1 / 29

POLIFAGNI ŠTETNICI

POLIFAGNI ŠTETNICI. HRANE SE RAZLIČITIM BILJEM, PA TAKO I RAZLIČITIM KULTURAMA. NAJVAŽNIJE GRUPE POLIFAGNIH ŠTETNIKA. ŠTETNICI U TLU SOVICE POZEMLJUŠE LISNE SOVICE POLIFAGNE NEMATODE PUŽEVI GLODAVCI DIVLJAČ I PTICE. ŠTETNICI U TLU. ŽIČNJACI GRČICE ROVCI TIPULE KORJENOVE MUHE.

clea
Download Presentation

POLIFAGNI ŠTETNICI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POLIFAGNI ŠTETNICI • HRANE SE RAZLIČITIM BILJEM, PA TAKO I RAZLIČITIM KULTURAMA

  2. NAJVAŽNIJE GRUPE POLIFAGNIH ŠTETNIKA • ŠTETNICI U TLU • SOVICE POZEMLJUŠE • LISNE SOVICE • POLIFAGNE NEMATODE • PUŽEVI • GLODAVCI • DIVLJAČ I PTICE

  3. ŠTETNICI U TLU • ŽIČNJACI • GRČICE • ROVCI • TIPULE • KORJENOVE MUHE

  4. ŽIČNJACI, KLISNJACI--ELATERIDAE

  5. Štete od žičnjaka • Fiziološke – ličinke pregrizaju korijen, ubušuju se u korjenov vrat, biljke propadaju , nastaju plješine • Tehnološke – ubušuju se u gomolje ili korijen, • Naročito štetni u kulturama rijetkog sklopa tj. okopavinama • Spadaju među najvažnije štetnike ratarskih kultura – suzbijaju se na 40-50% pov. pod kukuruzom i 90% površina pod šećernom repom

  6. FAM. ELATERIDAE – VEĆI BROJ RODOVA I VRSTA • ROD AGRIOTES • A. USTULATUS • A. SPUTATOR • A. LINEATUS • A. OBSCURUS • ROD MELANOTUS

  7. Odrasli “KLISNJACI” – 7-15 mm dugi, imaju produženi pronotum, mogu “klisnuti” kada su na leđima • Ličinke – poput mjedene žice, narastu do 35 mm

  8. Razvojni ciklus žičnjaka • Ovisno o vrsti i o području, traje 2-4 god. a proteže se kroz 3 do 5 kalendarskih godina

  9. NAČIN ŽIVOTA • Odrasli se hrane lišćem i polenom , ženka polaže jaja na gusto obraštene površine – strnine , livade, pašnjake, lucerišta, djetelišta • Ličinke su u prvoj godini male , bijele ili prozirne, hrane se korjenčićima i mrtvom organskom tvari, • u drugoj godini očvrsnu i potamne, štete značajne • Najveće štete u godini prije kukuljenja i pojave imaga • Tijekom života ličinke migriraju vertikalno i horizontalno

  10. SUZBIJANJE ŽIČNJAKA • Kada se pojave štete nemoguće je provesti suzbijanje • Zato je nužno provesti suzbijanje prije ili za vrijeme sjetve ili sadnje, ali na temelju procjene o potrebi suzbijanja • Nužno poznavanje praga odluke i brojnosti žičnjaka u tlu

  11. PRAG ODLUKE ZA ŽIČNJAKE • Prije upotrebe herbicida u kukuruzu – 15-30 žičnjaka/m2 • Danas - 3-5 žičnjaka /m2 u humidnim područjima, 1-3/m2 u aridnim • Za strnine- >25 žičnjaka/ m2 u humidnim područjima, odnosno 15/m2 u aridnim područjima

  12. PROCJENA BROJNOSTI ŽIČNJAKA • Na temelju poznavanja “povijesti” parcele • Najpreciznije – pregled tla kopanjem jama 25x25cm • Male table – 5-8 jama • 1-5 ha – 8-10 jama • 5-10 ha-a10-15 jama • 10-50 ha 0,5-1,5 jama /ha • Upotreba mamaca- sjeme kukuruza ili pšenice u plastičnim probušenim loncima ukopa se u tlo • U novije vrijeme – upotreba feromona za procjenu brojnosti imaga

  13. Kemijsko suzbijanje žičnjaka • Ako je brojnost žičnjaka iznad praga odluke mora se, prije ili za vrijeme sjetve ili sadnje, provesti tretiranje zemljišnim insekticidima • Zemljišni insekticidi se moraju unijeti u tlo, a mogu se primijeniti po cijeloj površini – “širom” ili lokalizirano

  14. Primjena širom – ekološki, toksikološki i ekonomski nepovoljna • Lokalizirana primjena • Tretiranje traka • Tretiranje sjetvenih redova uz sjeme u brazdu – depozitorom granula ili pneumatskom pumpom • Tretiranje sjemena - ekološki najpovoljnije, ali samo za slabiji do srednji napad

  15. Zemljišni insekticidi • Moraju djelovati min 30, a max 90 dana, poželjna je određena hlapivost i umjerena topivost u vodi • Formulacije: • Mikrogranule • U kombinaciji s gnojivima (npr. Volatonizirano gnojivo) • Formulacije za prskanje • Formulacije za tretiranje sjemena • Prema načinu djelovanja: sistemici i nesistemici • (sistemici štite i nadzemne organe od štetnika)

  16. Insekticidi protiv žičnjaka, za tretiranje tla i sjemena (2007.) - nesistemici

  17. Insekticidi protiv žičnjaka, za tretiranje tla i sjemena (2007.) - sistemici

  18. Ostale mjere za smanjenje šteta od žičnjaka • Mehanička obrada tla- smanjuje brojnost žičnjaka, a ne djeluje na njihove prirodne neprijetelje • Važno pridržavanje optimalnih rokova sjetve • Heljda, lan, konoplja, proso, grah smanjuju brojnost žičnjaka • Najvažniji prirodni neprijatelji – trčci, ali i ptice

  19. GRČICE LIČINKE HRUŠTA

  20. Majski hrušt-Melolontha melolontha • Najvažniji i najčešći • 20-28 mm dug • Porodica listorošci- karakteristična lističava ticala • Odrasli se hrani lišćem bjelogoričnog drveća • Značajnije štete od ličinke grčice

  21. grčice • Narastu do 60 mm • Izgrizaju podzemne organe različitog bilja • Fiziološki su i tehnološki štetnici • Naročito štetne na ratarskim površinama u brdskim i planinskim područjima, na krumpiru, ali i na livadama

  22. Razvoj hrušta

  23. Razvojni ciklus – traje tri do četiri godine • Prezimi odrasli kornjaš u tlu, izlazi krajem travnja ili početkom svibnja – letna godina-hrani se lišćem bjelogoričnog drveća i polaže jaja na rahlo tlo; ličinke se javljaju nakon 30-40 dana- štete male • Druga godina – štete veće • Treća godina – najveće štete, prestaju početkom ljeta – kukuljenje i pojava imaga koji ostaje u tlu do sljedećeg proljeća • Letna godina

  24. Suzbijanje • Odrasle je potrebno suzbijati vrlo rijetko – kada prijeti golobrst; mehanički i kemijski • Grčice ne treba suzbijati u letnoj godini • Prag odluke: • 2-3 grčice / m2 u trećoj godini • 3-5 grčica / m2 u drugoj godini

  25. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa • Red Orthoptera • Por. Gryllotalpidae • Veliki insekti 4-5 cm • U vlažnim tlima bogatim humusom – Zagreb, Ivanić, Bjelovar, Križevci

  26. Živi u hodnicima u tlu, pregriza biljku koja mu smeta; omnivor je

  27. Razvoj rovca

  28. Razvoj rovca • Odrasli izlaze iz zemlje u 6. i 7. mj. I pare se; jaja polažu na dubinu od pola metra • Ličinke završavaju razvoj u proljeće sljedeće godine • Za prezimljavanje ličinke i odrasli traže organsku tvar u raspadanju zbog topline

  29. Suzbijanje • U manjim vrtovima moguće mehaničko suzbijanje • Na većim površinama treba procijeniti brojnost; prisutnost rovca vidljiva po brojnim hodnicima • Prag odluke • 1 rovac na 2-3 m2 za ratarske usjev • 1 rovac na 4 m2 za povrće • Suzbijanje zemljišnim insekticidima, a u vrijeme izlaska odraslih na površinu postavljanjem mamaca na osnovi metiokarba

More Related