Download
1 / 12
120 likes | 502 Views
Ikonicni karakter izraza. Charles Bally, tvorac afektivne lingvistike, navodi sljedeci primjer:Cudim se
E N D
1. LINGVOSTILISTIKA Lingvisticka disciplina koja identificira, opisuje i vredenuje intenzifikaciju izrazni osobina teksta na planu fonetike, morfologije i tvorbe rijeci, sintakse, semantike, leksika, grafije i diskurza.
2. Ikonicni karakter izraza Charles Bally, tvorac afektivne lingvistike, navodi sljedeci primjer:
Cudim se što vas vidim ovdje.
Gle, vi ste ovdje?
Kako! Vi ovdje?
Vi!
O!
Prijelaz od izjavne recenice koja opisuje cudenje do ikone cudenja “O!”
Izraz prestaje biti znak za predmet (cudenje) – postaje ikona cudenja – cudenje samo.
F.de Saussure: “…izražajnost je osjetna prisutnost oznacenoga u oznacitelju, kada znak pobuduje u nama osjecanje analogno osjecanju na kakvo nas potice sam dati objekt”.
3. Definicije pojmova Prema K. Pranjicu:
Izražajna sredstva: fonetski, morfološki, rjecotvorni, sintakticki, leksicki, semanticki oblici koji postoje u jeziku kao sustavu za za svrhu logicke i emocionalne intenzifikacije izraza.
Stilisticki postupak: svjesna i svrhovita intenzifikacija tipicnih strukturnih i semantickih svojstava jezika.
Individualni stil: unikatna kombinacija jezicnih jedinica, izražajnih sredstava i stilistickih postupaka svojstvenih pojedincu koji se jezicno izražava.
Norma – gipka postojanost fonemskih, morfoloških, leksickih i sintaktickih modela u optjecaju jezicnom djelatnošcu odredenog razdoblja.
4. Stilem Prema R.Katicicu:
“Jedno od najvažnijih sredstava za isticanje strukture i toka unutrašnjeg zbivanja i književnom djelu jest smanjenje pretkazivosti redoslijeda elemenata u govornom nizu.”
“Stilemi su znakovi koji cine uocljivom unutrašnju strukturu književnog djela. Ta funkcionalna veza stilema s unutrašnjim svijetom književnog djela daje stilemima mogucnost da kod citetelja pojacaju estetski doživljaj. Taj estetski doživljaj ne zavisi samo od nepretkazivosti nego mnogo više od njihove funkcionalnosti u strukturi pjesnickog svijeta.
“Stilemi ne daju tekstu umjetnicki karakter nego cine uocljivom njegovu unutrašnju strukturu.”
“Stil više nije vanjsko svojstvo teksta vec je osebujna unutrašnja struktura djela u njegovu totalitetu.”
5. Lingvostilistika Opozicija: Lingvostilistika – impresionisticka stilistika
Lingvostilistika polazi od jezicne cinjenice
Uocava logicke i emocionalne intenzifikacije izraza – stileme, ali na kao vanjske elemente teksta vec unutar strukture teksta.
Stilem kao intenzifikator izraza na planu fonetike, morfologije i tvorbe rijeci, sintakse, semantike, leksika, grafije, diskurza.
Fonostilistika, morfonostilematika, sintaktostilematika, semantostilematika, leksikostilematika, grafostilematika, makrostilematika.
6. Fonostilematika Fonostilematika
K.Pranjic – definicija: “ Fonostilematika – stilisticka disciplina koja popisuje-opisuje-vrednuje izražajna sredstva te stilisticke postupke na planu fonetike i fonologije (glasove, njihove opozicije, distinktivnu semanticku njihovu relevantnost), sve jezicne pojave koje su zvuk shvacen kao psihicki kvalitet ili supstancijalni kvantitet; jedinica stilskog pojacanja na ovom planu jest fonostilem.
7. Primjeri fonostilematski Krevet je zdravih kao bijela lada koja plovi punim jedrima sna. Kad uplovi u Jutro bodro izlaze putnici ostavljajuci za sobom blage tragove odmora. Nasisali su se sna pa se protežu, “dobro jutro” govore zijevajuci. (R.Marinkovic “Andeo”)
A silno svjetlo, ko stotinu zvona
Sa zvonika bijelih, u pameti
Ludoj sijevne: Svjetlost sa Siona,
Divna svjetlost, koja svijeti!
Svijetla ptico! Svijetlo drvo! Rijeko!
Mjesece! Svjetlo ko majcino mlijeko! (I.G.Kovacic “Jama”)
Neko sa svojim bolom ide
Ko s otkritom ranom: svi neka vide
Drugi ga cvrsto u sebi zgnjeci
i ne da mu preci u suze i rijeci (D. Cesaric “Skriveni bol”)
8. Primjeri fonostilematski Pa jefte, gopfodine pukovnice – uvjereno odgovara Herma – dofadno je. Ofobito uvece…Nema fe fta vaditi, pvodajemo fjake… (R.Marinkovic “Kiklop”)
I tu i tako trajati i htjeti / da nam tijelo ko svjetionik svijeti (M.Krleža “I tu i tako trajati i htjeti”) – aliteracija
I cvrci, cvrci, cvrcak na cvoru crne smrce / svoj trohej zagušljivi / svoj zvucni teški jamb
9. Primjeri fonostilematski A. G. Matoš – Jesenje vece
Olovne i teške snove snivaju oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, žutom rijekom medu golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju kucice i toranj; sunce u ranama mre i motri kako mrke bivaju vrbe, crneci se crnim vranama. Sve je mracno, hladno; u prvom sutonu tek se slute ceste, dok ne utonu u daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem šapce o životu mrakom gluhijem, kao da je samac usred svemira.
10. Fonostilematika u akcentuaciji i artikulaciji glasova
Dao mi je puno. - Neutralan izgovor [p] u neafektivnoj realizaciji
Dao mi je puno! - [p] s napetom artikulacijom – ekspresija emocije
To je divno. - [d] neutralno
To je divno! – [d] s napetom artikulacijom
On je izvŕnredan profesor - On je îzvanredan profesor
Ona je to napravila izvŕnredno. – Ona je to napravila îzvanredno!
11. SEMINAR Mak Dizdar - Zapis o zemlji
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki: A kto je ta šta je ta da prostiš Gdje li je ta Odakle je Kuda je ta Bosna Rekti A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: Bosna da prostiš jedna zemlja imade I posna i bosa da prostiš I hladna i gladna I k tomu još Da prostiš Prkosna Od Sna
12. Literatura K.Pranjic (1968) - Jezik i književno djelo, Zagreb.
J. Božanic (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika usmene nefikcionalne price Komiže. Poglavlje Mikrostrukture stila u facendama (147 - 187).
