1 / 17

OSJET GLASNOĆE, VISINE I BOJE ZVUKA

OSJET GLASNOĆE, VISINE I BOJE ZVUKA. Mladen Heđever. IZOFONSKE KRIVULJE. FON I SON.

ismael
Download Presentation

OSJET GLASNOĆE, VISINE I BOJE ZVUKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. OSJET GLASNOĆE, VISINE I BOJE ZVUKA Mladen Heđever

  2. IZOFONSKE KRIVULJE

  3. FON I SON • Fizikalni zvučni podražaj i subjektivni osjećaj glasnoće nisu linearno zavisni. Mnogobrojni eksperimenti pokazali su da ako zvuk glasnoće od 40 fona (što odgovara razini buke u tihoj radnoj prostoriji) povećamo za 10 fona (razina je 50 fona), subjektivno ga doživljavamo kao dvostruko glasniji. Stoga je uvedena još jedna jedinica - son kojom se izražavaju razlike u subjektivnom osjećaju glasnoće između dva zvuka. Utvrđeno je da iznad 40 fona porast intenziteta za svakih 10 fona udvostručava subjektivni osjećaj glasnoće.

  4. Tako npr. zvuk od 50 fona doživljavamo kao dvostruko glasniji od zvuka koji ima 40 fona. Međutim zvuk od 70 fona doživljavamo čak 8 puta glasnije od zvuka od 40 fona. Pojačanje ili gušenje za 30 dB povećava ili smanjuje osjećaj glasnoće za osam puta.

  5. ''Lombardov efekt'' Tendencija da govornik pojačava glasnoću vlastitog govora u uvjetima bučnog okruženja

  6. ˝sidetone-amplificationeffect˝(efekt pojačavanja povratnog govora) Pojačamo li na slušalicama glasnoću vlastitog govora za 2 dB iznad fiziološkog optimuma slušanja, rezultat će biti snižavanje razine govora za 1 dB. Svako daljnje povećanje glasnoće od po 2 dB dovodi do stišavanja govora za 1 dB.

  7. GOVOR I SLUŠANJE SNAGA I DINAMIKA GOVORA • Prosječan intenzitet govora (mjereno na udaljenosti od 1 m) iznosi 57 dB. • Samoglasnici nose veću zvučnu energiju od suglasnika, ali suglasnici daju razumljivost govoru. Zato uz prisutnost buke možemo ćuti i prepoznati glas osobe (snažni samoglasnici), ali ne razumijemo što govori (jer su suglasnici pretihi). • Slabljenje ili gubitak viših frekvencija govora dovodi do nerazumljivosti. Tako npr. ako eliminiramo sve frekvencije iznad 1550 Hz, razumljivost govora opada na samo 65%. • Dinamika govora je odnos između najglasnijih i najtiših dijelova govora. Kod pojedinca dinamika obično ne prelazi 40 dB, a kod veće skupine ljudi dinamika može imati do 56 dB.

  8. FREKVENCIJSKI OPSEG GOVORA • Frekvencijski opseg govora kreće se u rasponu od 80 Hz do 12 kHz. Međutim, najvažniji je frekvencijski pojas između 250 i 5000 Hz u kojem se dobiva 100%-tna razumljivost govora. • U telefonskom prijenosu pojas je još uži (300 Hz do 3,5 ili 4 kHz) ali je razumljivost još uvijek zadovoljavajuća. • Najveću količinu energije u govoru nose samoglasnici i zvučni konsonanti, dok najmanju energiju imaju bezvučni glasovi. • Među bezvučnim glasovima energetski su jaki okluzivi, ali najveći dio njihove energije nalazi se u infrazvučnom području (to su uglavnom samo udari zraka ili turbulencije zračne struje koje nemaju nikakvu ulogu u prepoznavanju tih glasova).

  9. Općenito, može se zaključiti da su vokali nosioci snage i energije u govornom signalu, dok su konsonanti znatno tiši, ali informativniji. Govorna je poruka dovoljno čujna zahvaljujući vokalima, a razumljiva zahvaljujući konsonantima. Govor bez suglasnika bio bi i dalje relativno glasan, ali nerazumljiv, dok bi govor bez samoglasnika postao znatno tiši, ali još uvijek jezično razumljiv.

  10. PERCEPCIJA GLASOVA I NJIHOVE FREKVENCIJE • Vokali su glasovi s najvećim intenzitetom (između 40 i 60 dB) a frekvencijski između 300 i 1000 Hz. U istom pojasu se nalaze i sonanti ali s nešto manjim intenzitetom te zvučne komponente zvučnih konsonanta. • Bezvučni konsonanti uglavnom su smješteni na višim frekvencijama (između 2 i 8 kHz) a njihova je energija za oko 30 dB slabija od vokala.

  11. Mogućnost percepcije glasova kod umjerenog oštećenja sluha

  12. Raspored vokala i konsonanta te njihova ne/mogućnost percepcije kod umjerenog oštećenja sluha

  13. Frekvencijski i intenzitetski raspon vokala i konsonanta

  14. RAZUMLJIVOST GOVORA (INTELIGIBILITET) • Osnovne karakteristične razlike između vokala i konsonanta su slijedeće: • konsonanti su smješteni u višem dijelu spektra a vokali u nižem, • konsonanti su znatno tiši glasovi od vokala (za oko 20 do 40 dB), • konsonanti su puno važniji za razumijevanje govora od vokala (oni nose jezičnu i semantičku informaciju u govoru), • vokali su manje važni za razumijevanje ali oni nose energiju (glasnoću) da bi govor bio dovoljno glasan, • bez vokala govor bi bio postao pretih ali djelomično razumljiv, • bez konsonanata govor bi ostao dovoljno glasan (čujan) ali bi bio nerazumljiv.

  15. Za razumljivost govora bitna su tri osnovna uvjeta: • da je osoba (dijete) usvojila/lo jezik (leksik) te da ga poznaje i razumije, • da ima uredan sluh koji omogućava slušanje, • da se reprodukcija i slušanje odvijaju u odgovarajućim okolinskim uvjetima: bez ometajuće buke ili šuma i uz adekvatnu glasnoću zvuka.

More Related