Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija u radnoj terapiji

1. Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija u radnoj terapiji Mirna Kostović Srzentić

2. Znanja i vještine nakon ovog kolegija • povezati kognitivne i druge psihičke funkcije s njihovom mozgovnom organizacijom • prepoznati smetnje kognitivnih i izvršnih funkcija te aktiviteta kod bolesnika s oštećenjem mozga • primijeniti neuropsihologijske testove namijenjene radnim terapeutima u cilju ispitivanja kognitivnih funkcija te će moći interpretirati značenje dobivenih rezultata • prepoznati emocionalne promjene i promjene ličnosti koje prate mozgovno oštećenje • prepoznati čimbenike o kojima ovisi oporavak kognitivnih i drugih funkcija nakon oštećenja mozga • sve u cilju postavljanja temelja za planiranje rehabilitacije pacijenata s oštećenjem mozga

3. Literatura – dopunska • Galić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena. Jastrebarsko: Naklada Slap. http://www.nakladaslap.com/detalj.asp?ID=219 • Grieve, J. (2000).Neuropsychology for occupational therapists: assessment of perception and cognition. Oxford: Blackwell Science. • Zarevski, P. (2001). Psihologija pamćenja i učenja.Jastrebarsko: Naklada Slap. • Zoltan, B. B. (1996). Vision, perception, and cognition: A Manual for the evaluation and treatment of the neurologically impaired adult. Thorofare: Slack.

4. ORGANIZACIJA FUNKCIJA U MOZGU Cerebralna lateralizacija Funkcionalna organizacija moždane kore

5. Cerebralna lateralizacija

6. LIJEVA – DESNA HEMISFERA ? Izvor: Pinel (2002);Biološka psihologija, Naklada Slap

7. Lijeva hemisfera • Verbalna • Jezik i govor: • verbalno izražavanje i razumijevanje govora • Čitanje, pisanje, računanje • Verbalno pamćenje • Orijentacija lijevo-desno • Analitičko mišljenje i oblikovanje pojmova (=konceptualizacija)

8. Desna hemisfera • Neverbalna • Procesiranje vidnih i prostornih informacija • prepoznavanje predmeta • položaj tijela u prostoru tijekom pokreta • prostorni odnosi predmeta • Konstruktivne sposobnosti • Vizualno i prostorno pamćenje • Orijentacija lijevo-desno (prostor. inverzija odnosa) • Taktilno prepoznavanje • Prepoznavanje lica • Glazbene sposobnosti • Emocije

9. Verbalna Procesira u obliku lingvističke deskripcije Analitička Analitičko mišljenje Sekvencijalno procesiranje informacija Vremenska analiza informacija Povezivanje uzroka i posljedica Neverbalna Procesira u obliku slika Sintetička Sintetičko mišljenje Simultano i holističko procesiranje informacija Kreativno mišljenje LijevaDesna

10. Istraživanja pacijenata s oštećenjem L- D hemisfere: • Lezije lijeve hemisfere uzrokuju teškoće u verbalnoj komunikaciji uključujući probleme s receptivnim i ekspresivnim govorom, deficite verbalnog pamćenja, oštećeno sekvencioniranje, izvođenje složenih manualnih i oralnih motoričkih sekvenci • Lezije u desnoj hemisferi povezane su s deficitima vidnoprostorne percepcije i pamćenja, konstrukcijskim problemima i zanemarivanjem jedne strane prostora

11. Razlike između hemisfera • Lijeva hemisfera  procesiranje pozitivnih emocija • Desna  procesiranje negativnih emocija • oštećenjalijeve hemisfere • češće depresivnost i anksioznost • oštećenjadesne hemisfere • euforija i nekritičnost, odnosno smanjena anksioznost

12. Dešnjaci – ljevaci i govor? • (90% ima dešnjaka, a 10% ljevaka) • Wada test pokazuje da kod 95 % dešnjaka i 70% ljevorukih govor kontrolira lijeva hemisfera • Kod 15% ljevorukih desna hemisfera kontrolira govor, a u preostalih 15% obje hemisfere kontroliraju govor

13. Anatomske (morfološke) razlike

14. Interhemisferna komunikacija Hipokampalna komisura Massa intermedia Stražnja komisura Prednja komisura Optička hijazma

15. Najveća komisura 200 milijuna aksona! Corpus callosumžuljevito tijelo

16. Sindrom diskonekcije Sindrom diskonekcije Izvor: Pinel (2002);Biološka psihologija, Naklada Slap Komisurotomizirani pacijenti; Sperry (1981, Nobelova nagrada) i Gazzaniga

17. Primjer sudjelovanja obje hemisfere

18. Teorija hemisferne specijalizacije Globalno vs. lokalno procesiranje informacija Jezični Pacijenti s oštećenjem DH Pacijenti s oštećenjem LH Zadatak Nejezični Pacijenti s oštećenjem DH Pacijenti s oštećenjem LH Zadatak

19. Oštećenje LH Oštećenje DH

20. Moses et al. 2002

21. Oštećenje L H Stiles et al. 2003

22. Oštećenje D H

23. Funkcionalna organizacija moždane kore

24. Zašto predavanje iz funkcionalne organizacije moždane kore? • To je područje mozga zaduženo za “najviše funkcije” kao: • Percepcija različitih osjeta • Upravljanje pokretima i motoričkim vještinama • Mišljenje • Pamćenje • Jezik i govor • I sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije • Omogućava svjesnost o emocijama • Izvršne funkcije i kontrolu ponašanja

25. Neocortex ili isocortex se pojavio posljednji u evoluciji i zauzima 90% ukupne mase moždane kore • Ima šest slojeva • 70% - 80% kortikalnih neurona su piramidni neuroni

26. Tri vrste područja u moždanoj kori

27. Raniji model Hijerarhijski Funkcionalno homogen Serijski Asocijativno područje Sekundarno osjetno područje Primarno osjetno područje Talamus Receptori

28. Suvremeni modelHijerarhijski Funkcionalno odijeljenParalelan

29. Pet podtipova funkcionalnih zona korteksa prema Mesulamu (1998) Specifična za modalitet • primarna osjetna i motorička područja • unimodalna asocijacijska područja • heteromodalna asocijacijska područja • paralimbička polja • limbička polja Transmodalna

30. Unimodalna asocijacijska područja = primaju informacije iz primarnih senzornih područja (vidnih, slušnih i somatosenzornih) i uključena su u njihovu složenu analizu • homotipni izokorteks • temeljne informacije: boja, pokret, oblik i visina tona • složenije: predmeti, lica, slova, prostorna obilježja i sekvence zvukova • deficiti specifični za modalitet

31. Heteromodalna asocijacijska područja = povezana su s nekoliko unimodalnih asocijacijskih područja • u prefrontalnom korteksu, posteriornom tjemenom korteksu, dijelu lateralnog sljepoočnog korteksa • pretvaranje percepcije u prepoznavanje, slova u značenje, scene i događaje u iskustva, prostorna obilježja u predmet istraživanja • složenija, globalnija oštećenja

32. Primjer heteromod. asocijacijskog područja • Posteriorni parijetalni asocijativni korteks = prima informacije iz 3 osjetna sustava – vidnog, slušnog i somatosenzornog. Od tamo većina informacija odlazi u motorička područja kore  Oštećenja dovode do apraksije i jednostranog zanemarivanja

33. Limbička polja • odgovaraju paleokorteksu i arhikorteksu • veza s hipotalamusom • nadzor nad endokrinim i autonomnim sustavom • modulacija nagona i motivacijskih stanja • doživljavanje i izražavanje emocija • učenje i pamćenje

34. Paralimbička polja • mezokorteks i dio izokorteksa • imaju važnu ulogu u povezivanju i usklađivanju emocija i ponašanja s relevantnim unutarnjim i vanjskim ciljevima gyrus parahippocampalis, gyrus cinguli, retrosplenijalno područje, kaudalni orbitofrontalni korteks, insulu i temporalni pol

35. mreža prostorne pažnje mreža za govor mreža za eksplicitno pamćenje / emocije mreža za radno pamćenje i izvršne funkcije mreža za prepoznavanje lica i objekata dominantna DH, posteriorni tjemeni korteks, čeona područja za upravljanje očnim pokretima, gyrus cinguli dominantno u LH - Wernickeovo i Brokino područje hipokampalno-entorinalno područje i amigdaloidne jezgre prednji dio čeonog korteksa i dijelovi posteriornog tjemenog korteksa središnji temporalni korteks i temporopolarni korteks Pet neurokognitivnih mreža (Mesulam 1998)

36. FUNKCIONALNA PODJELA MOŽDANE KORE Primarni motorički korteks Primarni somatosenzorički korteks Motorički asocijacijski korteks Senzorički asocijacijski korteks Vidno asocijacijsko područje Prefrontalni korteks Primarni vidni korteks Centar za govor Wernickeovo područje Primarni slušni korteks Slušno asocijacijsko područje

40. Oštećenja primarnog motoričkog područja • Uzrokuju mišićnu slabost (paresis) ili kljenut (paralysis) mišića Oštećenja premotoričkog područja • Uzrokuju poremećaje izvođenja složenih i voljnih pokreta = apraksije

41. Oštećenja primarnog senzoričkog p. • Izaziva lokalizirane senzorne pojave (hiperstezije, parastezije, hipostezije) Oštećenja asocijativnih senzoričkih p. • Poremećaji taktilne percepcije – nemogućnost prepoznavanja predmeta dodirom (taktilna agnozija)

42. Aktivacija vidnog korteksa

43. Aktivacija slušnog korteksa

44. Prefrontalni korteks... • Izvršne funkcije, rješavanje problema i planiranje, pažnja, radno pamćenje, emocionalna regulacija ...

45. Slike uma…aktivacija pri jezičnim zadacimaImages of Mind(Raichle Marcus) Slušanje riječi Gledanje riječi Izgovaranje riječi Razmišljanje o riječima

46. Aktivacija pri zadatku pamćenja

47. Područja važna za PAMĆENJE Pinel, 2002

48. Istraživanja Maguire i sur. (1997, 2000) – taxi vozači Londona

49. Limbički sustav

50. U ponašanju se mogu razlikovati 3 funkcionalna sustava: • Kognicija • Izvršne funkcije • Emocionalnost  Neuropsihloško ispitivanje