Watchdogging u Hrvatskoj Tuheljske toplice, 15. i 16. 09. Trenerica: Mirna Karzen

1. Watchdoggingu HrvatskojTuheljske toplice, 15. i 16. 09.Trenerica: Mirna Karzen

2. Dnevni red PRVI DAN 1430 – 1515 Uvod, upoznavanje, pozadina REC SECTOR Master Class projekta Ciljevi i očekivanja sudionika/ca 1515-1600Što je to watchdogging? Kratkainteraktivnaprezentacija. Kava 1630-1650Specifičniuvjeti i mogućnosti u Hrvatskoj:pravniokvir, struktura, mehanizmi, potrebe 1650-1800Vježba 1: Problemskostablo, analiza Kakoodrediticiljnugrupuzapraćenje DRUGI DAN  0930-1100Vježba 2, Određivanjeodrednica (benchmarks): Kakopratiticiljnuskupinu, istražiti i skupitiinformacije, podatke. Kava 1130-1315Vježba 3, Strateški plan zajednogodišnjukampanjuwatchdogginga Kakodržaticiljnugrupuodgovornom, iskoristitimedije i pripremiti se zakritike i negativnereakcije. Ručak 1430-1530Vježba 4, Procjena uspjehakampanje: Kakoprocjenitiuspjehkampanje. Kava 1600-1700Vježba 5, Izazovi i preporuke 1700-1730 Završnavježba – očekivanja, evaluacija

3. Ciljevi i očekivanja • Upoznati se s pojmom watchdogginga • Naučiti o pravnom i zakonodavnom okviru te praksi provedbe zakona i pravila • Naučiti o istraživačkim metodama • Upoznati se s konkretnim metodama praćenja i primijeniti ih kroz vježbu • Izrada pokazatelja • Prikupljanje podataka • Definiranje ciljnih grupa, odgovornost • Izrada strateškog plana • Evaluiranje uspješnostikampanje, mediji

4. REC SECTOR Master Class • ProjektpokrenutodstraneRECa i SIDA, 2006-2010 • Cilj projekta: jačanje kapaciteta okolišnih udruga i stvaranje uvjeta za njihovo djelovanje na poboljšanju kvalitete života i zaštite okoliša • Prva faza projekta: procjena stanja civilnog društva i ispitivanje potreba • U Hrvatskoj ispitanici su iskazali potrebu za lobiranjem (55), watchdoggingom (44), javnim sudjelovanjem (44), zagovaranjem (55) i komunikacijom (oko 90) • Tri komponente projekta: jačanje organizacijskog kapaciteta, grantovi, pomoć i obuka u umrežavanju.

5. Izazovi u Hrvatskoj • Porast prometa i neprimjerena prometna infrastruktura • Neprimjereni sustavi zbrinjavanja otpadnih voda • Uvođenje suvremenih tehnika gospodarenjem otpadom, tj. recikliranje • Nedostatak kapaciteta organizacija civilnog društva u svezi zaštite okoliša, kontinuiranog praćenja i izvještavanja • Nedovoljna suradnja između predstavnika vlade, civilnog društva, privatnih subjekata i dr.

6. Pojam watchdogging-a • “Watchdog” – doslovno znači budno oko, pas čuvar • U okviru zaštite okoliša znači: • Nadgledanje, OCD-a praćenje, monitoring • Držanje “odgovornim” ključne dionike (vlasti, korporacije) • Aktivna uloga OCD-a u promociji otvorenosti i transparentnosti - demokracije

7. Tko obavlja ulogu “promatrača”

8. Djelovanje CSO-a kao “promatrača” • Pasivniji i objektivniji način izazivanja promjena od lobiranja ili učešća javnosti u procesima odluka (više konfrontirajući i emocionalni) • Pokazuje neregularnosti, nedosljednosti ili mane zakona i vrši pritisak na odgovornosti i promjene u javnim politikama ili ponašanju korporacija bez traženja pravde, izlaganja osobe/organa vlasti/korporacije ili traženja odgovornosti za štetu ili kompenzaciju

9. Zašto watchdogging? • Trenutna politika (strategija iz neke oblasti) i njezin utjecaj • Specifičan projekat u državi ili gradu vezan za štetne emisije; • Okolišno ponašanje privatne tvrtke – utvrditi koje tvari/supstance koristi u svojim proizvodima; • Okolišno i društveno ponašanje međunarodnih javnih institucija; • Ponašanje vlade u odnosu na vlastiteprovedbene zakone (pristup informacijama/sudjelovanje javnosti u odlučivanju/pristup pravosuđu).

10. Kako pratiti? • Postavljanje početnih odrednica (benchmarks) i indikatora za daljnje praćenje • Prikupljanje relevantnih i stručnih!! informacija – empirijsko istraživanje, a ne rekla-kazala • Istraživanja – primjena raznih istraživačkih metoda – ankete, fokusne grupe, sekundarne informacije, analize, mjerenja i observacije • Korištenje medija

11. Mehanizmi istraživanja • Službeni podaci - podaci koje vlada mora izvještavati prema zakonu (internet, izvještaji). Npr. ekološke statistike, emisije... • Neslužbeni podaci – najčešće izvještaji privatnih tvrtki – one nisu obvezne izvještavati javnost po zakonu! • Istraživanje na terenu – korištenje raznih metoda • Korištenje pravne pomoći i primjene zakona Prikupljanje podataka je ključno za ovaj modul ali i za sve ostale radi postizanja uspjeha!

12. Rezultati praćenja • Jačanje odgovornosti • Postizanje transparentnosti u poslovanju, donošenju odluka, provedbi odluka, projekata i planova • Očuvanje okoliša i prirodnih resursa • Jačanje kapaciteta i stjecanje iskustva OCDa • Postizanje suradnje između raznih sektora • Postizanje društveno odgovornog poslovanja tvrtki i korporacija

13. Zakonodavni okvir u Hrvatskoj • Javno objavljivanje informacija u svezi države ili njenih odluka, politike i aktivnosti podliježe Zakonu o upravnom postupku i proposima vezanim uz određeni sektor. • U praćenju, OCD-i i javnost oslanjaju se na zakone o pravu na pristup informacijama kao i druge pojedinačne zakone (o okolišu, vodi, zraku, zaštiti prirodnih resursa). • Ne postoji zakon koji sprečava bilo koju osobu ili organizacijuda vrši monitoring i/ili traži odgovornosti javnih ili privatnih institucija.

14. Dostupnost javnih informacija • Zakon o upravnom postupku – propisuje obveze vladinih tijela u svezi objave informacija o njihovim odgovornostima, ustroju, uslugama i s. • Zakon o zaštiti okoliša – objave odluka o projekata i odobrenja, programa, politika i planova te njihovim učincima na okoliš • Strateške procjene utjecaja na okoliš (SEA) i procjene utjecaja na okoliš (EIA) sadrže bitne propise • Detalji o nacrtima prijedloga zakona su na službenim stranicama Sabora RH i na stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

15. Tko vrši praćenje i izvještavanje? • Agencija za zaštitu okoliša RH – prikuplja i objavljuje podatke o stanju okoliša sukladno međunarodnom sporazumu i obvezama izvješćivanja. • Druge ustanove i agencije koje prate stanje okoliša: Državni hidrometeorološki zavod, Državna mreža za trajno praćenje kakvoće zraka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatski geološki institut, Državni zavod za zaštitu prirode i dr.

16. Izvještavanje javnosti o korporacijskim informacijama • Korporacije nisu zakonski obvezne izvještavati javnost o svojim politikama, odlukama, aktivnostima • Izvješća o okolišu su najučestaliji oblik društvene odgovornosti • Obveza je samo prema dioničarima – godišnja financijska izvješća sa podacima o prihodima i izdacima, dioničarima, financijašima i sl. • Manji subjekti su dužni objaviti samo osnovne podatke o poslovanju. • Zakonom o zaštiti okoliša postoji obveza izvještavanja o sadržaju proizvoda i deklariranja štetnih tvari.

17. Pravila koja se odnose na prikupljanje ili traženje informacija vlade • Građani mogu tražiti svaku informaciju koju trebaju ili koja ih zanima na temelju Ustava RH (članak 38) i Zakona o pravu na pristup informacijama (2003) te Zakona o općem upravnom postupku (1991) • Izuzeća – informacije koje nisu dostupne javnosti zbog razloga određenih zakonom • Oblici dostavljanja informacija (svi zakonski propisani oblici) • Zahtjev se podnaša usmeno ili pismeno • Rok za odgovor na zahtjev je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva

18. Sloboda govora u Hrvatskoj • Zajamčena je člankom 38 Ustava RH • Građani imaju pravo iskazati svoje mišljenje o radu i postupcima vlade sukladno zakonima o pravu na pristup informacijama i zaštiti okoliša. • Slučajevi vrijeđanja, klevete i uvrede mogu se kazneno goniti i podliježu novčanim kaznama prema Kaznenom zakonu iz 1998. godine • Freedom House procjena slobode govora u RH: “Općenito se poštuje sloboda tiska, no nužne su dodatne pravne reforme za zaštitu novinara od nepravednog sudskog gonjenja”

19. Vježba 1: Problemsko stablo Kako prepoznati ciljanu grupu za praćenje i postaviti strateški plan praćenja 60 min

20. Izrada problemskog stabla Na flip chartu koristeći se skicom stabla i post-it papirićima: 1. korak • Definirajte problem (deblo) • Definirajte uzroke problema (korijeni) • Definirajte posljedice (krošnja) 2. korak • Definirajte ciljanu grupu

21. Problemsko stablo u tablici

22. Grupa 1-rezultati vježbe 1

23. Grupa 2 – rezultati vježbe 1

24. Vježba 2: Odrednice/benchmarks • Kako pratiti ciljanu grupu • Istražiti relevantna pitanja • Skupiti podatke i informacije 90 min

25. Grupa 1 – ciljane grupe • Lokalne i regionalne vlasti • Privatne tvrtke – detektirati TKO odlaže otpad? • Državne institucije • Nadležna ministarstva • Hrvatski zavod za javno zdravstvo • Inspekcije – komunalno • MUP • Rudarski inspektorat – utvrditi vlasništvo rudnika

26. Grupa 2- ciljane grupe • Hrvatske vode – analiza mulja • Hrvatski toksikološki zavod • Zavod za javno zdravstvo • Andrija Štampar • Prisutnost medija • Komunalna služba • Lokalna zajednica • Zelena akcija, Eko kvarner KONTAKTIRATI • Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) • Svjetsku zdravstvenu organizaciju • Agronomski fakultet • Ministarstvo zaštite okoliša

27. Grupa 1 – ciljevi Glavni cilj: zabraniti odlaganje opasnog otpada u napuštene rudnike boksita Podciljevi (ovo su više aktivnosti, potrebno definirati kao ciljeve): • Utvrditi tko je odgovoran za odlaganje otpada • Utvrditi statističke podatke o oboljelima u odnosu na prijašenje razdoblje • Podizati svijest lokalnog stanovništva o opasnostima • Utvrditi činjenično stanje, ingerencije i nadležnosti • Obavijestiti i aktivirati mjerodavna tijela (Min zdravstva, Min graditeljstva..., Min turizma, Rudarski inspektorat, MUP, županijsko komunalno itd) • Utvrditi postojanje hidrogeoloških studija i drugih izvješća • Ispitati prostorni plan za područje rudnika • Kontaktirati nezavisne stručnjake i profesore kao potencijalne suradnike i glasnogovornike Kontaktirana institucija: županijski odjel za zaštitu okoliša

28. Definiranje odrednica • Nastojte utvrditi početno stanje – benchmark za pojedine segmente (npr. emisije, nivo zagađenosti zraka, količina divljeg otpada, nivo zagađenosti voda itd.. Utvrdite supstance, nivo kemijskih tvari u npr., vodi, vrste itd.) • Izradite listu odrednica za svaku komponentu koja se prati kako bi mogli pratiti trendove. • Postavite što je više moguće kvanitativnih odrednica

29. Grupa 1 – utvrđivanje odrednica

30. Grup 2- utvrđivanje odrednica

31. Vježba 3: Strateški plan • Definiranje ciljeva kampanje • Definiranje akcijskog plana • Aktivnosti • Resursi • Odgovornosti • Vremenski period 105 min

32. Dijelovi strateškog plana • Ciljevi kampanje • Glavni cilj ili željeni završetak aktivnosti (npr. smanjenje opasnih materija ili recikliranje elektronskog otpada ili izmjena zakona) • Lista podciljeva • Pojedini zadaci i detaljne pojedinačne akcije • Distribucija resursa • Podjela odgovornosti članova koalicije • Razumijevanje zadataka za postizanje krajnjeg cilja; • Dostupnost organizacijskih i financijskih resursa za efektivno izvršenje zadatka • Jednakai ravnopravna podjela zadataka – prema mogućnostima i znanju pojedinih članova • Akcijski ili vremenski plan

33. Akcijski plan

34. Grupa 1 – akcijski plan

35. Grupa 1 – potrebni resursi

36. Grupa 2 – akcijski plan

37. Osnovne postavke kampanje • Kako držati svoju ciljanu grupu odgovornom • Kako iskoristiti medije • Kako se pripremiti za kritike i negativne reakcije

38. Procjena podataka • Nakon što ste skupili podatke, procjenite ih • Držite na umu cilj kampanje • Pronađite vlastiti način prezentiranja podataka – tablice, grafikoni, slike, kartice s ocjenama i sl. • Budite objektivni u definiranju kriterija za ocjenjivanje • Pohvalite dobre rezultate! • Primjer evaluacije: Greenpeace meter

39. Komunikacija s medijima • Izbor najadekvatnijeg/ih medija • Formuliranje poruke • Prezentiranje podataka • Priprema priopćenja za štampu • Sazivanje konferencije za štampu

40. Vježba 4 Kako procjeniti uspješnost kampanje 60 min

41. Procjena uspješnosti kampanje • Možete procjeniti uspješnost vašeg izvještaja • Procjenu možete napraviti kroz odgovore koje dobijete u medijima, ciljanih grupa, drugih OCDa • Čuvajte sve komentare koje dobijete – možda vam posluže u budućnosti • Nastojte utvrditi da li ste postigli cilj kampanje: • Da li je tvrtka postala odgovornija • Da li je nivo emisija manji • Da li ljudi manje oboljevaju... Kako bi postigli uspjeh, ponavljajte praćenje!

42. Vježba 5 Izazovi i preporuke 60 min

43. Izazovi i preporuke:

44. Hvala na sudjelovanju! Obratite mi se za pitanja, komentare, pohvale ili pokude ! Sretan watchdogging! Mirna Karzen mob: 385-91-335-2003 e-mail: mirna@karzenikarzen.hr web: www.karzenikarzen.hr