E N D
Mahatma Gandhi Adolph Hitler Neil Armstrong Vladimir Lenin Joseph Stalin Mother Theresa Franklin D. Roosevelt Winston Churchill Martin Luther King Jr. John F. Kennedy Nelson Mandela Frank Lloyd Wright Margaret Thatcher Ernest Hemingway Pablo Picasso Fidel Castro Nikita Kruschev Mikhail Gorbachev Ronald Reagan Theodore Roosevelt Walt Disney Elvis Presley The Beatles Charles Dickens Marilyn Monroe Slavne osobe iz 20.stoljeća
Karakteristike muzike iz 20.stoljeća : -dobre:eksperimentiranje u smjeru potrage za novim izražajnim sredstvima, instrumentima, formama; nepostojanje jednog velikog stila, već individualna pristup umjetnika -> miješanje različitih stilova; snimanje glazbe; pojavljuje se glazba na filmu; mijenja se odnos među publikom i umjetnikom -> glazba je dostupnija -loše: otuđenje umjetnika i publike, elektronika omogućila pojavljivanje svega i svačega na pozornici ->smanjuju se umjetnički kriteriji
Političke, društveno-ekonomskeikulturneprilike XX stoljeća, složeneiputneoštrihprotivurječnosti, izvršilesusnažanuticajnasveblastidruštvenogživota, pa takoinaumjetnost. Razlikuju se dvaosnovnapravca: • Ekspresionizam • Neoklasicizam -u 2. polovici se javljaju: * AVANGARDA i * AMERIČKA GLAZBA (jazz irock)
Dolazi do negacije tonalnog centra i bilo kakvih funkcionalnih i lestvičnih uslovljenosti. Kompozitoriteže ka izjednačavanju svih 12 tonova hromatske lestvice, akordima ne-tercnog sklopa i melodijskimskokovima u velikim intervalima. Oni su začetnici dodekafonskog sistema, čiji je autor Arnold Šenberg.Osnovu komponovanja čini slobodno izabrana serija od 12 različitih tonova, koji moraju da stoje uvekistim redom, bilo horizontalno melodijski, bilo vertikalno harmonski (akordski). Serija se može javiti učetiri oblika: originalni retrogradni inverzija originalnog inverzija retrogradnog EKSPRESIONIZAM
Sva četiri oblika serije mogu da se transponuju.Dodekafoni sistem će se u rukama Berga (Šenbergovog učenika) još više organizovati i podvrgnutitotalnoj organizovanosti muzičke materije. On nije totalno organizovao samo redosled tonova, već i ritam idinamiku i orkestraciju, što je dovelo do serijalne muzike, tj. vrhunca ekspresionizma.
-zaštitni znak druge polovice 20.st-1950. - kelnski „Studio za električnu glazbu“, skladatelj K. Stockhausen počeci elektroničke glazbe-el. glazbala --osobine tonova moguće vrlo detaljno predvidjeti i kontrolirati-skladatelji odabiru boju tona, trajanje, dinamiku i frekvenciju-građa se obrađuje računalno u skladu sa umjetnikovim zahtjevima, glazba se pohranjuje na medij-to su: sintetizator, el. violina, el. gitara, el. bubnjevi, el. računalo, ekspander-živa el. glazba:-početak 60ih godina - želja da se el. glazba prenese iz studija u koncertne dvorane-kombinacija žive izvedbe sa snimljenim predloškom ELEKTRONIČKA GLAZBA
-glazba nastala od 2.svj. rata do 70ih godina 20.st.-franc. avan - ispred, garde - straža izvan granica tradicije, nešto novo-smjer koji je eksperimentalan i, psram ostale glazbe, napredanu kompozicijskoj tehnici-predstavnici: Boulez, Stockhausen, Ligeti, Penderecki, Cage AVANGARDA
-nepostojanje tonaliteta, upotrebljavanje svih 12 tonova ravnopravno-tonalitet - zvučni dojam koji čini 7 tonova-tonika - (tonalni centar) - osnovni ton prema kojem svi ostali gravitiraju-nastala pojavom ekspresionizma 20ih god 20.st-2 vrste -slobodna - dopuštena bilo kakva organiziranost tonova; ne smije se imati osjećaj tonaliteta - gubi se smisao -organizirana - nazivaju je DODEKAFONIJA - 12 tonska tehnika skladanja-Arnold Schonberg - otac 2. bečke škole (1. otac Haydn)-predstavnici - Alban BERG i Anton WEBERN ATONALITETNOST
-POLIMETRIJA (HORIZONTALNA POLIMETRIJA) - slijed različitih mjera-POLIRITMIJA (VERTIKALNA POLIMETRIJA) - u 2 ili više dionica istovremeno se sukobljavaju različite mjere-AKORDI - suzvuk od najmanje tri tona -u povijesti udaljenost terce - temelj u 20. st: kvarto-kvintna akordika - uvođenje CLUSTERa (nakupina) - grozdasti akordi koji se koriste kao zvučni efekti
-DODEKAFONIJA - na principu 4 niza tonova 1. osnovni niz - nasumce položeni svih 12 tonova - nijedan se ne smije ponoviti 2. Retrogradni niz - osnovni niz unazad 3. Inverzija - obrnuti smjer intervala 4. Retrogradna inverzija - inverzija unazad-kada se odabere jedan niz, ne smije se prekidati; slaže se onda ritam i akordi, pa tempo i dinamika
-dominira disonanca - prikazivanje stanja u društvu; nije više samo cilj uveseljavati publiku - izvrnuta stvarnost-nova izražajna sredstva - disonanca (neskladnost)-nove tonske građe - dosad dur i mol -od 20. stoljeća: stari modusi, pentatonske, kromatske (12 tonova), cijelostepene-novi instrumenti: drugačiji načini sviranje starih instrumenata, elektronski instrumenti-nova djela: npr skladba za klavir i motornu pilu-promjene u pogledu ritma, melodije, akordi-prošireni tonalitet - osim osnovnih tonova tonaliteta (7) koriste se i vanljestvični tonovi-politonalitetnost - suprotstavljanje više tonaliteta odjednom, najčešće 2 (bitonalitetnost)-atonalitetnost - nepostojanje tonaliteta, nego upotrebljavanje svih 12 tonova ravnopravno
Igor Stravinsky Claude Debussy Arnold Schoenberg Dmitri Shostakovich Philip Glass Steve Reich John Cage Karlheinz Stockhausen Vincent Persechetti Aaron Copland Leonard Bernstein Bela Bartok Alban Berg Milton Babbitt Sergei Rachmaninov George Crumb Charles Ives Edgard Varese Poznati skladatelji iz 20.stoljeća
Arnold Schonberg Arnold Šenberg (1874-1951), austrijski kompozitor prvi je među predstavnicima savremene muzike koji je potpuno prekinuo sa romantičnom tradicijom i usmjerio muzičko stvaralaštvo novih puteva.
-njegov mecena bio Mahler-tehnika „Sprechstimme“ - govorno pjevanje-započeo učiti violinu sa 8 godina, proučavao partiture Wagnerovih opera-1908. uveo napuštanje tonaliteta u svoj rad, od 1923 sklada 12-tonskom tehnikom, podučavao teoriju glazbe i skladao na Pruskoj akademiji u Berlinu i UCLA (Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu)-dodekafonija - (jer ga je žena ostavila zbog ljubavnika) (?)-mnogo knjige o muzičkoj teoriji „Teorija o harmoniji“, „Temelji muzičke kompozicije“-otac 2. bečke škole-pisac-djela: -I. faza: kasni romantizam, prošireni tonaliteti, „Preobražena noć“ za gud. sekstet i komorna simfonija -II. faza: ekspresionizam, slobodni tonaliteti i dodekafonija, „Erwartung“ (iščekivanje) monodrama za solo glas i orkestar“, „Pierrot Lumaire“ gov. glas i komor. sastav;„Pet klavirskih komada“,„Preživjeli iz Varšave“ -III. faza: krajem života Schonberg se vraća tonalitetnoj skladbi
Alban Berg Alban Berg(1885-1935) primjenio je dodekafonski system na kreativan način.Njegova djela pokazuju više neposrednosti I osjećajnosti,nego Schönbergova.
Schönbergova.To se posebno odnosi na opera “Wozzek” muzičku dramu,remek-djelo Ekspresionizma I operu “Lulu”.Ostala njegova djela su concert za violinu I oreksta,Gudački kvartet,Lirska svita I neka druga manja djela.Najdosljedniji u primjeni dodekafoničkog sistema svog učitelja bio je Anton Webern,pa su se kasnije sljedbenici ovog pravca ugledali više na njega nego na samog Schöberga.Njegova najpoznatija djela su Pet orkestarskih kompozicija,opus 10,Simfonija I Gudački kvartet.
Igor Stravinsky Igor Stravinski(1882-1971),ruski kompozitor ,sin operskog pjevača,obilježio je ovu epohu u modernoj muzici.Nakon završenog studija prava I muzike kod Nikolaja Rimskog Korsakova u Petrogradu,razvio je plodnu pijanističku,pedagošku,dirigentsku I kompozitorsku aktivnost.U interval od 1910-1913.godine u Parizu su izvedena tri baleta Igora Stravinskog: “Žar ptica”,”Petruška” I “Posvećenje proljeća”.
Ovim baletima Stravinski se uvrstio među vodeće ličnosti modern muzike ,nakon čega slijede godine rata I velikih uspjeha.Nastala su mnogobrojna djela “ Svadba”,balet za solo glasove,hor,četiri klavira i udaraljke,koji prikazuje svadbu,zatim balet “Pulcinella” zasnovan na Pergolesijevim melodijama koji predstavlja početak novog tzv.”neoklasičnog” perioda,kojem pripada I opera-oratorij “Kralj Edip”.U njegovim baletima muzika I pokret su izuzetno usklađeni,a teme su bajkovite priče.Takav je I balet u četiri slike “Petruška”.
NEOBAROK - skladatelji 20.st. u baroknoj glazbi kao veliku vrijednost nalaze motoričnost i monotematičnost - često koriste barokna djela kao inspiraciju što uzrokuje česte obrade - predstavnici: PAUL HINDEMITH – „Ragtime“ (u prijevodu izlomljeni takt) • obradio Bachovu fugu u c-molu CARL ORFF Bela Bartok (1881 - 1945) -Mađar - etnomuzikolog, dirigent, skladatelj, pijanist -skuplja narodnu glazbu JI Europe -elementi narodne glazbe, ekspresionistički elementi, klasične forme -razvio originalan stil, prožet karakterističnim elementima mađarske narodne glazbe -sa 10 godina javno nastupio kao pijanist, a na Akademiji u Budimpešti studirao kompoziciju -prvi veliki uspjesi 1917 izvedba baleta 'Drveni princ', 1918. opera 'Modrog grada dvorac' -začetnik tzv. nove glazbe 20.st -kompozicije su mu originalne, u djelima koristi folklorno melodijsko blago -djela: 'Rumunjski plesovi', 'Divertimento', 'Allegro Barbaro', 'Koncert za orkestar', 'Sonata za solo violinu', '3. klavirski koncert', 'Koncert za žičane instrumente, cellestu i udaraljke', balet 'Čudesni Mandarin'
Sergej Prokofjev Sergej Prokofjev (1891-1953) -umro u Moskvi -slijedi nekoliko glazbenih pravaca, postajući u biti neoklasicist -u kasnijem stvaralaštvu rado prelazi u lirsko raspoloženje ne zanemarujući grotesku -završio konzervatorij u Petrogradu (upisao sa 13 godina) -napisao više od 130 djela -opere:'Igrač','Zaljubljen u tri naranče','Plameni anđeo','Vjenčanje u samostanu','Rat i mir' -pokopan isti dan kao i Staljin, nitko mu nije bio na pogrebu -baleti: 'Romeo i Julija' 'Pepeljuga', 'Priča o kamenom cvijetu' -simfonijska priča ?Peča i vuk' -filmska glazba za Einsteinove filmove -5 simfonija
Carl Orff Carl Orff (1895 - 1982 Munich) -počeo skladati kao srednjoškolac -bio dirigent i korepetitor -osnovao Školu za gimnastiku, glazbu i ples -za djelo „Musik fur kinder“ dao izraditi dječje instrumente poput triangl, timpana, malog i velikog bubnja.... -djela: 'Carmina Burana' (dio trilogije, ostali dijelovi 'Catulli Carmina, Triumf Afrodite' -ostala djela: 'Tanzende Fanne', 'Moma Vanna', opera 'Gisel' ', tragedija Antigonae, Oedipus