SUSTAVNO STRUČNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RAVNATELJA U HRVATSKOJ UNAPREĐIVANJE KVALITETE I VAŽNOSTI

1. SUSTAVNO STRUČNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RAVNATELJA U HRVATSKOJUNAPREĐIVANJE KVALITETE I VAŽNOSTI Metode i oblici stručnog usavršavanja ravnatelja Blaženka Jurić-Mrša Krk, 11. lipnja 2007.

3. P O L A Z I Š T A • U 21. stoljeću škola i školski sustavi postali su vrlo kompleksni. • Ravnateljska profesija u nas je heterogena s obzirom na stupanj stručne spreme,vrstu prethodnog obrazovanja, motivaciju,uvjete stoga stručno usavršavanje treba imati kompenzirajući i komplementarni karakter. • Koliko programi, metode i oblici usavršavanja ravnatelja daju zadovoljavajuće odgovore na probleme s kojima se stalno susrećemo?

4. “Svaki uspjeh u životu zahtijeva i određeni know-how; bilo da se radi o školovanju za lječitelja, osnovnom znanju latinskog za vrtlare ili poznavanju osnovnih pravila uspješne komunikacije.Na žalost,ima puno ljudi koji hoće biti ili imati sve moguće, ali uvijek u širokom luku obilaze znanje”. CoraBesser-Siegmund : Moć pozitivnih misli, Mozaik knjiga, Zagreb 2002.

5. Očekivanja od ravnatelja u 21.st. • Prema Nacionalnom standardu za ravnatelje (2004. g. UK ) uloga je ravnatelja • 1.Oblikovanje budućnosti • 2.Upravljanje učenjem i poučavanjem • 3.Razvijanje sebe i drugih • 4.Vođenje organizacije • 5.Osiguravanje odgovornosti • 6.Jačanje zajednice

6. “EKSPLOZIJA” KOMPETENCIJA • Iz ovih 6 bezazlenih formulacija uloge ravnatelja prema navedenom dokumentu, proizašlo je 147 kompetencija kojima bi za uspješno upravljanje u 21. stoljeću trebalo ovladati! • How to be a superman?

7. KOMPETENCIJE • Kompetencije se definiraju kao “...bogati inventar znanja, sposobnosti, vještina, odlika, stavova, vrednota,.. koje svaki ravnatelj treba imati da bi uspješno ostvario ciljeve, zadaće i program škole.” Staničić, S., Osposobljavanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, prijedlog programa , Zagreb, prosinac 2005.

8. RAZVIJANJE KOMPETENCIJA • Kako razviti potrebne kompetencije ? • Sustavnim stručnim usavršavanjem koncipiranim prema individualnim potrebama ravnatelja primjerenim metodama i oblicima • Osiguravanjem uvjeta za cjeloživotno obrazovanje • Stvaranje dostupnosti izvora znanja,novih tehnologija i servisa (agencije,centri izvrsnosti) • Poticanje razvoja osobnosti

10. Metode i oblici stručnog usavršavanja Tradicionalne metode: • Predavanje • Savjetovanje • Seminari • Okrugli stolovi • Rasprave Suvremene metode: • Simulacija • Studija slučaja • Igre • Projekt • Praktikum, stažiranje, terenski rad • On line učenje

11. Organizacijski oblici stručnog usavršavanja • Plenarni rad (prijenos općih informacija): oblik pogodan za veći broj sudionika (ali ne puno više od 100) • Individualni, rad u paru i skupni rad: uobičajeni oblici rada u tzv. pedagoškim radionicama i svim suvremenim metodama usavršavanja

12. Upotreba i vrijednost metoda • Za usvajanje znanja primanjem, dovoljno su primjerene tradicionalne metode. • Za zarađivanje znanja i razvijanje ostalih supstrata kompetencija (sposobnosti,vještina, odlika, stavova, vrednota) primjerenije su iskustvene, suvremene metode. • Znanstvena istraživanja nisu pokazala prednost nekih metoda nad drugima “ ..ne postoje dobre ili loše metode po sebi već uvijek samo takve metode koje se s obzirom na konkretni cilj učenja - uz uvažavanje konkretnih pretpostavki polaznika i situacije tečaja - mogu smatrati prikladnim odnosno neprikladnim.” (prema Terhard E.) prema Evald Terhart: Metode poučavanja i učenja, str. 136.

13. IZVORI STRUČNOG ZNANJA Izvore znanja možemo smatrati materijaliziranim metodama, jer metode su “prazne” ukoliko se ne odnose na postupanje s nekim izvorom nove spoznaje (tekst, slika, različiti drugi mediji, pa i osobno iskustvo.

14. Primjer • Za osposobljavanje za timsko vođenje, rješavanje konflikta, upravljanje stresom ili razvoj komunikacijskih vještina upotrijebiti ćemo suvremene metode (simulaciju, studiju slučaja, igru) i oblik u paru ili skupni a samo uvodne informacije mogu se dati u plenarnom dijelu. • Potrebno je voditi računa i o zakonitostima obrazovanja odraslih

15. Andragoški aspekt U organizaciji učenja: • Jače stimulirati • Dati vremena za anticipaciju rezultata • Dozvoliti individualni tempo rada • Omogućiti neposredno poznavanje rezultata • Odstraniti utjecaje koji izazivaju neugodnost, umor i stres • Potkrepljivati uspješna ponašanja, hrabriti i poticati

16. Primjer dobre prakse • Projekt: “Poboljšanje znanja,vještina i kompetencija u poučavanju, rukovođenju i upravljanju školskog nastavnog osoblja u Hrvatskoj” Projekt nastao u partnerstvu između Agencije za odgoj i obrazovanje i Britanskog savjeta Trajanje projekta: Travanj 2006. - ožujak 2008.

17. Sastav projektnog tima • 1. Učitelji i stručni suradnici OŠ i SŠ (žup. voditelji, mentori, savjetnici, sve županije i tipovi škola, savjetnici Agencije zoo) do 30 sudionika • 2. Ravnatelji OS i SŠ, sve regije i tipovi škola i savjetnici Azoo, do 25 sudionika

18. Projektni okvir • Pružiti ekspertizu i podršku pojačanom stručnom usavršavanju županijskih voditelja te osmisliti, nadzirati i vrednovati napredak i omogućiti napredovanje svih županijskih voditelja u sustavu u svim područjima obuhvaćenim projektom.

19. Predviđene aktivnosti Dvogodišnja edukacija; završena 1. godina s 4 modula • Teme: mentorstvo, prezentacijske i diseminacijske vještine, upravljanje promjenama, standardi i kompetencije; • Umrežavanje i razmjena dobre prakse • Samoevaluacija i evaluacija • Godišnje izviješće o postignutim rezultatima

20. Odlike i rezultati projekta • Vrsni predavači i voditelji radionica iz GB • Raznolikost metoda i oblika rada,naglasak na aktivnosti sudionika i iskustvenom učenju • Stjecanje novih stručnih kompetencija, uključujući i napredak u engleskom jeziku • Upoznavanje novih ljudi iz različitih sredina • Stvorena skupina ljudi velikog stručnog i akcijskog potencijala,iskorištene blagodati skupnog rada

21. Partnerstvo organizatora i kontinuitet aktivnosti Poticajno međusobno i zajedničko učenje Evaluacijom postignuća i zajedničkim sastankom oba projektna tima 25. svibnja 2007.- postignuta sinergija i izražena skrb Prikazi diseminacija i okrugli stol “Izazovi u osmišljavanju stručnog usavršavanja nastavnika - razmjena iskustava Educirano 50-tak edukatora za nove diseminacije

23. Zaključak - za što se zalažem? • Za zajednicu koja uči ili kako kaže Margaret J.Wheatley: “Kako ćemo putovati ovaj puta? Odgovor je, zajedno...da provjerimo ideje, da podijelimo što smo naučili, da si pomognemo vidjeti to na novi način, da čuju našu priču...Imamo jedni od drugih znatiželju, mudrost i hrabrost.” • Za metode i oblike stručnog usavršavanja koji omogućavaju razvoj osobnosti jer ne pamtimo ono što smo od nekog čuli već kako smo se pri tome osjećali.

24. Ravnatelj je često osamljena uloga Usprkos potrebe za transparentnošću djelovanja ravnatelj ne može sve podijeliti sa svojim suradnicima u školi. Potrebna nam je potpora sustava i međusobna potpora. Da ne rastemo kao drveće u šumi, jedan pored drugog,sami se probijajući do sunca.

25. ZAJEDNO PREMA SUNCU - društvu znanja Već da svi sudionici ovog procesa, u partnerstvu i sinergiji stvore uvjete da zajedno letimo prema suncu.Ako se udružimo SKY IS THE LIMIT!

26. Literatura 1. Besser-Siegmund, C., Moć pozitivnih misli. Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. 2. Staničić, S., Menadžment u obrazovanju. vl. Naklada, Rijeka, 2006. 3. Skupina autora: Inovacije u osnovnom obrazovanju, Školske novine, Zagreb, 2002. 4. Meyer, H., Didaktika razredne kvake. Educa, Zagreb, 2002. 5. Yudelowitz, J., Koch, R., Field, R., Smart things to know about leadership. Capstone Publishing Limited,Oxford, 2002. 6. Terhard, E., Metode poučavanja i učenja. Educa, Zagreb, 2001. 7. Materijali iz modula 4.