ŽIDOVI U DARDI

1. ŽIDOVI U DARDI

2. UVOD • Židovi u Dardi u našoj nedavnoj prošlosti činili su prepoznatljivu manjinu. • Danas ih više nema……

3. Gdje su nestali? • U holokaustu? • U migracijama? • Kada su došli na područje Baranje? • Kojim jezikom su govorili? • Čime su se bavili? • Koliko ih je bilo?

4. Odakle su došli? • Sve su to pitanja na koje knjige ni povijesna znanosti još nisu odgovorila. • Židovi su danas zaboravljeni kao da ih nikad nije bilo. • Podsjetnik na njih danas je samo židovsko groblje. • Razrušeno i zapušteno.

5. Upravo iz tih razloga, motivirani znatiželjom, odlučili smo se na ovo istraživanje. • Ovo su naši rezultati……

6. Antičko razdoblje na području Baranje • Početkom I. stoljeća Rimljani su osvojili krajeve sjeverno od Drave sve do Dunava, koji je postao granica njihovog Carstva. • Time je završilo dugotrajno razdobljeprapovijesti ovih krajeva i oni bivaju uklopljeni u krug antičke civilizacije

7. Kroz čitavu Baranju vodila je strateški i trgovački vrlo važna cesta koja je povezivala Mursu s Asguincumom. • Pronađen je i natpis koji govori o postojanju sinagoge na području Murse. Natpis je iz 3. stoljeća poslije Krista. • Zbog tih činjenica možemo pretpostavljati da su i Židovi boravili na prostoru Baranje jer je ovdje bila živa trgovina između Osijeka i Budimpešte.

8. Srednjovjekovna Baranja • Nakon pada Rimskog Carstva ovim prostorima prvo prolaze Huni, a nakon njih stižu Avari i Franci. • Nakon smrti Karla Velikog 814. godine za prevlast u Baranji bore se Germani i Slaveni. • Tako se stanje nastavljalo sve do dolaska ugarskih plemena pod vodstvom Arpada.

9. Podatke o Židovima na prostoru Baranje u srednjem vijeku nismo pronašli kao ni sastav stanovništva za vrijeme turskog gospodstva od vremena Mohačke bitke.

10. Židovi na području Darđanskog vlastelinstva • Nakon oslobađanja Baranje od Turaka i mira u Srijemskim Karlovcima 1698. godine područje hrvatske Baranje podijeljeno je na dva vlastelinstva. • Beljsko vlastelinstvo koje je pripalo velikom pobjedniku kod Sente Eugenu Savojskom i Darđansko vlastelinstvo koje je pripalo Bečkoj Komori.

11. Na područje Darđanskog vlastelinstva prema Popisu kotarskih načelnika, koji sadrži i popis stanovništva, 1785.g u Dardi se nalazi devet židovskih obitelji. • Te židovske obitelji koje nemaju stalno boravište. Većina ih se bavi trgovinom i obrtom.Dva stanuju na vlastelinskom placu, a drugi u seljačkim kućama Nemaju rabina niti stvarnu sinagogu, već se sastaju u jednoj sobi. Od njih ni jedan nije kirurg niti liječnik. Svi su siromašni.

12. U istom izvoru navodi se da se židovski trgovci ne usuđuju prodavati štetnu robu jer bi ih smatrali krijumčarima i da najviše trguju po Bosni i Slavoniji. • Osim Darde u Darđansko vlastelinstvo, koje je pripadalo obitelji Esterhazy, pripadalo je i selo Kozarac u kojoj nalazimo popis dva Židova koji se bave trgovinom. U Kozarcu nema rabina i sinagoge. • U selu Karanac postoji jedna židovska obitelj koja se bavi trgovinom i nema stalno prebivalište.

13. Židovi se na prostoru Baranje bave trgovinom i obrtom te odlaze na sajmove na kojima prodaju svoju robu. Židovi prvenstveno trguju poljoprivrednim proizvodima i rabljenim stvarima jer im je jedino trgovina tih proizvoda bila omogućena. • Njihov broj stalno povećava od prve polovice 19. stoljeća kada započinje proces modernizacije u hrvatskim zemljama, pa Židovi u tom napretku postepeno stječu građanska prava i sve bolje žive. • Osobito je za Židove bilo nepovoljno što nisu mogli posjedovati ni nekretnine ni zemlju.

14. Kanonske vizitacije po Baranji iz godine 1810. govore nam da u Dardi Židovi imaju vlastitu sinagogu, rabina i školu te da ih ima 135 duša. • Već 1829 godine sljedeći kanonski popis govore kako u gradiću Darda Židovi imaju vlastitu sinagogu i rabina, kao i školu te ih ima 231 duša. • Možemo zaključiti da su u Dardi bili povoljni uvjeti za doseljenje Židova kada su u 19 godina skoro pa udvostručili svoj broj u Dardi.

15. Punu građansku ravnopravnost Židovi postižu 1873. godine što otvara nove perspektive i potiče dramatične promjene. • U generaciji koja je doselila u Hrvatsku bili su uglavnom trgovci koji su pokućarili ili otvarali trgovine po selima i malim gradovima. U sljedećoj generaciji, stekavši određeni imetak, mnogi se doseljavaju u Zagreb. • Druga i treća generacija doseljenika krenule su u akademska zvanja i etablirale se u prestižnim zanimanjima. Najviše idu u liječnike i odvjetnike, ali se pronalaze i kao graditelji, arhitekti, umjetnici. Trgovačka djelatnost u mnogih prelazi u veletrgovačku i bankarsku, a od obrtnika postaju pravi industrijalci.

16. Prema statističkom popisu iz 1881., na Beljskom je vlastelinstvu bilo 42 762 stanovnika, • Sljedeći podatak o broju Židova na prostoru Baranje govori nam da u Pečuškoj dijecezi godine 1900. pripadalo 99 katoličkih župa, 23 pravoslavne zajednice pripadale su budimskoj episkopiji, 81 kalvinska zajednica i sedam židovskih bogoštovnih općina

17. Popis stanovništva po narodnosti i vjeroispovijesti iz 1881.g.

18. Baranja između dva rata • Poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije južni dio Baranje ulazi u sastav Kraljevine SHS. Stvaranjem Banovina Baranja je ušla u sastav Dunavske Banovine sa sjedištem u Novom Sadu. • Etničko se ustrojstvo južne Baranje poslije 1918. godine prilično promijenilo; dio se Mađara iselio i prešao u Mađarsku,iseljavaju se Nijemci, a smišljenom politikom Srbije naseljeni su pravoslavci, u prvom redu srpski dobrovoljci, solunaši. • Nekad uzorno Beljsko dobro pomalo zaostaje u gospodarstvu jer nema domaćinskog odnosa ni pravog gospodarenja.

19. Popis stanovništva iz 1921.g.

20. Židovi u Dardi tijekom II. svjetskog rata • Njemačka napada Jugoslaviju 6. travnja 1941. godine, a 10.4.1941. osnovana je Nezavisna Država Hrvatska. NDH je izgubila Baranju , koju su okupirali Mađari. • Počinju vrijediti svi mađarski zakoni i svi su propisi prošireni na Baranju. • Do ostavke vlade Bardossya Laszla 8. ožujka 1942. godine Židovi su bili uhićivani, zlostavljani, proganjani. Sinagoge, židovske kulturne ustanove, pa čak i židovska groblja sustavno su uništavani.

21. Vlada Kallaya Miklosa poooštrila je zakonske propise u vezi sa Židovima. • Mnogi su slani u vojne logore po različitim mjestima radi izgradnje aerodroma i drugih vojnih objekata. • Zakonski tretman Židova za Kallayeve vlade bio je puno blaži od onoga koji je provodio Ante Pavelić u NDH. Velik je broj Židova bježao iz NDH u Mađarsku ili Italiju.

22. Nakon Njemačke okupacije Mađarske 19. ožujka 1944. vladu je oformirao Stojay Doma s pristalicama i članovima pronjemačke i profašističke stranke „Obnova“. • Položaj Židova se pogoršavao iz dana u dan. Provođena su masovna uhićenja i uništavanja Židova. Od tada provodi se masovna deportacija svih Židova iz Mađarske u logor Auschwitz.

23. 1944. formirao se sabirni logor u Dardi i pri tome su uhvaćeni i odvedeni u Auschwitz ovi Židovi: • Aranka Berger, kućanica oko 60 godina starosti - 26. travnja 1944. doveden u Sabirni logor Darda, 28. svibnja upućena u Auschwitz • Ljudevit Begrer, odvjetnik oko 67 godina starosti - isto • Abrahan Kesller, dijete oko 4 godine starosti - 26. travnja 1944. doveden u Sabirni logor Darda, 28. svibnja upućen u Auschwitz • Jolanda Kesller, kućanica, oko 65 godina starosti - isto • Ilonka Kesller, kućanica, oko 70 godina starosti - isto • Lazar Kesller, učitelj, oko 70 godina starosti - isto • Nela Verthajm, kućanica, oko 38 godina starosti – isto

24. Obitelj Janketovics stradala je ranije 1942. godine u sabirnom logoru Banjiciu Srbiji. • Adolf Janketovics, trgovac oko 30 godina starosti - stradao na Banjici 19. studenoga 1942. • Ida Janeketovica, dijete, oko 4 godine starosti - isto • Lela Janeketovics, kućanica, oko 24 godina starosti - isto

25. U Auschwitzu je vršena selekcija. Malobrojni sposobni muškarci od 15 do 45 godina na jednu stranu, a žene s djecom, trudnice, žene, muškarci iznad 50 godina slani su ravno u plinsku komoru izravno s željezničkog kolodvora. • 15. listopada 1944. godine regent Miklos Horty objavio je kapitulaciju Mađarske pred saveznicima. To je izazvalo puč Ferenca Szalasija i njegove Stranke strelastih križeva. Nastavljeno je donošenje novih protužidovskih propisa na temelju kojih su pohapšeni preostali nearijevci i odvedeni u logore

26. Prema nekim procjenama živote je izgubilo u njemačkim i drugim inozemnim logorima 6 800 do 7 700 Židova sa područja NDH i oko 19 000 u logorima u Hrvatskoj od toga je bilo oko 6 000 Židova iz Hrvatske i 7 000 iz BiH.

27. Židovsko groblje • Židovsko groblje danas je zapušteno, no ipak se mogu otkriti imena i prezimena ljudi koji su živjeli na području Darde kao i neki osnovni podaci. • Ovo je nadgrobni spomenik liječnika Grubera Lajoša

28. Nadgrobni spomenici Regine Rosenbaum. • Nadgrobni spomenik Keszusa Gabora

29. Zaključak • Baranju je najlakše opisati riječima: na vratima naroda, na granici svjetova. • Mnogi narodi su prošli ovim područjem. Mnogih od njih više nema. Jedan od tih naroda su i Židovi. • O njima danas govori samo njihovo groblje u Dardi. Tihi spomenici nedavne prošlosti.

30. Židovi se najvjerojatnije naseljavaju na području Darde već u antičko vrijeme • Do 16. stoljeća u Baranji su česti prodori i smjene stanovništva; ilirska plemena i Rimljane smjenjuje Huni, Avari, Slaveni i na kraju Mađari. • U 13. stoljeću, kao posljedica provale Tatara na ovaj prostor, zabilježena su velika pustošenja i uništenje najvećeg broja naselja.

31. Prema popisima stanovništva iz 1785.g. na prostoru Darde živi devet židovskih obitelji koji se bave trgovinom rabljenih stvari i poljoprivrednih proizvoda. Židovi u tom razdoblju imaju ograničena građanska prava tako sa su redom bili siromašni. • Već sljedeći popis stanovništva iz 1810. govore nam kako imamo 135 Židova. Židovi sad već imaju sinagogu, rabina i školu. Još uvijek se prvenstveno bave trgovinom i obrtom.

32. No već sljedeće generacije odabiru školovanje u osječkoj gimnaziji, a zatim i daljnje školovanje na fakultetima u Zagrebu, Pečuhu i Budimu. Ovi Židovi većinom govore mađarski ili njemački te su organizirani u različita židovska društva i društva kulturno- prosvjetnog tipa. • Vrhunac naseljavanja Židova svakako je prva polovica 19. stoljeća. Snažno doseljavanje stanovništva iz Austrije, Njemačke, Bosne i Srbije znatno su povećale broj stanovnika.

33. Usporavanje rasta stanovništva počinje u drugoj polovici 19. stoljeća kao rezultat gospodarske krize i haranja kolere. • Pad broja stanovnika Baranje nastavlja se i u prvoj polovici 20. stoljeća. Razlozi su svakako slabija gospodarska razvijenost, pripadnost Baranje Dunavskoj banovini, velik broj poginulih u Prvom svjetskom ratu, bolji uvjeti života u većim gradovima. • U tom razdoblju Židovi migriraju prema sjeverozapadu Hrvatske, prema Zagrebu gdje je veća mogućnost zapošljavanja i visokog obrazovanja.

34. Drugi svjetski rat i holokaust još su više uništile židovsku zajednicu na prostoru Baranje. Velika većina njih završila je 1944.g. u Auschwitzu, a samo mali broj uspio se sakriti i zatim se trajno nastaniti u Izraelu. • Prema popisu stanovništva iz 2001. godineŽidova u Dardi nema, a u Osječko-baranjskoj županiji ima ih 26. • Same brojke govore dovoljno jasno o tragičnoj sudbini Židova, ali ne samo Židova već i svih ostalih naroda koji su postali nepoželjni u jednom trenutku naše povijesti.