1 / 7

I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS I KAKO IH PREMOSTITI

I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS I KAKO IH PREMOSTITI. (pr. vlasništva ne ovlašćuje JLS da postupa suprotno Zakonu, ali zato mora postojati razmjernost ograničenja koja ne mogu biti suprotna ustavnom jamstvu vlasništva): OGRANIČENJA

corby
Download Presentation

I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS I KAKO IH PREMOSTITI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS I KAKO IH PREMOSTITI • (pr. vlasništva ne ovlašćuje JLS da postupa suprotno Zakonu, ali zato mora postojati razmjernost ograničenja koja ne mogu biti suprotna ustavnom jamstvu vlasništva): • OGRANIČENJA 1. zakonska (primjerice ZOC-ma propisana neotuđivost i dat ograničen broj stjecanja stvarnih prava-pr. građenja, služnosti i zakupa na nogostupu) 2. kontrola državnih tijela (kontrola zakonitosti objavljenih akata JLS, redovna godišnja kontrola državne revizije, kontrola u okviru rada nadležnih državnih odvjetništva i itd.) 3. Otežava provedbu Zakona to što je za primjenu propisanadležan cijeli spektar državnih tijela (u vezi s imovinom: Ministarstvo poljoprivrede – šumsko i poljoprivredno zemljište, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja – kontrola za svu prostorno plansku dokumentaciju, koja je usko povezana sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, te u velikom dijelu postoji i nadležnost Ministarstva pravosuđa, državnih odvjetništava, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUDI), te saborskih odbora). PREMOŠĆIVANJA: Uskom suradnjom tijela državne vlasti sa tijelima JLS (primjerice putem Udruge gradova).

  2. II. ISKUSTVA SA PODRUČJA ŽUPANIJA(POSEBNO ISTARSKE ŽUPANIJE U SVEZI ODNOSA SA NADLEŽNIM DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA) Preporuka Istarske županije iz 2008.g. JLS-e na svome području u svezi odnosa sa tijelima RH-a glede imovine i Vladi da analizira propise u smislu prava JLS i sudsku praksu koja odstupa od zakona (Prema statistikama RH-a je iza Grčke najcentraliziranija u EU, budući da ne primjenjuje demokratska načela EUROPSKE POVELJE O LOKALNOJ SAMOUPRAVI IZ 1997.g.-potpisana 2008. ): JER EVIDENTNO DRŽAVA : - sve više ovlasti prepušta JLS -e, a istovremeno ne ostavlja sredstva za izvršavanje nadležnosti, - vrši preraspodjelu poreza u svoju korist, čime smanjuje prihode JLS, - nastoji putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, da temeljem promjene u tumačenju propisa razvlasti JLS-e imovine u korist Republike Hrvatske, koja je već bila uknjižena na gradove i općine - putem Državnog odvjetništva, koristi manjkavu zakonsku legislativu i u dijelu koji se odnosi na javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvorene odvodne kanale, trgove, parkove, dječja igrališta i otvorene tržnice za koje postoji obveza održavanja od strane JLS prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (i sada ZOC- u), te ih temeljem Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu nastoji uknjižiti u svoje vlasništvo.

  3. III. PRIKAZ IZMJENA ZAKONA I DRUGIH PROPISA RADI POBOLJŠANJA PREDMETNE POZICIJE JLS • III. A. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("NN", br.: 92/10 – dalje ZTZ) Namjera ZTZ-a je bila da cjelovito regulira prethodno navedenu materiju, prepoznajući da su "kroz provedbu postupka privatizacije i pretvorbe ostala neka otvorena pitanje koja traže razrješenja", te uviđajući "ogromnu štetu za državu“- (čl. 47. Zakona o privatizaciji-država već postala vlasnikom neprocijenjenog građevinskog zemljišta, dok JLS nije postala vlasnikom turističkog zemljišta-to je zemljište koje je aktualnom prostorno-planskom dokumentacijom namijenjeno ugostiteljsko-turističkoj namjeni). ZAŠTO - kako redovito JLS nije bila u posjedu Elaborata o procjeni vrijednosti todobnih društvenih poduzeća iz razloga propusta u odnosnoj pretvorbi i privatizaciji, to je Zakon za JLS ostao neupotrebljiv - Zakon se gleda isključivo kroz prizmu kampova ZATO - investicije stoje jer jedinice lokalne samouprave ne mogu pravomoćno uknjižiti svoje vlasništvo i uspostaviti sustav dodjele koncesija. ZAKLJUČAK - je da je svakako i za ovaj Zakon neminovna izmjena istoga, ukoliko se želi razriješiti predmetna pozicija JLS, ili ga naprosto staviti izvan snage.

  4. III. B. Zakon o šumama (NN, br.: 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 i 148/13) LOGIČNO - provedba uknjižbe šuma koje se nalaze unutar GP-a (građevinskog područja) na JLS (razvidno i iz Zakona iz 1990. kojim je izvršena pretvorba šumskog zemljišta i iz pozitivnog Zakona) ALI - iz raznolike sudske prakse - iz raznolikog stava o ispravama za određivanje pravnog statusa tih nekretnina (uknjižba nije niti malo jasna niti ujednačena) I ZATO SE DAJE: PREGLED SUDSKE PRAKSE ZA UKNJIŽBU ŠUMA 1. dovoljan prijedlog općinskog državnog odvjetništva bez isprava; 2. uz prijedlog uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o. o šumsko-gospodarskoj osnovi; 3. osim uvjerenja "Hrvatskih šuma" d.o.o. potrebno i uvjerenje da je nekretnina bila izvan građevinskog područja; 4. uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o. i posjedovni list; 5. uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o., uvjerenje da je nekretnina bila izvan građevinskog područja i da se je nalazila u zoni/namjeni šuma. ZAKLJUČAK:Treba izmijeniti i ovaj Zakon na način da se izuzetno šumom i šumskim zemljištem ne smatraju šume i šumska zemljišta koje se nalaze unutar granica građevinskog područja i koja su to bila i u vrijeme donošenja Zakona o šumama na dan 16. listopada 1990.g. (NN, br.: 41/90), te koje tada nisu bile u šumskogospodarskojosnovi, već da su ista vlasništvo JLS na čijem se području nalaze.

  5. IV. UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM IV.A. Povijest upravljanja PRAVNA BLOKADA - Izazvana neriješenim povijesnim upisima prava vlasništva i drugih stvarnih prava u zemljišnim knjigama, u kombinaciji sa specifičnim pravnim uređenjem društvenog vlasništva i stvarnog prava korištenja u bivšoj Jugoslaviji u odnosu na zatečene upise prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, na kojem danas ne može biti zasnovano pravo vlasništva i druga stvarna prava, • niti jedan propis u hrvatskom zakonodavstvu sve do danas nije jasno odgovorio na pitanje što predstavlja i tko ima/je imao pravno valjan način stjecanja vlasništva na pomorskom dobru (npr. upis prava vlasništva na dijelu koji u naravi predstavlja sunčalište, put-prolaz, tj. plažni prostor, ili na čest. zgr. koja u naravi predstavlja i u javnim knjigama je zabilježena pod kulturom mulo, dakle nasip) Iskustvo Grada Vodica. ZAKLJUČAK: Nebriga središnje države za održavanje pomorskog dobra u smislu održavanja reda na istome i bespravne gradnje, a istovremeno osporavanje komunalnim redarstvima gradova i općina provođenja istoga na dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi (nasipi), kojim stoga najčešće nitko i ne upravlja i na kojem vlada bezvlađe! (Iskustvo Grada Vodica)

  6. IV. B. Očitovanje na Prijedlog novog Zakona NEGATIVNO - mogućnost odobravanja koncesije na zahtjev, radi obavljanja ugostiteljsko turističke djelatnosti nije transparentno - priznavanje dosadašnjih ulaganja u plaže paušalno je - nejasno kakvi su to projekti održavanja opće upotrebe pomorskog dobra - značajno smanjenje naknada koja se uplaćuje u proračun grada ili općine, dok istovremeno općine i gradovi preuzimaju veće zakonske obveze i odgovornost prihodi na/od pomorskog dobra više uopće nisu pod kontrolom lokalnih jedinica - sporna uknjižba na nasipu pojedinačnim ispravnim postupkom temeljem povijesnih izvadaka PRIJEDLOZI UDRUGE GRADOVA - da se novim Zakonom osiguraju sredstva općinama i gradovima za redovno održavanje pomorskog dobra u visini najmanje 35% od naknade za koncesije i odobrenja na izvan lučkom području - Zakonom omogući gradu ili općini davanje odobrenja za posebnu upotrebu od značaja i interesa za lokalnu samoupravu putem gradskog/općinskog vijeća na 10 god. - da odobrenje za posebnu upotrebu za morske plaže posebne namjene daje općinsko/gradsko vijeće na zahtjev u trajanju do 12 godina (komunalne plaže, plaže za invalide, plaže lječilišta i dječjih odmarališta, plaže za kućne ljubimce i slično) - da se postojeće zakonsko rješenje iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine; broj 158/03) ne mijenja u dijelu koji propisuje mogućnost osnivanja više lučkih uprava.

  7. V. ZAKLJUČAK VELIKI POMAK DONOŠENJE - Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) i - Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. - 2017. NEOPHODNO U KORIST PREDMETNIH PRAVA JLS - Donijeti Zakon o upravljanju imovinom JLS (da bi se obuhvatili svi oblici imovine JLS i radi ujednačenog postupanja na cijelom području RH) - Žurno mijenjanje Zakona (o šumama, o turističkom..., o poljoprivrednom zemljištu i donošenje Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, o pomorskom dobru sukladno primjedbama na Nacrt istoga, o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, izvršiti reformu pretvorbe i privatizacije i sl.) - Upotpuniti i učiniti dostupnim JLS-e katastarske predmetne podatke o nekretninama i izvršiti nove izmjere (iz sredstava EU fondova omogućiti JLS-e isto)

More Related