1 / 42

Ivan Radošević, 3 Godina, EE Sustavi

Ivan Radošević, 3 Godina, EE Sustavi. TEMA: Recikliranje brodova i elektronički otpad. Općenito. Dva najveća problema sa opasnim otpadom (trgovinom) su :. recikliranje brodova. izvoz elektroničkog otpada. Otkriće problema.

Download Presentation

Ivan Radošević, 3 Godina, EE Sustavi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ivan Radošević, 3 Godina, EE Sustavi TEMA: Recikliranje brodova i elektronički otpad

  2. Općenito Dva najveća problema sa opasnim otpadom (trgovinom) su :

  3. recikliranje brodova

  4. izvoz elektroničkog otpada

  5. Otkriće problema • Sredinom 1980-ih su objavljivana otkrića bačvi raznog industrijskog otrova odbačenog na tropskim plažama te plovilima napunjenim toksičnim otpadom u zemljama u razvoju

  6. Baselska konvencija • Potpisana 1989 godine o kontroli globalnih kretanja opasnog otpada i njegova odlaganja • 1994 donesena zabrana pod Baselskom konvencijom - BAN • Uvoz opasnog otpada je bio zabranjen u preko 80 država • Problem: • Kad se razvijala gledalo su na otpad na brodovima, ne brodove kao otpad, kad pogledamo koje opasne tvari sadrže ti dotrajali bordovi očito je da i oni spadaju pod Baselsku konvenciju kao otpad

  7. Recikliranje brodova - oblik trgovine opasnim otpadom • Izloženost opasnim tvarima na dotrajalim brodovima ima značajan negativan utjecaj na zdravlje i sigurnost tisuće radnika u Azijskim pogonima za recikliranje brodova • A ti brodovi su puni azbesta, otpadnih ulja i ostalih otrovnih tvari poput olovne boje, teških metala i.t.d.

  8. Zašto reciklirati brodove? • Postoji potreba za čelikom, • Pogoni za recikliranje omogućuju poslove za gladne ljude. • Brodovlasnici se žele riješiti tih brodova jeftino

  9. Lokacije Recikliranja Brodova • Najveći pogoni za recikliranje brodova su gotovo dvadeset godina u Indiji, Kini, Pakistanu i Bangladešu • Oštećenje okoliša u blizini pogona za rastavljanje brodova je rezultat više od stoljeća industrijalizacije

  10. Zašto nije uspijevalo? • Regulative brodarske industrije je trebalo samo dobrovoljno provoditi • Stranke Baselske konvencije i IMO članovi nisu uspjeli složiti smislen globalni set strogih pravila • Postojala je razlika u shvaćanju problema između IMO-a i Baselske grupe

  11. Zašto nije uspijevalo? • IMO-ove smjernice se ne temelje na međunarodno poznatom „zagađivač plaća” principu • Mnoge moćne brodarske industrije su ujedno i članice IMO-a (imaju „zastavu uvjerenja“), koja im omogućuje da njihovi brodovi nikad ne postanu otpad i ne spadaju pod Baselsku konvenciju

  12. Dvije strane istog problema • Turska i Indija su prozvale IMO da nametnu obvezu pod Baselsku konvenciju o izvozu dotrajalih brodova te da postave nužna pravila koja obvezuju brodovlasnike da očiste brodove prije rastavljanja • Panama i Liberija se konstantno protive ovim idejama i štite interese brodarske industrije

  13. Greenpeace je postavio tri cilja: • 1. Podizati standarde u pogonima za rastavljanje brodova i konstruirati brodove koji su čišći i lakši za razgraditi • 2. Profitni sistem država sa uvjerenjem treba završiti, to će povećati transparentnost brodarske industrije • 3. Brodarska industrija zarađuje na mogućnost odbacivanja opasnog otpada i otpadnih tvari. To je princip „zagađivač zarađuje“, što je strašno i neprihvatljivo

  14. Par primjera

  15. Pogon za recikliranje brodova.

  16. Potonuće španjolskog broda 2004. g

  17. Savršeno odlagalište?

  18. Rastavljanje broda u Indiji

  19. I mnoge žene su “prisiljene” raditi takve poslove

  20. “Pogon” u Bangladešu

  21. Visokotehnološki otpad • 20 mil kompjutera zastarjelo u SAD-u (procjena 1998. g), 5 do 7 tona je ukupna težina tog elektroničkog otpada • 80% elektroničkog otpada stvorenog u SAD-u biti će izvezeno u Aziju, od toga 90% je određeno za Kinu

  22. Guiyu – “glavni grad” elektroničkog otpada

  23. Kineski novinari su procijenili da 100.000 ljudi radi u sektoru elektroničkog otpada u Guiyu • Sa natpisnih pločica i oznaka se vidi da je izvor tog elektroničkog otpada uglavnom SAD te manje Japan, Južna Koreja i Europa.

  24. Mnogi radnici su žene i djeca, plaća iznosi 1.5 USD po danu, a posao uključuje fizičko komadanje sa čekićima, klještima, odvijačima i golim rukama • voda za piće se mora dovoziti iz mjesta udaljenog 30 km • značajna količina materijala se nalazi na odlagalištu u predgrađu uz rijeku gdje se odvijaju mnoge prljave operacije

  25. Posljedice • Ostacima crnog pepela prekriveni su tlo, kuće, okoliš koji sadrži visoke razine brominatnih i klorinatnih Dioksina i Furana, te kancerogene tvari poput hidrokarbonata

  26. Utjecaj na ljudsko zadravlje • Direktna oštećenja ljudske kože • Glavobolja i vrtoglavice • Kronični gastritis i bolesti probavnog sustava • RAK

  27. Začarani krug! • elektronički otpad je miješan sa čeličnim i bakrenim komadima te se miješa sa raznim produktima i ponovo se izvozi kao proizvod

  28. Posao recikliranja elektroničkog otpada uključuje • Otvoreno kuhanje elektroničkih ploča • Usitnjavanje • Primitivno topljenje

  29. Obrada monitora!

  30. Skupljanje žica za topljenje

  31. Rad sa kiselinama!

  32. IGRALIŠTE?

  33. Zaključak • Povezanost elektroničkog otpada u Guiyu i SAD-u i Japanu uključuje ne samo opće probleme okoliša već i globalne probleme uključujući trgovačku etiku.

  34. Borba protiv organiziranog kriminala u trgovini opasnim otpadom • Lokalne i međunarodne grupe diljem svijeta zarađuju godišnje 22-31 mlrd USD na: • odlaganju opasnih otpada • švercanju zabranjenih opasnih materijala • iskorištavanju i pronevjeri zaštićenih prirodnih resursa • Ilegalna trgovina osjetljivim tvarima pogoduje i jačanju ostalih kriminalnih organizacija poput onih koje trguju drogom, oružjem te prostitucijom

  35. Neke činjenice o ekološkom kriminalu: • 10-20 mlrd USD u odlaganju otpada i otrovnih materijala • 6-10 mlrd USD u ilegalnoj trgovini ugroženim vrstama i životinjskim dijelovima • 5-8 mlrd USD u krađi i nelegalnoj trgovini prirodnim resursima, uključujući ilegalnu sječu i trgovanje drvima • 1-2 mlrd USD u ilegalnoj trgovini sa tvarima koje štete ozonu

  36. Mnogi problemi i rješenja su slični. • Stoga je suradnja na problemu ilegalne trgovine izvrsna prilika da se međunarodne organizacije udruže i rade zajedno na rješavanju tih problema na različitim područjima • Aktivno sudjelovanje treniranih carina za potporu kontrole uvozno-izvoznog sustava je temelj nacionalnih strategija.

  37. Pogled unaprijed • Izvoženje opasnog otpada da se izbjegnu veliki troškovi skladištenja radi suprotno od ciljeva Baselske Konvencije koji su: • 1. Smanjenje stvaranja opasnog otpada • 2. Nacionalna samostalnost u kontroli opasnog otpada • 3. Smanjenje globalnih kretanja opasnog otpada

  38. Unatoč tome što su ti osnovni ciljevi prihvaćeni i unaprijeđeni mnogo više se mora i treba učiniti u vezi smanjenja i prekida proizvodnje opasnih materijala • Recikliranje otpada bi moglo dodatno zakomplicirati stvar zbog toga što se proširuje tržište koje zahtjeva generaciju otpada

  39. NAJVAŽNIJE • SAD – najveći svjetski generator opasnog otpada bi mogao smanjiti proizvodnju opasnog otpada za preko 41% u sljedećih 5 godina zamjenom koja ne bi implicirala nikakve makroekonomske posljedice • Rješenje za problem opasnog otpada postoji i jasno je i vidljivo, ali politika i kratkovidnost industrije sprečava napredak.

  40. Razvijene države sa najvećim mogućnostima bi trebale utrti put obveznim zamjenjivanjem materijala te smanjenjem sve većeg stvaranja opasnog otpada! • Ovo je potrebno provesti čim prije ako želimo postići održivi razvoj, proizvodnju i potrošnju, dok se novi problemi pojavljuju.

  41. Korištena literatura • Dobiveni materijali, • Internet: • http://www.greenpeace.org/international/ • http://www.ban.org/index.html • http://www.imo.org

More Related