glagoljica na zadarskom podru ju l.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Glagoljica na zadarskom području PowerPoint Presentation
Download Presentation
Glagoljica na zadarskom području

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 39

Glagoljica na zadarskom području - PowerPoint PPT Presentation


  • 229 Views
  • Uploaded on

Glagoljica na zadarskom području. Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Elvira Katić, prof. 2008. Glagoljica je pismo Konstantina Ćirila koje je on sastavio prije puta među moravske Slavene u 9. st. Pismo glagoljica nazvano je po glagolu glagoljati “govoriti”

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Glagoljica na zadarskom području' - hide


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
glagoljica na zadarskom podru ju

Glagoljica na zadarskom području

Klasična gimnazija Ivana Pavla II.

Elvira Katić, prof.

2008.

slide2

Glagoljica je pismo Konstantina Ćirila koje je on sastavio prije puta među moravske Slavene u 9. st.

  • Pismo glagoljica nazvano je po glagolu glagoljati “govoriti”

(glagoljaši su često u evanđeoskom tekstu izricali tu riječ: “v ono vrijeme glagolja Isus” te su tako glasnogovornici Isusa)

  • Naziv glagoljica i glagoljaš čini se da je novijeg datuma (Glavinić, M. Kuhačević, B.V.Barčić, 1740.) ali je pridjev glagoljski – glagoliticus - stariji.
slide3

Od XII. do XIII. st. glagoljica se naziva Jeronimovim pismom – Littera Hieronymiana – jer su ga glagoljaši, da bi zaštitili njega i slavensko bogoslužje pripisali velikomu crkvenom učitelju.

  • Nazivi za glagoljsko pismo u dokumentima jesu još: littera ili lingua slava;illyrica; hrvacke knjige, brvijali hrvatski; u Kločevu glagoljašu

(bilješka u kodeksu da je napisan “in lingua Croatina”, odnosno na njemač. “gerschriben in Crabatischer sprach”)

slide4

GLAGOLJAŠTVO– ukupnost bogoslužnih i kulturnih činjenica vezanih uz višestoljetno vršenje katoličkih obreda na staroslavenskom jeziku po knjigama pisanim glagoljicom

(Anić, Rječnik, Novi Liber, Zagreb 2001.)

  • GLAGOLJICA – slavensko pismo nastalo oko polovice 9. st. u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka
              • Uglata glagoljica
              • Obla glagoljica
slide5

Glagoljizam je kao način mišljenja, duhovni pokret i svojevrsna prijekcija narodne opstojnosti razvio svijest o sebi i značenju svoje tradicije, a to kao naraštaji primamo kao baštinu i morali bismo prenijeti naraštajima poslije nas.

glagoljica na zadarskom podru ju6
Glagoljica na zadarskom području
  • Za područje zadarske nadbiskupije kaže se da je najglagoljskije u Hrvatskoj.
  • Sve crkvene knjige po župskim uredima zadarskog područja vodile su se od Tridentinskog sabora (tj. od 16 st.) pa sve do 20-ih godina 20. st. na hrvatskom jeziku i to glagoljicom..
glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku
Glagoljica u zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku

Zadarska nadbiskupija pokrivala je u različito vrijeme različiti teritorij. Tijekom s.v. širila se i preuzimala dijelove Šibenske i Skradinske biskupije. Sporila se za otoke Murter i žirje. Pag je uspio izbjeći njenu vlast, ali južnom dijelu otoka to nije uspjelo …

slide8

od sredine 9. st. do druge polovice 12. st. nema arhivskih podataka o glagoljici na ovom području. Glagoljski kodeksi javljaju se u 13., glagoljski grafiti u 14., a rukopisno gradivo u drugoj polovici 14 st.

  • Prisutna su sva tri pisma – latinica, ćirilica i glagoljica.
  • Svećenici se služe brevijarima, misalima, psaltirima i lekcionarima.
  • U župama otočkog i kopnenog dijela se glagolja. Među glagoljašima ima vrijednih pisaca i prepisivača
petar runje

1.Početci glagoljice na zadarskom prostoru do 1358.2. Doba procvata glagoljice 0d 1358. do 1409.3. zlatno doba glagoljice u zadru do 1530.

(Petar Runje)

1 po etci glagoljice na zadarskom podru ju do 1358
1. Početci glagoljice na zadarskom području do 1358.
  • Svjedočanstvo

Glagoljaško pjevanje zasvjedočeno (opis kardinala Bosona iz papine pratnje) je prigodom posjete pape Aleksandra III. Zadru – 1177.

“ …. I tako, pošto mu je po rimskom običaju pripremljen bijeli konj, povedoše ga u povorci gradom uz pjevanje bezbrojnih lauda i kantika, koje su gromko odjekivale u njihovu hrvastskomu jeziku, …”

Laude su i kantici elementi jutarnjeg i večernjeg oficija u kojem su sudjelovali po običaju vremena i vjernici po crkvama zadarskog predgrađa i zaleđa i znali ih napamet.

(Op.: Nema mnogo spomena iako su vjerojatno postojali. Oslovljavaju se de littera sclava.)

2 doba procvata glagoljice od 1358 do 1409
2. Doba procvata glagoljice od 1358. do 1409.
  • Razdoblje obilježeno prosperitetom buđenjem i uzdizanjem u duhovnom, kulturnom i materijalnompogledu. Zadarski mir sklopljen 18.veljače 1358.
  • U ovom razdoblju ima mnogo više spomena o svećenicima glagoljašima, njihovom školovanju …
3 zlatno doba glagoljice u zadru do 1530
3. Zlatno doba glagoljice u zadru do 1530.
  • Krajem 15. i poč. 16. naziv je glasio de lingua illirica. I jezik će se često zvati ilirski.
  • “Ilirski” je bio sinonim za hrvatski kao što je i glagoljanje značilo služenje hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.
sa uvani spomenici
Sačuvani spomenici
  • PAŠMANSKI BREVIJAR

(Sigurno nastao u prvoj pol. 14. st. (Vjekoslav Štefanić, HAZU). Bio je u upotrebi na zadarskom području i tu dopunjavan)

  • REGULA SV. BENEDIKTA te čitav niz glagoljskih fragmenata (sak. Ivan Berčić)

Pisana u zadnjoj četvrtini 14. st. za Opatiju sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu.

Regula je bila prevedena barem u XII. st. (V. Štefanić). To je prijepis ranijeg prijevoda i teksta Regule.

  • Stariji glagoljski fragmenti sa zadarskog područja- dvolist brevijara, listovi misala i sl.
slide14

Glagoljicom pisane Regule sv. Benedikta (13. ili 14. st.) predstavljaju vjerojatno najstariji poznati prijevod Regula s latinskog na živi jezik (hrvatski crkvenoslavenski). Sačuvano je 60 od ukupno 70 stranica, koje su benediktinci morali znati napamet.

slide15

Po Vladislavu Cvitanoviću Zadar i okolica se susreću s glagoljicom još prije Splitskog sabora 925.g. (Skriptorij sv. Krševana osnovan 986.)

  • Zadarsko područje dalo preko 3.000 glagoljaša
  • Zadar nosio atribut glagoljskog grada

(sve crkvene knjige pisale su se glagoljicom (tu i tamo hrvatskom ćirilicom)

(Vladislav Cvitanović (Veli Iž, 1894.- Zadar, 1973.) je uvijek isticao da je glagoljaš, pa se redovito glagoljicom i potpisivao u pismima i rukopisima. Dokazao je da je područje Zadarske nadbiskupije najglagoljskije kod nas. )

slide16

Crkve u kojima glagoljaši celebriraju, o njihovim knjigama, piscima i prepisivačima, nekim glagoljskim kodeksima, školovanju glagoljaša, bratovštinama svećenika glagoljaša … četvorica biskupa zauzeta glagoljaša … itd.

(Juraj Divinić i Šimun Kožičić Benja)

  • Od 14. st. ima dosta podataka o glagoljskoj misi u gradskim crkvama u Zadru. Crkvena književnost glagoljaša iz 14. st. i ranije je preteča i temelj hrvatske renesansne književnosti u 15. st.
  • Svi sačuvani glagoljski misali: Novakov, Ročki, Ljubljanski i sl. – franjevci su proširili po svojim provincijama. U njihovu skriptoriju nastala matica hrvatskog glagoljskog Misala.

(U svim spomenutim misalima nalaze se praznici sv. Krševana, Benedikta … koji su se slavili u Zadru, pa i to upućuje na zadarsko podrijetlo.)

slide17

Benediktinski samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu od 1059. bio je glagoljaški

  • U 13. s. benediktinci se nakon razaranja samostana iz Biograda sele na Ćokovac (glagoljski natpisi klesani u kamenu su iz 1517, 1523. i 1531.
  • Zadarska biskupija

– mjesto prijevoda latinskih misala na hrvatski

– mjesto širenja hrvatskih evanđelistara

slide18

Glagoljski napis uklesan u kamenu

SAMOSTAN SV. KUZME I DMJANA NA ĆOKOVCU

slide19

fratres Illirici, ili Fratres de littera sclava = Franjevci trećoredci (početak 13 st.) = glagoljaši

  • 60 bratovština u Zadru tijekom povijesti Najstarija: zlatarska bratovština iz 1176.
  • Misal kneza Novaka iz 1368.
  • Hrvatska glagoljska Biblija iz 1380.
  • Glagoljaški pisar Matej u Zadru 1395.
  • Prvo hrvatsko sveučilište

– Dominikansko sveučilište u Zadru iz 1396.

glagoljski natpisi na zadarskom podru ju
Glagoljski natpisi na zadarskom području
  • U Dalmaciji sačuvano blizu 120 glagoljskih natpisa i grafita u te još petnaestak koji su postojali ali su izgubljeni
  • u Zadru i okolnim mjestima sačuvano 114 glagoljskih natpisa i 4 grafita, 10 ih je od 19. st. do konca 20. uništeno, jedan od groma, jedan od bombardiranja u 2. Svjetskom ratu.
  • Iz 15. st. je 10 natpisa, iz 16. st. je 30, iz 17. st. 30, iz 18. st. 52, iz 19. st. 2, a iz 20. st. 3.
  • Najstariji poznati natpis iz zadarskog područja je iz 1442., uništen vjerojatno za vrijeme 2. Svjetskog rata, ali sadržaj je poznat.
slide21

Postoje prepisivačke radionice koje se bave i s glagoljskim i latinskim knjigama.

  • Glagoljaški pisari u Zadru djeluju od 1410. do 1820. U samom gradu sačuvano je pet glagoljskih natpisa od 15. do 18. st. (J. Fučić)
  • Dva Bartola, pisari glagoljaši u Zadru, 1410.-1443., jedan od njih "de Corbavia habitator Jadre"
  • Matej Gostišić, zadarski glagoljaški pisar, kupio 1420. kuću u Zadru za 25 zlatnih dukata (cijena jednog misala i do 45 zlatnih dukata).
  • Godine 1436. u Zadru su zajedno uvezani glagoljski brevijar i misal, i plaćeni za cijenu od 80 zlatnih dukata (vrijednost triju kuća...).
  • Godine 1437. zadarski pop Juraj Zubina u svojoj oporuci se naziva pop hrvacke knjige (pisma); de littera sclava (sclavonica).
  • Jakov Blažević (de Modrussia), prepisivač glagoljskih knjiga iz 15. st.
slide22

Godine 1455. zadarski glagoljaš Krešolo Čeljunčić je od pisara Jurja Premčića, župnika iz sela Jasenovo kod Nina, naručio glagoljaški misal s dodatcima, koji treba biti pisan točno onim slovima koja je ostavio kao uzorak kod bilježnika, "pa i boljima ako mu to bude moguće"!

  • U crkvi sv. Marije u Salima postojao brevijar iz 14. st., ali je nestao
  • Matične knjige iz Škabrnje uništene, glagoljski natpis na zidu crkve
slide23

U zadarskom Državnom arhivu je pored matičnih knjiga i 310 oporuka pisanih glagoljicom od 1550. do 1779. (bile pohranjene u pismohranama zadarskih knezova).

  • 270 glagoljskih matičnih knjiga, knjiga bratovština, godara, bilježnica i isprava sa zadarskog područja (većina matičnih knjiga je u Državnom arhivu u Zadru)
  • Mnogo bilježaka o glagoljskim knjigama i u latinskim zapisima u Državnom arhivu (fra Petar Runje), u 14. i 15. st. iz zapisa zadarskih bilježnika znamo da je bilo 15 misala, 20 brevijara, 3 psaltira, 1 BIBLIJA (1380.) i 12 drugih knjiga
slide24

Berčićeva zbirka od 1872. u Rusiji u Petrovgradu, komad lista misala iz Brbinja Berčić stavlja čak u 12. st., iz 13. st. su dva lista brevijara iz Tkona, ulomak brevijara iz Ugljana, i dio lista brevijara iz Brbinja, iz 14.-16. st. veći broj odlomaka; iz Berčićevih zapisa se vidi da najveći broj odlomaka potječe sa zadarskih otoka. ((1824.-1870.). (Ivan berčić = zadarski glagoljaš i filolog, skupljao knjige od 1848., prvi član HAZU osnovane 1866. u Zagrebu)

  • U Institutu za slavensku filologiju Sveučilišta u Padovi je barem 18 glagoljskih isprava (poklon plemićke obitelji De Ponte iz Zadra).
  • Kod Artura Cronie u Rimu je svežanj hrvatskih glagoljskih isprava, ali ne zna se gdje je sada.
  • U Gradskoj knjižnici u Trstu se nalazi knjiga bratovštine Crkve sv. Marije u Ugljanu iz 1617. do 1872.
  • U Državnom arhivu u Zagrebu čuva se 7 naredaba zadarskih knezova, knjižica sa 630 stihova ("Ištorija od dvih žen ugljanskih" iz 1740), gramatika iz 1823. "Pismenstvo jazika slovinskago“
slide25

U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu jedna bilježnica dijelom ispisana kurzivnom glagoljicom i 12 spisa s otoka Žmana (došle su kao poklon 50-tih godina 20. st.).

  • U Samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu je "Libar brašćine Gospe od Zečeća na Zaglavi i u Žmanu", 17. i 18. st., Klimantovićev zbornik na 230 listova dovršen 1512., Datija i prijatija samostana sv. Pavla na Školjiću 1591.-1675. i još 15 raznih knjiga i knjižica, kao i 4 isprave sa Školjića, Zaglava i Zadra.
slide26

Iz župe Sutomišćica, Preko (Poljana) postoje glagoljske matice krštenih, vjenčanih i umrlih (od 1815. do u 19 st.), Gruško - Zadar ima matice krštenih i vjenčanih (17. st.), a iz mjesta Iž s istoimenog otoka ima matice vjenčanih iz 17. st.

  • Obiteljski arhiv dr. Iva Petriciolija u Zadru posjeduje 36 isprava iz 17. i 18. st.
  • Kod obitelji pok. Šime Grandova u Salima je diobeno pismo iz 1735. i jedan kupoprodajni ugovor iz 1794., kod obitelji Petra Piasevolija je kupoprodajni ugovor iz 1805., kod obitelji Milivoja Ugrinića u Biogradu su tri pisma iz 1756. i 1764., a kod obitelji Nede Grbina u Zagrebu je dio jedne matrikule iz Sali iz 17. i 18. st.
  • Ivan Šindija: Bibinjski korijeni, Matica hrvatska Zadar, 2003., uključene i glagoljske matične knjige (obradio don Pavo Kero)
  • Tiskane knjige - 249 primjeraka samo na zadarskim otocima (po Vladislavu Cvitanoviću), uglavnom tiskane u Rimu, od Levakovićeva misala iz 1631. do Parčićeva misala iz 1905.
slide27

Don Ivo Prodan (1852.-1933.), Borba za glagoljicu, Zadar, 1900. Neki župnik kod Zadra zapalio tri vrlo stara glagoljska misala. Zadarski nadbiskup Godeassi 1855. okružnicom sabrao zbirku knjiga i dokumenta iz glagoljskih župa (na tisuće). Gdje su?

  • na zadarskom otočju samo od 15. do 19. st. evidentirano 2.372 svećenika glagoljaša: Sutomišćica 152, Sali 150, Ugljan 147, Molat 131, Veli Iž 121, Žman 114, itd.

(Svećenici su odigrali važnu kulturnu ulogu na zadarskim otocima)

  • Glagoljaške crkve u Zadru: među njima i crkva sv. Donata je glagoljaška počevši od 13. st.
  • Prve glagoljaške škole opstoje od 15. st.
  • U razdoblju od 9. do 20. st. evidentirano je 3.077 glagoljaša na zadarskom području s otocima (Tihomil Maštrović), a svaki od njih je morao imati barem glagoljski brevijar.
slide28

Šimun Klimantović(Klemenčević, iz Lukorana na Ugljanu), glagoljaški pisac s kraja 15. i početka 16. st., autor triju glagoljskih zbornika: Kl. zbornik 1509. (Petrovgrad, Rusija), Kl. zbornik, 1512., otok Ugljan (sv. Ksaver, Zagreb), Kl. ritual 1512. (sv. Ksaver, Zagreb), pergamentna knjižica iz 1511, NSK Zagreb; spomenik

  • Petar Zoranić(Planine, 1536., knjiga tiskana 1569.) - "...i da bi me tumačenje blaženoga Hieronima ne uvižbalo, s prirokom bih pisal, boju se" (da nisam uvježban u pismu sv. Jeronima, bojim se da bih teško pisao), rasuta bašćina ; u kleričkoj školi u Zadru (u palači ninskih biskupa), koju je pohađao Zoranić, u njegovo vrijeme se učila i glagoljica; Zoranić izrijekom zahvaljuje u uvodu u Planine svom "predragom učitelju, dobrom bašćincu i Hrvatinu Mateju Matijeviću" iz Nina
slide29

Šimun Kožičić Benja(ili Šimun Kožičić Zadranin; 1460.-1536.) rođen u Zadru, školovan u Zadru i Rimu, zadarski kanonik, modruški biskup (1509.-1536.), glagoljaš, osnivač glagoljske tiskare u Rijeci 1529. g. U svom pismu Tomi Nigeru, trogirskom biskupu, upućenom 1531, piše (u izvorniku pisano hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom) :

  • Juraj Baraković (16./17. st.), autor Vile slovinke u svojim se stihovima žali da u vrijeme Marula spomenuta klerička škola u Zadru rabila jazik slovinski (hrvatski jezik), a sada rabi rimski (latinski), (vidi: Petar Runje, Školovanje glagoljaša, str. 69].
slide30

Zadranin Šimun Budinić(oko 1530.-1600.) priredio za tisak Izpravnik za erei glagoljicom, spominje slovignski iazich (slovniski). Bio je nadbiskupijski kancelar, i pisao akte glagoljicom.

  • Molba fraIvana iz Foče(istočna Bosna) papi godine 1658. da hrvatska glagoljska misa bude dopupštena franjevcima u Bosni, "kao što je dopuštena svim svećenicima pokrajine Dalmacije."
  • nadbiskupVicko Zmajević (1670.-1745.), Collegium Illiricum (Nadbiskupijsko sjemenište "Zmajević")
  • Splićanin Mate Karaman (1745.-1771.) bio je Creski biskup, kasnije Zadarski nadbiskup. Napisao je Bukvar slavenskij tiskan u Rimu 1753. glagoljicom i ćirilicom.
slide31

Hrvojev misal, 1404., nastao vjerojatno u Zadru, pisar Butko (Runje, Hercigonja, Grbin), Turci zaplijenili negdje u Hrvatskoj (u Dalmaciji) odakle je dospio u Tursku (Jagić); Mađarski stručnjaci tvrdili da je bio u Korvinovoj knjižnici do 1526., vrlo vjerojatno iz želje da ga dobiju za sebe; 600. obljetnica godine 2004.

  • Njujorški misal(1400.-1410.), okolica Zadra (možda Filip-Jakov prema Mariji s. Agneziji Pantelić).
  • Grdovićev glagoljski zbornik s početka 18. st., težak 20 kg., najteža poznata glagoljska knjiga, (kupio ju Ivan Kukuljević Skacinski u Zadru (sada u Arhivu HAZU u Zagrebu)
nadgrobna plo a uzidana u upnu crkve sv marije u mjestu sali na dugom otoku s glagoljskim natpisom
Nadgrobna ploča uzidana u župnu crkve sv. Marije u mjestu Sali na Dugom otoku,s glagoljskim natpisom
slide38

Livio Marijan, "Glagoljaška glazbena baština" već se 5 godina redovito održava u sklopu međunarodne manifestacije Glazbene večeri u sv. Donatu u Zadru, srpanj-kolovoz; pasionska baština, Časoslov

  • Jerko Bezić, glagoljaško pjevanje, snimio i u zadarskom području, monografija Razvoj i oblici glagoljaškog pjevanja u Dalmaciji, Zadar, 1973.
  • Katarina Livljanić, ansambl Dialogos, Pariz
  • Izložba glagoljice u Gradskoj knjižnici u Zadru 2003. (Julija Vojković, Vjera Reiser, Dario Tikulin), glagoljaške dočitnice nastale za potrebe Međunarodne konferencije zrakoplovne medicine u Zadru 2002.
  • Tisuću godina glagoljanja (Zadar, 2003., proslava prvotiska misala iz 1483. i Parčićeva misala iz 1893.):
  • Izložba glagoljice (Tihomil Maštrović), arhiv, Ljetna škola glagoljice
izvori
Izvori
  • http://www.croatianhistory.net/etf/zadargl.html
  • Petar Runje: Glagoljica u Zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Gradska knjižnica Zadar, 2005, ISBN 953-7204-07-5
  • Fotografije Davor Klarin, Nedo Grbin