1 / 58

Gospodarenje u zdravstvu

Gospodarenje u zdravstvu. Henrietta Benčević-Striehl, dr.med. Ciljevi. razumjeti jezik zdravstvene ekonomike primjenjivati koncepte zdravstvene ekonomike koji se pojavljuju u situacijama odlučivanja znati postaviti pitanja važna za komunikaciju sa zdravstvenim ekonomistima.

Download Presentation

Gospodarenje u zdravstvu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Gospodarenje u zdravstvu Henrietta Benčević-Striehl, dr.med.

  2. Ciljevi • razumjeti jezik zdravstvene ekonomike • primjenjivati koncepte zdravstvene ekonomike koji se pojavljuju u situacijama odlučivanja • znati postaviti pitanja važna za komunikaciju sa zdravstvenim ekonomistima

  3. Gospodarenje – raspoređivanje ograničenih sredstava između različitih ciljeva koji su u međusobnoj kompeticiji • Ekonomika - racionalna upotreba raspoloživih sredstava

  4. Ekonomija i osobitosti zdravstvene zaštite • Zdravstvena zaštita – gospodarske zakonitosti? • Da li je zdravlje roba? • Život nema cijene? • Bol, nemoć, strah...

  5. Bez obzira na ime, ekonomika nije primarno „ekonomski“ rad i ne radi se uvijek o novcu!!! • Novac je samo jedan od resursa. Drugi resursi su ljudi, vrijeme, prostor... • Troškovi mogu biti opipljivi i lako izraženi pomoću monetarne vrijednosti kao što je slučaj s lijekovima, osobljem, putnim troškovima – ili mogu biti neopipljivi poput boli li ljudskog života...

  6. Što je potreba? • Stanje zdravlja pojedinca prije primanja zdravstvene skrbi • Sposobnost pojedinca da mu zdravstvena skrb pomogne (veća sposobnost pomoći znači veću potrebu).

  7. Osobitosti gospodarenja u zdravstvu • Nepredvidiva pojava pojedinih teških bolesti • Utjecaj ponude na cijenu zaštite • Ovisnost zdravstvenog stanja o drugim djelatnostima osim zdravstvene • Značenje kvalitetnog stručnog i ljudskog djelovanja u zdravstvenoj zaštiti • Velika koncentracija stručnjaka i kapital au zdravtsvenoj industriji • Velik utjecaj subjektivnih stavova pri ocjeni zdravstvenog stanja, predrasude prema nekim bolestim ai načinu zdravstvenog ponašanja • Važan utjecaj etike i kulture • Tradicionalna uzajamnost i solidarnost • Asimetrija informacija

  8. Zdravlje – društvena vrijednost Čimbenici napredka: • BOGATSVO: OKOLIŠ, mogućnost infrastrukture • ZDRAVLJE: snaga i stvaralaštvo naroda • OBRAZOVANJE: znanje i sposobnosti • POLITIČKA MOĆ: cilj i vodstvo • PROIZVODNJA: stvaranje novih vrijednosti

  9. Sadržaji zdravstvene ekonomike • Temeljna pitanja o shvaćanju vrijednosti zdravlja i bolesti te faktorima koji na njih utječu • Makroekonomska pitanja: ekonomika i zdravstvena politika (udio BDP za zdravstvo) • Mikroekonomska pitanja: način ocjene i plaćanja zdravstvene potrošnje (maksimiranje učinka) • Metode ekonomskog vrednovanja primjenjene u zdravstvu: koštanje i korist, koštanje i učinkovitost, koštanje i dobrobit

  10. Zakoni tržišta • Odnos ponude, potražnje i cijene • Zakon opadajuće granične korisnosti • Time preference – ulaganje kroz vrijeme daje veću vrijednost • Ekonomija razmjera – masovna proizvodnja • Komplementarnost i zamjenjivi izvori sredstava

  11. Ocjenjivamje ekonomičnosti u zdravstvu • Važno je imati jasno određen cilj; smanjenje smrtnosti, invalidnosti, boli, kvaliteta života, unapređenje zdravlja... • Dva pristupa: • Možemo li za ista sredstva dobiti više vrijednosti • Možemo li promjenom postupka dobiti istu korist za manje novca

  12. Mjerilo • QALY – quality adjusted life years • Koliko košta jedan QALY? Slučajni test kolesterola i liječenje u dobnoj skupini 25-39 = 5780 Slučajni test kolesterola i dijeta u dobnoj skupini 40-65 =220

  13. Ipak... • Pravilo: najskuplje i najmanje ekonomično ono što nije uspješno i ono što je nepotrebno.

  14. Mjerilo • DALY – disability adjusted life years – godine života s prihvatljivom nesposobnošću (World bank, WHO 1993. Investing in health) • Koliko produktivnih godina odnosi teret pobola, koje investicije u zdravlje su najopravdanije

  15. Međuigra 3 čimbenika • Zdravstvena potreba • Zahtjev i traženje zdravstvene zaštite • Upotreba zdravstvene zaštite Čimbenici koji djeluju na korištenje zdravstvene zaštite važan su dio ekonoskih analiza.

  16. FINANCIRANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

  17. Osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu • Postaviti ispravne ekonomske poticaje u korištenju i pružanju zdravstvenih usluga • Osigurati da korisnici imaju odgovarajući pristup individualnoj zdravstvenoj zaštiti • Osigurati financiranje javno-zdravstvenih usluga od opće važnosti

  18. rast zdravstvene potrošnje- izvori sredstava ostaju ograničeni

  19. Karakteristike tržišta • Demografske promjene • Promjene u mortalitetu i morbiditetu • Razvoj skupe medicinske tehnologije • Zdravstvo kao radno intenzivna djelatnost • Asimetrija informacija • Ekonomski interesi

  20. OSNOVNI PRINCIPI RAZVIJENE ZDRAVSTVENE POLITIKE • EFIKASNOST (EFFICIENCY) • PRAVEDNOST (EQUITY) Osnovni kriteriji vrednovanja financiranja zdravstvene zaštite (Raspodjele zdravstvenih resursa)

  21. Efikasnost kao ekonomski pojam je moguće definirati kao odnos outputa (učinaka, prihoda, koristi) prema inputima (resursima, ulaganjima, troškovima), ili, drugim riječima, kao uspješnost korištenja resursa.

  22. Makro-efikasnost udio BDP za zdravstvo Mikro-efikasnost maksimiranje učinaka Efikasanzdravstvenisustav => max. kvalitetauzmin. troškove

  23. PRAVEDNOSTufinanciranjuzdravstvenezaštite • financiranjeuskladusmogućnostimapojedinaca • principvertikalnepravednosti

  24. Pravedansustavfinanciranjazdravstva • financiranjepozitivnopovezanosmogućnošćuplaćanja, tzv. Kakwani indeks progresivnosti (progresivan, proporcionalan, regresivan)

  25. Princip horizontalne pravednosti • Princip pravednosti u pružanju zdravstvene zaštite, a podrazumjeva da svaki pojedinac dobiva jednaku zdravstvenu usluga za jednaku zdravstvenu potrebu.

  26. PRIHODI (NAČINIFINANCIRANJA): • POREZI • DOPRINOSISOCIJALNOGZDRAVSTVENOGOSIGURANJA • PREMIJEPRIVATNOGZDRAVSTVENOGOSIGURANJA • OSOBNIRAČUNIMEDICINSKE ŠTEDNJE • IZRAVNO PLAĆANJE ZDRAVSTVENIH USLUGA (“Out-of-pocket payments, user chargers”) • ZAJMOVI, POTPORE, DONACIJE

  27. Pojmovi • Porezi: vrsta javnih prihoda koja se pojavljuje kao prisilno plaćanje državi bez protunaknade • Doprinosi: vrsta javnih prihoda u kojih je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu (usluga razmjerna uplatama). U Hrvatskoj se ubiru iz plaće i na plaću (tj. Na teret zaposlenika i na teret poslodavca). To su prihodi izvanproračunskih fondova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Služe za financiranje usluga koje imaju socijalnu komponentu.

  28. Skupljanje novca unaprijed u cilju zajedničkog podnošenja rizika • indirektni način plaćanja zdravstvene zaštite putem treće strane nastao kako bi se građani zaštitili od financijskog rizika bolesti

  29. Osnovni elementi i odnosi u financiranju zdravstvene zaštite A B C

  30. Ključni subjekti u svakom zdravstvenom sustavu su: 1. građani, osiguranici, pacijenti 2.pružatelji zdravstvenih usluga 3.posredna instituicija (sabirač prihoda i platitelj usluga)

  31. Osnovni funkcionalni odnosi između aktera u zdravstvenom sustavu su: A) sakupljanje prihoda B) udruživanje, agregiranje financijskih sredstava, kupovanje ili plaćanje zaštite C) pružanje zaštite

  32. Načini plaćanja liječnika i zdravstvenih ustanova • metodom plaće (određeni iznos novca za određeni vremenski period), glavarine (određeni iznos po pojedinom pacijentu upisanom na listi liječnika za određeni period), prema slučaju (prema skupinama dijagnoza istih ili sličnih troškova liječenja, PPTP, DTS, engl. diagnosis related groups - DRGs), prema usluzi (“cijena-puta-usluga”, engl. fee-for-service).

  33. Zdravstvene ustanove mogu biti plaćane putem općeg proračuna (procjene svih troškova), glavarine, prema slučaju (dijagnostičkim skupinama), prema danu (određeni iznos po pacijentu za svu zaštitu za svaki dan proveden u bolnici), prema usluzi (prema posebnim cijenama sa svaki medicinski postupak), i putem grantova (potpore od strane vlade za kapitalna ulaganja: nabavku skupe opreme i izgradnju

  34. Državno financiranje kroz poreze • Beveridge model, prema Lordu Beveridgu na temelju čije inicijative je model nacionalne zdravstvene službe prvi put uveden u Velikoj Britaniji 1948. godine. • Osnovno obilježje ovog sustava financiranja je da zdravstvenu zaštitu financira država iz državnog proračuna a sredstva se prikupljaju kroz opće oporezivanje.

  35. Problem transparentnosti, odlučivanja o novcu, pritiska bogatih... • upravljanje tim sustavom je relativno lagano, efikasan je jer omogućava izravnu kontrolu troškova, omogućava opću pristupačnost pretežno kvalitetnih usluga u odnosu na relativno mala financijska sredstva, osigurava visok stupanj pravednosti u financiranju po principu finaciranja prema mogućnostima plaćanja

  36. Socijalno zdravstveno osiguranje • Sustav financiranja na osnovi socijalnog zdravstvenog osiguranja naziva se i Bizmark model, prema kancelaru Bismarcku za vrijeme čije vlasti je 1883. godine u Pruisiji po prvi put uveden ovakav model financiranja zdravstvene zaštite

  37. Karakteristike • da je socijalno zdravstveno osiguranje obavezno. Cjelokupno stanovništvo ili neki njegovi dijelovi (npr. zaposleni s dohodkom koji ne prelazi određenu granicu) zakonski se obavezuju na osiguranje zdravstvenih i s njima povezanih drugih rizika. • da građani – osiguranici redovito uplaćuju doprinose osiguranja, obićno u vidu određenog postotka od prihoda ili plaće. • da postoje posredna administrativna tijela (fondovi zdravstvenog osiguranja, bolesnički fondovi) koji imaju glavnu ulogu u upravljanju prikupljenim financijskim sredstvima i plaćanju zdravstvenih usluga.

  38. Prednosti sustava financiranja putem socijalnog zdravstvenog osiguranja su što je sustav financiranja transparentniji od poreznog i zato prihvatljiviji u javnosti, osigurava visoki stupanj izbora, visoku razinu usluga uglavnom više kvalitete, te visok stupanj zadovoljstva korisnika.

  39. Problemi • Pretjerano i nepotrebno korištenje zdravstvene zaštite uvjetovano samim postojanjem zdravstvenog osiguranja. Pretjerana ponuda i pretjerano korištenje usluga uzrok je prevelike zdravstvene potrošnje. Kako bi se platili troškovi prekomjernog korištenja usluga, dolazi do stalnog povećanja doprinosa i makro-neeikasnosti sustava, stalnog porasta udijela zdravstvene potrošnje u bruto društvenom proizvodu.

  40. Privatno zdravstveno osiguranje • Razni oblici privatnog financiranja zdravstvene zaštite uključuju privatno zdravstveno osiguranje, osobne račune medicinske štednje, i izravno plaćanje troškova zdravstvene zaštite.

  41. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u Europi • Dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje može biti zamjensko, dodatno i dopunsko

  42. Zdravstveno osiguranje • Povijesni razvoj Zdravstveno osiguranje je star oblik financijskog osiguranja od zdravstvenogrizika.

  43. Bolesničko osiguranje – dobrovoljno udruživanje građana • udruživanje građana • osiguranje u slučaju bolesti • prava na novčanu naknadu i medicinski tretman • nastaje u 13. – 15. stoljeću na temelju posebno ugroženih zanimanja: rudari,kućne sluge • doprinosi – fiksni izvori • ugovorni liječnici

  44. 2. Obvezno zdravstveno osiguranje • obvezno zdravstveno osiguranje za rudare, državne službenike i sluge • fiksni iznosi doprinosa ili proporcionalno zaradama što su uplaćivali radnici iposlodavci • 1883. u Njemačkoj se osniva nacionalno obvezno zdravstveno osiguranje • izvorno je ono bilo zamišljeno za zaposlene koji zarađuju ispod određenog minimuma • cenzus (prihodovni limit)

  45. RH, mješoviti – pretežno Bismarc • HZZO državna institucija, što nije poželjna situacija, jer je u pravom modelu socijalnog zdravstvenog osiguranja administrativno tijelo neovisno. Trenutno je obvezno zdravstveno osiguranje regulirano: • Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju: • U Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje je obvezno i dobrovoljno • Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje... • Zakonom o zdravstvenoj zaštiti: • Ovim se Zakonom uređuju načela, mjere, način provođenja te organizacija zdravstvene zaštite... • Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama i Zakonom o trgovačkim društvima...

  46. SUVREMENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE • U većini razvijenih zemalja postoji zdravstveno osiguranje – obavezno ili privatno. • Osnovni element zdravstvenog osiguranja je solidarnost. • To je socijalno osiguranje od ekonomskih posljedica bolesti.

  47. Formalno sudjelovanje građana-osiguranika u plaćanju dijela troškova zdravstvene zaštite • (engl. cost-sharing) može biti u slijedeća tri glavna oblika: • suplaćanje ili doplata po usluzi (engl. co-payment, kod nas popularno nazvana ”participacija”): pacijent plaća određeni novčani iznos za svaku korištenu uslugu - pregled, zahvat, recept, bolnički dan (npr. 5 kuna za recept, 15 kuna za pregled); • suosiguranje (engl. co-insurance): pacijent plaća postotak od ukupne cijene usluge (npr. 15% od cijene lijeka, 20 % od cijene pretrage); • franšiza (engl. deductible): pacijent osobno plaća troškove zaštite do određenog iznosa.

  48. Neformalno sudjelovanje građana • Plave kuverte • Pokloni

  49. Kontrola troškova Zdravstvenu potrošnju je teško smanjiti,alise može kontrolirati. Elementi kontrole su: • zdravstveni standard • standardi i normativi zdravstvene djelatnosti • ciljevi zdravstvene zaštite

More Related