo pravni akt, a ne proces sa svim svojim fazama, nije bilo posvojenja od stranaca.
1978. ZBPO uvođenje dva oblika posvojenja, zavisno od dobi djeteta (do 5 ili do 18 godine), (usvojenje – posvojenje) • 1989. Hrvatski pročišćeni tekst ZBPO, poboljšana rješenja, dodatno potenciran pravni interes posvojčeta, posvojitelji mlađe dobi, Konvencija o posvojenju VE 1967. • ObZ 1999, uvodi daljnje zahtjeve iz Konvencije o pravima djeteta UN 1989.
ObZ 1999. • Srodničkim posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika, te posvojčeta i njegovih potomaka neraskidiv odnos srodstva. • Roditeljskim posvojenjem nastaju između posvojitelja, te posvojčeta i njegovih potomaka prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece.
POJAM I CILJ POSVOJENJA • Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo i stjecanje prava na roditeljsku skrb.
Pravnim se putem zasniva roditeljski odnos između tuđeg maloljetnog djeteta (posvojčeta) i punoljetne osobe (posvojitelja), pravnim aktom nadležnog tijela.
Objedinjuju se dva prava: • Pravo na roditeljstvo i na osnivanje obitelji • Pravo djeteta na sigurnost i odgoj u obitelji
Ova 2 prava sadržana su u mnogim međunarodnim dokumentima: • Opća deklaradija o pravima čovjeka • Deklaracija o pravima djeteta • Europska konvencija o posvojenju djece • Haška Konvencija o nadležnosti, mjerodavnom pravu i priznanju odluka u predmetima posvojenja • Konvencija o zaštiti djece i suradnji u predmetu međunarodnog posvojenja...
Ustav - obveza svih da štite djecu, te osobita skrb za maloljetnike bez roditelja i za one o kojima roditelji ne brinu, obitelj je pod posebnom zaštitom države. • Obiteljski zakon – načelo dobrobiti djeteta, odgovornost oba roditelja za podizanje i odgoj djece, bračni drugovi sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece.
Pravo djeteta na život sa roditeljima, (ponekad to nije moguće) • Posvojenjem dijete prestaje živjeti sa svojim roditeljima, pretpostavka da su roditelji najbolje okruženje za dijete postalo je oboriva pretpostavka. • Odlučujuća uloga je u dobrobiti i interesu djeteta.
