Onečišćenje oceana naftom

1. Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Održivi razvoj i zaštita okoliša Onečišćenje oceana naftom Goran Dumić Marko Stanković Matteo Zović

2. Zašto smo se odlučili za ovu temu • htjeli smo se bolje upoznati sa problemima onečišćenja oceana jer smatramo kako ni naša zemlja, koja je prvenstveno turistička zemlja, nije imuna na taj svekoliki problem • upravo naš najveći problem sutrašnjice bit će kako očuvati okoliš pogodnim za život

3. O crnom zlatu • nalazimo ga u sedimentnim slojevima Zemlje, a rjeđe i u metamorfnim i magnetskim stijenama • po kemijskom sastavu nafta je smjesa velikog broja ugljikovodika • može sadržavati i manje količine spojeva kisika (2%), sumpora (0.15-6%), i dušika (0.05-0.4%), asfaltno smolaste tvari, mineralne tvari te tragove kovina

4. Rezerve nafte u svijetu • 6% uSjevernoj Americi, 9% u Srednjoj i Južnoj Americi , 2% u Europi, 4% u Pacifičkoj Aziji, 7% u Africi, 6% u bivšem sovjetskom savezu, 66% svjetske rezerva nafta nalaze se u rukama srednje azijskim država: Saudijska Arabija (25%), Irak (11%), Iran (8%), Ujedini Arapski Emirati (9%), Kuwait (9%) i Libija (2%).

5. Opasnost od zagađenja mora naftom • bušotine na morskoj površini, transport nafte tankerima i podvodnim naftovodima samo su neki od potencijalnih opasnosti za svjetske oceane i mora • 60% svjetskog transporta nafte ide morskim putem te zato su mora i oceani najugroženiji kada je riječ o takvoj vrsti zagađenja

6. O moru i oceanima • oko 71 % površine naše planete prekriva je more • more je pokretač mnogih bioloških i fizičkih zbivanja na Zemlji • Zemljina budućnost je usko povezana upravo sa oceanima i zbivanjima u i oko njih • izvor života, jer je more najveći opskrbljivač kisikom (fitoplankton u moru oslobađa dvostruko više kisika od biljaka na kopnu!)

7. Glavni izvori zagađenja u oceanu • najvidljivija i najpoznatija vrsta zagađenja mora je ona uzrokovana izlijevanjem nafte iz tankera ili kao posljedica nesreća na naftnim bušotinama • učinci takvih nesreća su često katastrofalni, višestruki i nažalost dugotrajni • zornu ilustraciju što znači nafta u moru daje slijedeći primjer: samo 8 grama nafte dovoljno je da se onečisti kubični metar mora

8. Glavni izvori zagađenja u oceanu • kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz 400000 metara kubna mora • zagađenje te vrste čini samo mali dio ukupnog zagađenja mora koje se svakodnevno odvija • oko 80 % svog zagađenja u morima i oceanima dolazi od aktivnosti na kopnu • procijenjeno je da u svjetska mora godišnje dospijeva oko 2,3 milijuna tona nafte ili njezinih derivata

9. Poznatiji incidenti • iako tankerski incidenti ne predstavljaju najveći izvor onečišćenja naftom u svjetskim morima, ipak su neke nezgode postale svjetski poznate zbog štete nanesene morskom ekosustavu • Jedna od poznatijih katastrofa dogodila se u trećem mjesecu 1989. godine kada se tanker Exxon Valdez nasukao na otoke Princa Williama (Aljaska) • tom prilikom je u more iscurilo 35 000 tona sirove nafte koja se ubrzo raširila na veće područje zbog jakih struja i neučinkovitog sustava intervencije • uginulo je oko 4000 morskih vidri, nekoliko stotina tisuća morskih ptica, a uništeno je i nekad bogato ribolovno područje • posljedice te katastrofe prisutne su još i danas nakon 5 godina čišćenja i 12 godina nakon tog događaja • naftna kompanija Exxon potrošila je ukupno 8 milijardi USD za čišćenje

10. Poznatiji incidenti

11. Poznatiji incidenti • uz tu katastrofu poznate su i Brodolom tankera Torrey Canyon 1967. kada se izlilo 117 000 tona nafte u blizini Velike Britanije i Francuske • izljev s tankera Amoco Cadiz 1978. kada se izlilo 230 000 tona nafte u blizini Aljaske • 1993. tanker Baraer udario je u sjevernu obalu Škotske. Izlilo se 84 000 tona nafte • 1979. u Meksičkom zaljevu dogodio se izljev iz naftnih platformi tamna mrlja bila je velika 200 km.

12. Negativan primjer u Jadranskom moru • na otoku Krku u Omišlju nalazi se naš najveći terminal za istovar sirove nafte i njezinih derivata kojim se opskrbljuju rafinerije u unutrašnjosti sve do Mađarske • puni tankeri plove u Omišalj, a prazni se vraćaju spremni za utovar novih tereta • nije rijetko da se u istim tankerima prevoze različite vrste tereta tako da ih je potrebno očistiti od prijašnjeg sadržaja (npr. uvoz jestivog sjemenovog ulja iz SAD-a istim brodom kojim je prije prevožena sirova nafta)

13. Problem morskog transporta nafte • nafta se uglavnom prevozi na dva načina a to su tankeri i naftovodi • više od 2/3 nafte se prevozi morem, a ostatak kopnom • tankeri su omogućili lakši međunarodni transport nafte – jeftiniji su, efikasniji i ekstremno fleksibilni

14. Kamo ide nafta? • nafta koja se prevozi morem obično sa sobom povlači unaprijed određen broj morskih puteva • tankeri prolaze kroz nekoliko zemljopisnih “točaka gušenja”ili uskih kanala • kao što je tjesnac Hormuz koji vodi iz Perzijskog zaljeva ili tijesnac Malacca pored Indijskog oceana • ostali važni tjesnaci su Panamski kanal, Sueski kanal te Bab el Mandabski prolaz kod Arapskog mora

15. Kamo ide nafta? • točke gušenja ili tjesnaci su važni za svjetsku trgovinu naftom jer tolika količina nafte prolazi kroz njih, a opet su vrlo uski i teoretski se mogu zagušiti, barem privremeno • nadalje, takvi uski prolazi su prikladni za napade raznih odmetnika ali i tankerskih nesreća velikih razmjera • svjetska flota trenutno broji 3500 brodova. Tankeri se dijele na: ultra velike (više od 300 000 tona), vrlo velike (200 000 tona), srednje (125 000 tona) i lake (75 000 tona)

16. Što se događa nakon izlijevanja nafte? • izvrgnuta je djelovanju različitih fizikalno-kemijskih procesa od kojih su najznačajniji: procesi širenja naftne mrlje, evaporacije, otapanja, sedimentacije, biorazgradnje i fotooksidacije • neke će tvari ishlapiti, a neke se izgubiti fotokemijskom oksidacijom • svaki od tih procesa ima svoj ritam i svi se oni odvijaju međusobno, slijedom svoje unutarnje dinamike. Pritom su glavni utjecajni činitelji značajke razlivene nafte i meteorološki uvjeti (vjetar, valovi, struje, okolna temperatura zraka i vode)

17. Način sprječavanja incidenta • dijele se na preventivne i operativne aktivnosti • Preventivna aktivnost • Internacionalna Maritimna Organizacija donijela je pravilo da svi tankeri moraju imati duplo dno i horizontalno podijeljene tankove tereta • Operativna aktivnost • pod ove aktivnosti razumijevaju se neposredni postupci čišćenja nastalog zagađenja

18. Metode čišćenja • klasične metode čišćenja nafte uključuju ograđivanje plutajućim ogradama nakon čega se nafta uklanja s površine vode raznim grabilima, mrežama i sl. • ostaci se uklanjaju pomoću apsorbirajućih sredstava kao što su biljna ili sintetička vlakna • ta vlakna imaju sposobnost upijanja i zadržavanja količine nafte čak 150 puta veće od njihove vlastite težine

19. Metode čišćenja • In-situ paljenje je tehnika paljenja velikih količina nafte, s površine vode, a ovisi o mnogim činiocima: potencijalna toksičnost, udaljenost od zagađenog područja, rezultata oblaka dima, sastavu nafte, sudbini nespaljenih ostataka • za ovu je tehniku potrebno da debljina izljeva bude 2-3 mm zbog efekta hlađenja vjetrom i vodom • zbog dima koji se producira mogu doprijeti kiše sa istim sastojcima i do 80 km udaljenosti, a poznat je i slučaj masovne evakuacije ljudi zbog istih razloga • veliku opasnost predstavljaju ostaci paljenja koji truju bentoske vrste i ribe.

20. Metode čišćenja • danas je najučinkovitija metoda biorazgradnje • naime, nafta se kao i mnoge prirodne tvari razgrađuje u jednostavnije sastojke kao što su ugljikov dioksid, voda i biomasa • pod terminom biorazgradnje podrazumijevamo sposobnost razgradnje pod utjecajem biološkog djelovanja tu sposobnost ima čak 21 rod bakterija, 10 rodova gljivica i 5 rodova plijesni • potpuna razgradnja događa se ako mikroorganizam koristi ugljikovodike kao izvor energije i ugljika • miješana zajednica mikroorganizama može razgraditi čak 97% sirove nafte, s tim da se najprije razgrade alifatski ugljikovodici, zatim heterociklički te na kraju asfalteni • mikroorganizmi uglavnom razgrađuju kompleksne spojeve do jednostavnijih oblika, što je vrlo važno jer su kompleksni aromatični spojevi postojaniji te duže ostaju u okolišu • danas postoje posebno modificirani sojevi bakterija koji se nacjepljuju na nečišćene površine • ti sojevi u relativno kratkom vremenskom roku gotovo u potpunosti razgrade naftu (dodaju se i nutrijenti), a nakon toga ugibaju zbog pomanjkanja supstrata • nažalost mnoge naftne kompanije ne rabe ovakve metode jer su skuplje (iako učinkovitije od klasičnih metoda)

21. Odgovornost svih nas • briga za oceane povezana je sa brigom i sviješću potrebe očuvanja cijele Zemlje možda baš zbog činjenice i predodžbe da je toliko veliko i prostrano svjetsko more postalo je odlagalište svega što ne treba čovječanstvu

22. Odgovornost svih nas • pri tome se zaboravlja da sve što u njega ispustimo, pohranimo ili bacimo ne odlazi nigdje nego ostaje (i vraća nam se u obliku bolesti i prirodnih katastrofa) na trećem kamenčiću od sunca

23. Literatura • 1. Mason, C. F. Oil. Biology of freshwater polution, 3rd edition: 210-220. • 2. Terek, B. (2000) Tokovi odlučivanja pri intervencijama kod iznenadnih naftnih onečišćenja mora. Hrvatske vode 30:43-55. • 3. Bilan, J. (1991) Tankeri onečišćuju Jadran. Priroda 3-4:42. • 4. Horvat, N. (2001): Nafta i naftni derivati, seminarski rad, Zagreb. • 5. Essert, S. (2001): Onečišćenje naftom, seminarski rad, Zagreb. • 6. http://www.epa.gov/oilspill/freshwat.htm [20.11.2005] • 7. http://www.eia.doe.gov/emeu/security/choke.html [20.11.2005]