podvelebitsko primorje n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Podvelebitsko primorje PowerPoint Presentation
Download Presentation
Podvelebitsko primorje

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 17

Podvelebitsko primorje - PowerPoint PPT Presentation


  • 65 Views
  • Uploaded on

Podvelebitsko primorje. od Ledenica do Zrmanje - rijetko naseljen prostor - disperzn a naseljenost od obale do podnožja glavnoga grebena osnovno obilježje klime je sušnost ; glavni faktor je bura  topla ljeta i pretežno suhe zime s čestim naglim snižavanjima temperature zbog bure.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Podvelebitsko primorje' - gyan


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
podvelebitsko primorje
Podvelebitsko primorje
  • od Ledenica do Zrmanje - rijetko naseljen prostor - disperzna naseljenost od obale do podnožja glavnoga grebena
  • osnovno obilježje klime je sušnost; glavni faktor je bura topla ljeta i pretežno suhe zime s čestim naglim snižavanjima temperature zbog bure
slide2
naseljenost
  • u rimsko doba–obalna naselja na ishodištu putova preko najvažnijih prijevoja - najpovoljniji položaj Senja
  • u srednjem vijeku naseljavanje stočarskih vlaha, ali nepovoljni uvjeti za razvoj većih stalnih naselja zbog nerazvijene trgovine i nedostatka obradivog zemljišta
  • lučko značenje Senja - na izlazu karavanskih putova iz zap. Panonije i zap. Bosne na Kvarner
  • Karlobag (u 14. i 15. st.) – glavna luka za uže ličko zaleđe
slide3
u turskom razdoblju –pustoš, osim Senja (vojno-strateška funkcija)
  • u 2. pol. 17. st.naseljavanje stočara iz sjeverne Dalmacije (u sastavu senjske vojnokrajiške organizacije) brojni mali zaseoci
  • početkom 18. st. oko 5000 st. (Senj ½)
  • ekstenzivno sitno stočarstvoi dopunski prihodi (sječa i transport drveta, trgovina solju, građevinski radovi na Jozefini i drugim cestama...)
slide4
visok prirodni priraštaj  porast br. stan. - maksimum 1910. – 20.000 st.
  • nakon toga stalno opadanje, ali rast Senja (do 1991.: 6000 st.; 2011.: 4800 st.)
  • Karlobag (470) – sekundarni centar (prom.-tranzitna funkcija i razvoj turizma)
  • naselja uz Jadransku magistralu: Sv. Juraj (600), Jablanac (80) – trajektna pristaništa
  • Starigrad (1100) - u Zadarskoj regiji
  • ukupno 1991: 12.300 st., 2011: 10.000 st. (uz Jadransku magitralu 8400)
slide6
Krk
  • tri reljefno različita dijela otoka:
  • 1. sjeverni Krk– niska vapnenačka zaravan– 8% površine i 2% naselja –posebno značenje u najnovije doba (aerodrom, most, naftni terminal…)
  • 2. srednji Krk–blagi, valoviti reljefni oblici - dolomiti - 57% površine, 88% naselja (uglavnom mala sela i zaseoci u unutrašnjosti)
  • 3. južni Krk–visoka vapnenačka zaravan razdvojena flišnom udolinom – 35% površine i 10% naselja
  • flišna udolina- sredinom otoka od Omišlja do Baške–najveće poljoprivredno značenje (Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Baščansko polje)
slide7
prevladavaju disperzna sela, ali značenjem dominiraju grupirana naselja, najstarija i najveća na otoku
  • tipični mediteranski gradići opasani gradskim zidinama izvan kojih je gospodarsko zemljište; u 19. st. šire se i izvan gradskih zidina
  • zajedničko obilježje: istaknut topografski položaj
slide8
neravnomjeran raspored naselja: malen broj na južnom i sjevernom Krku, a velik u središnjem; 1/6 naselja na obali, a preostala u unutrašnjosti
  • u 6 glavnih obalnih naselja (Krk3730, Punat1973, Omišalj1868, Njivice 1115, Vrbnik948 i Baška981) živi oko 55% stanovništva (ukupno 10.615 od 19.383 st.)
  • maksimalan broj stanovnika 1910. – 21.000 st. – rezultat visokog prirodnog priraštaja, unatoč emigraciji od kraja 19. stoljeća
  • nakon 1910. stalan pad, ali posljednjih 30-ak godina porast – 1971. – 13.000, 1991. – 16.400 st., 2001. – 17.500 st., 2011. – 19.400
slide9
turizam se razvija između dva svjetska rata (Baška, Malinska, Krk, Punat, Omišalj), ali intenzivnije nakon 2. svjetskog rata - uspostava trajektnih veza (1959. Šilo-Crikvenica), a 1980. izgradnja mosta
  • nautički turizam (Punat)
  • naftni terminal u Omišlju
slide10
Rab

4 reljefne zone (2 flišne i 2 vapnenačke):

  • 1. kalifrontska zona niskih vapnenačkih zaravni
  • 2. središnja flišna zona
  • 3. vapnenački niz Kamenjaka
  • 4. niska flišna loparska zona
slide11
prava mediteranska klima
  • reljefna struktura  izvori  Rab je otok s najvećim brojem izvora pitke vode (više od 300); osim toga periodični tokovi
  • glavno agrarno značenje: Loparsko polje, Supetarska draga, Kamporsko polje i Banjolsko polje
slide12
specifičnost: stalan porast broja stanovnika; razlog: agrarna produktivnost, rani razvoj turizma - sva naselja, osim Lopara, su u unutrašnjoj flišnoj zoni
  • 2001: 9205 st.; 2011: 9328 st.
  • povoljni uvjeti za razvoj turizma: položaj i privlačnost prirodne sredine i kulturno-povijesne baštine
  • između dva svjetska rata Rab i Crikvenica su dva najveća turist. središta Kvarnera
cres lo inj
Cres-Lošinj
  • najveća geografska otočna cjelina
  • bitno obilježje: nedostatak fliša - nema stalnih tokova
  • Vransko jezero kao jedinstveni prirodno-geografski fenomen–Cres i Lošinj imaju najpovoljnije vodoopskrbne uvjete na našim otocima – vodovod nakon 2. svj. rata
slide14
razvoj naseljenosti
  • Absoros (Osor) iz rim. razdoblja (3-4000 st.) – upr. središte otočja do sr. vijeka; Venecija prenosi upr. središte u Cres, a Osor gubi funkcije zbog pojave velikih jedrenjaka (vezano uz smještaj grada!)
  • na Lošinju prvo naselje u 12. st. (Velo selo, dan. V. Lošinj)
  • do 16. st. pretežna većina stan. na Cresu; Lošinj slabo naseljen
slide15
do 18. st. prevladavalo stočarstvo brojni suhozidi i stočarske stancije ili majuri
  • iskorištavanje šuma za proizvodnju ogrjevnog drveta
  • vinogradarstvo -vinogradi uništeni filokserom ili pretvoreni u maslinike (oko Cresa oko 350.000 stabala; na cijelom otoku milijun; danas većina zapuštena)
  • pomorstvo i ribarstvo na Lošinju (u 19. st. Mali Lošinj vodeći brodarski centar; također Nerezine)
slide16
veliki porast br. stan. u drugoj pol. 19. st. (maksimum 1910. 21.300 st.)
  • nakon 1910. pad (1961. 12.000 st., 1991. 11.400 st., 2011. – 10.666 st.)
  • 1890. otok Cres 8700 st., otok Lošinj 8700 st.
  • grad Cres 4600 st., grad M. Lošinj 5000 st.
  • 2011. otok Cres 3100 st., otok Lošinj 7600 st.
  • grad Cres 2300 st, grad M. Lošinj 6100 st.
  • preostalih 30-ak naselja na Cresu ukupno 790 stanovnika; cijeli sjeverni Cres 100 stanovnika u 8 naselja
  • V. Lošinj 900 st., Osor 60 st.
slide17
razvoj turizma na Lošinju potkraj 19. st. – 1892. M. i V. Lošinj proglašeni klimatskim lječilištima
  • prednosti: opskrba vodom
  • Cresko-lošinjska otočna skupina:
    • 1991. – 290.000 turista, 2,6 mil. noćenja
    • 2001. – 300.000 turista, 2,23 mil. noćenja
    • 2011. – 375.000 turista, 2,6 mil. noćenja