1 / 13

SPOLJNOTRGOVINSKA POLITIKA

SPOLJNOTRGOVINSKA POLITIKA. Spoljnotrgovinska politika je skup mera i propisa kojima država reguliše spoljnotrgovinske tokove (izvoz i uvoz). Instrumenti spoljnotrgovinske politike su: Carine Kvote Subvencije Mere indirektnog protekcionizma. CARINE.

galen
Download Presentation

SPOLJNOTRGOVINSKA POLITIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SPOLJNOTRGOVINSKA POLITIKA Spoljnotrgovinska politika je skup mera i propisa kojima država reguliše spoljnotrgovinske tokove (izvoz i uvoz). Instrumenti spoljnotrgovinske politike su: Carine Kvote Subvencije Mere indirektnog protekcionizma

  2. CARINE • Carina je iznos u domaćoj valuti koji vlasnik robe plaća državi prilikom prelaska robe preko granice. • Carina, po pravilu ima: • Fiskalni efekat, • Protekcionistički (zaštitni) efekat • Prema načinu obračuna carine delimo na: • carine po vrednosti (ad valorem): obračunava se procentualno od vrednosti robe (vrednost x carinska stopa) • specifične carine (po jedinici proizvoda): obračunava se u odnosu na količinu (količina x jedinična carina) • Prema pravcu kretanja robe carine mogu biti: • uvozne • izvozne

  3. CARINE • Preferencijalne carine: niže carinske stope u odnosu na regularne (npr. Opšti sistem preferencijala) • Tretman najpovlašćenije nacije (najvećeg povlašćenja), tj. tretman normalnih trgovinskih odnosa: niže carinske stope od regularnih za zemlje sa kojima je potpisan trgovinski ugovor sa klauzulom najvećeg povlašćenja • Carinska tarifa: akt (dokument) koji predstavlja sistematski pregled svih carina na jednom carinskom području (obično država) • Carinska kvota (kontingent): količina određene robe koja se može uvesti bez plaćanja carine ili uz njeno plaćanje po nižoj stopi od one koja je redovno propisana u carinskoj tarifi za odnosnu robu.

  4. STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE • Nominalna carinska stopa pokazuje za koliko će cena uvozne robe biti povećana za domaće kupce. • Stopa efektivne zaštite pokazuje koliki je stvarni stepen zaštite domaćih proizvođača koji se takmiče sa uvoznom konkurencijom, tj. za koliko će nakon uvođenja carina porasti dodata vrednost domaćeg proizvođača.

  5. STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE • U slučaju kada se domaći proizvod proizvodi isključivo od domaćih sirovina, stopa efektivne zaštite je jednaka carinskoj stopi na uvoz finalnog proizvoda. Međutim, ako i domaći proizvod u sebi sadrži uvozne komponente, efektivna zaštita se može razlikovati od nominalne carinske stope na finalni proizvod.

  6. STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE • Primer: cipele se proizvode u Srbiji od uvozne gume i uvozne kože. • Pretpostavimo da je trgovina (uvoz) slobodan i da je cena para cipela (uvoznih i domaćih) 10000 dinara. Cena uvozne gume je 3000 dinara i uvozne kože 3000 dinara. • Dodata vrednost domaćeg proizvođača je • 10000 – 3000 – 3000 = 4000 dinara • Ukoliko država uvede carinu od 20% na uvoz cipela i 10% na uvoz gume i kože, nova cena cipela je 12000 dinara, nova cena uvozne gume i kože po 3300 dinara. • Dodata vrednost domaćeg proizvođača je • 12000 – 3300 – 3300 = 5400 dinara, što je za 35% više nego pri slobodnom uvozu (stopa efektivne zaštite je 35%)

  7. STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE • Pravilo: kada god je carinska stopa na uvoz komponenti manja od carinske stope na uvoz finalnog proizvoda, efektivna carinska zaštita je veća od carinske stope na uvoz finalnog proizvoda, i obrnuto. • Povećavanje carinske stope sa porastom stepena obrade proizvoda naziva se carinska eskalacija i uobičajna je praksa u spoljnotrgovinskoj politici.

  8. EFEKTI CARINA cena P • E –ravnoteža zatvorenog tržišta • Plavo polje – potrošački višak (razlika između cene koju su potrošači spremni da plate i tržišne cene) • Crveno polje – proizvođački višak (razlika između cene koju su proizvođači spremni da ponude i tržišne cene) E • T količina

  9. EFEKTI CARINA • efekat povećanja cene(sa Ps na Ps+c) • efekat povećanja domaće proizvodnje (sa A na C) • efekat smanjenja domaće potrošnje (sa B na D) • efekat smanjenja uvoza (sa AB na CD) • a+b+c+d = smanjenje potrošačkog viška • a - povećanje proizvođačkog viška (redistributivni efekat, tj. prelivanje dohotka od potrošača ka proizvođačima) • c – fiskalni efekat (prihod budžeta, tj. prelivanje dohotka od potrošača ka državi) • Neto gubitak dohotka za zemlju zbog uvođenja carina je b+ d cena E • Ps+c C D • • a b c d Ps • • A B količina

  10. ARGUMENTI ZA CARINE Ekonomski neopravdani argumenti: • Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita • Povećanje zaposlenosti • Zaštita od jeftine radne snage • Čuvanje novca kod kuće Politika koja ima za cilj povećanje domaće zaposlenosti i dohotka na račun zemalja trgovinskih partnera se naziva “politika osiromašenja suseda (beggar my neighbour)”.

  11. ARGUMENTI ZA CARINE Ekonomski opravdan argument: • Zaštita mlade industrije – politika protekcionizma tvorci: Aleksandar Hamilton (USA) i Fridrih List (NEM) • Mlada industrija je ona koja trenutno nema komparativne prednosti, ali zahvaljujući ekonomiji obima, krivi učenja i drugim faktorima ima potencijal da uz adekvatnu privremenu zaštitu postane konkurentna na svetskom tržištu. • Pitanja: • Koju industiju razvijati? • Visina carinske stope? • Vremenski period zaštite? • Da li je bolja upotreba drugih instrumenata (subvencija, npr.)?

  12. ARGUMENTI ZA CARINE Argument: zaštita od inostranog dampinga • Damping je prodaja robe na inostranom tržištu po ceni koja je niža od cene na domaćem tržištu. Damping je oblik cenovne diskriminacije. Damping se smatra nelojalnom konkurencijom. • Damping može biti: dugotrajan, ofanzivan (predatorski – u cilju osvajanja tržišta i sticanja monopolskog položaja) i sporadični. U prva dva slučaja može naneti značajnu štetu domaćoj industriji. • Na zahtev domaćih proizvođača, a ukoliko se dokaže postojanje cenovne diskriminacije i šteta domaćoj privredi, država uvodi antidampinške carine.

  13. ARGUMENTI ZA CARINE Argument: zaštita od inostranih subvencija • Država može uvesti kompenzatorne carine, ukoliko se dokaže da je niska cena uvoznih proizvoda posledica inostranih subvencija izvoznicima i ukoliko se dokaže šteta za domaću industriju.

More Related