1 / 16

Ugrožene biljne i životinjske vrste našeg kraja

Ugrožene biljne i životinjske vrste našeg kraja. Među ugroženima zabilježene su 94 vrste, koje nastanjuju samo uski prostor u Hrvatskoj (stenoendemi).

brier
Download Presentation

Ugrožene biljne i životinjske vrste našeg kraja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ugrožene biljne i životinjske vrste našeg kraja

  2. Među ugroženima zabilježene su 94 vrste, koje nastanjuju samo uski prostor u Hrvatskoj (stenoendemi). • Potpuno su izumrli podzemna životinja ogulinski špiljski virnjak i biljka jabučki karanfil. Zatim slijedi skupina od 39 regionalno izumrlih živih vrsta, od kojih 10 viših biljaka i 29 životinja - šest slatkovodnih riba, jedan gmaz, 15 ptica i četiri sisavca. • Po najnovijim podatcima IUCN-a, u svijetu je opisano 1,9 milijuna živih vrsta, a procjenjuje se da ih ima između pet i 30 milijuna. Ukupno je ugroženo 15.589 vrsta, od kojih 8321 biljka. Među ugroženim životinjama trećina su vodozemci, četvrtina sisavci, a osmina ptice. • Po udjelu u ukupnom broju, u Hrvatskoj su najugroženije slatkovodne ribe, ptice i vodozemci. • Svjetski Crveni popis sastavlja se od 1963. i na njemu trenutačno radi oko sedam tisuća stručnjaka.

  3. Zaštićene, endemske, ugrožene biljke Tisa (Taxusbaccata)• Cvate u III. i IV. mj. • U tamnim šumama bukve i jele ali i u zajednici s lipom ili drugom drvenastom vrstom Božikovina (Ilexaquifolium) • Cvjeta u V. i VI. mj. • Može doživjeti i do 300 godina • bukove i bukovo - jelove šume

  4. Kranjski ljijan • Cvate u V. i VI. mj. • Brdske livade, šikare i svijetle šume Mirisavi vimenjakVrsti odgovara kiselo do slabo bazično tlo (pH 4,3-7,5) u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, rjeđe livadama. Zoofilna vrsta s mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju jedino ako u njima nastane endotrofna mikoriza. Raste pojedinačno na svim nalazištima. Ljiljan zlatan, zlatoglavi lijer, turska čalma • Cvate u VI. i VII. mj. • Na skrovitim šumskim čistinama, uz rub šume među grmljem

  5. Širokolisna veprina • Cvate u IV. i V. mj., bobe dozrijevaju u VIII. i IX. mj., ostaju na biljci cijele zime • U sastavu mezofilnih, gorskih, bukovih, ali i u termofilnim šumama Bijeli bun Raste u vlažnim i sjenovitim šumama planinskog područja, rjeđe među stijenama u vegetaciji visokih zeleni. Optimalne životne uvjete nalazi na humusnom vapnenačkom tlu u pojasu bukovih šuma. Višegodišnja zelen, koja cvate u travnju i svibnju, razmnožava se sjemenom. Biljka se sakuplja zajedno sa korijenom zbog svoje ljekovitosti. Jetrenka Vrijeme cvjetanja: III. – IV. mj.Jetrenka je dobila ime po obliku lista koji je nalik režnjevima jetre.

  6. Obična kockavica (Liliaceae)-razmnožava se vegetativno (lukovicom) i iz sjemena koje često širi voda. Velelisni božur Višegodišnja zelen, razmnožava se podankom i sjemenom. Javlja se u većim ili manjim busenovima koji dolaze u skupinama, dobre je vitalnosti, a na nekim je područjima populacija prorjeđena. Planinčica Borealna vrsta, zabilježena na području Samoborskog gorja, Ivanščice, Gorskog kotara i Velebita.Nalazimo ju na brdskim i planinskim travnjacima, dna ponikava i slična mjesta s dubokim humozinom, vlažnim tlom, u sastavu vegetacije visokih zeleni iz reda Adenostyletalia. Zeljasta trajnica, visoka 20-50 cm, cvjeta ljeti, a razmnožava se sjemenom. U prošlosti je bila zastupljenija, u novije vrijeme nije više zapažena na području Samoborskog gorja; Ivanščice, pa se pretpostavlja da je tamo ili vrlo rijetka ili je nestala. Sabiru je izletnici, te sakupljači ljekovitih biljaka.

  7. Uskolisna suhoperka je višegodišnja zeljasta biljka, rahlo busasta, s kratkim podankom i puzecim kratkim vriježama. Gotovo cilindricne stabljike, visoke 15-75 cm, pri vrhu su trobridne. Nose listove. Listovi su linearni, široki 3-5 mm, žljebasti, u donjem dijelu grebenasti, na vrhu dugo ušiljeni. Cekinjice ocvijeca su vunasto bijele i mekane, 40-50 mm duge, s nerazgranjenim vrhom. Uskolisna suhoperka je biljka svijetla, pokazatelj kiselih do umjereno kiselih siromašnih, mokrih i podvirnih tala. Rosika Okruglolisna rosika je biljka prijelaznih cretova, raste u zajednici bijele šiljkice . To je insektivorna, višegodišnja, 5-12 cm visoka zeljasta biljka. Korijenje je najcešce plitko. Listovi , s peteljkom dugom 10-15 mm, leže u prizemnoj rozeti. Gornja strana lista je prekrivena crvenkastim žljezdanim dlakama, do 3 mm dugima, koji na vrhu nose ljepljivu, žljezdastu papilu .Cvat je je jednostrani , Po životnom obliku je hermafrodit.

  8. KončastolisnašćeticaKoncastolistnašcetica jednogodišnja je ili višegodišnja busasta vrsta, sa žilicastim korijenim. Mnogobrojne stabljike su tanke, visoke 3-30 cm i široke do 0,5 mm. Rukavci donjih listova su crvenkaste boje, dok su ostali tamnije sivo-zelene boje. Pricvatni list, dužine 5-20 mm, nadvisuje cvat te izgleda kao nastavak stabljike, a položaj samog cvata je naizgled bocni. Plod je orašcic, dug oko 1 mm, jajolik. Cvate od srpnja do listopada. Prema životnom obliku je hemikriptofit-terofit. Pokazatelj je vlažnosti. Obični ljepušak Obicni ljepušak je žuckaso-zelena, sjajna trajnica, ili katkad dvogodišnja biljka. Ima tanku, puzavu ili kratko uspravnu stabljiku, koja se na nodijima zakorjenjuje. Listovi su okruglasto štitasti, goli ili s donje strane rijetko dlakavi, sa suhokožicastim palisticima. Peteljka je duga. Cvjetovi su maleni, bjelkasti ili crvenkasti, obicno njih po pet skupljeno u jednostavni štitac u obliku glavice. Crna sasa Crna sasa je zeljasta trajnica, s cvrstim, okomitim podankom. Stabljika je vunasto dlakava, uspravna, visoka 10-20 cm, u plodu i do 45 cm, sa tri pricvjetna lista i s jednim terminalnim, visecim cvijetom. Prizemni listovi razvijaju se u prizemnoj rozeti poslije cvatnje. Cvijetovi su tamnoljubicasti, zvonasti i viseci. Plodovi su prilagodeni širenju vjetrom, zbog atraktivnosti cvijeta znacajna je u hortikulturi. Prema životnom obliku je geofit.

  9. Što je zabranjeno u pogledu zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta? • Zabranjena je svaka radnja kojom se zaštićenu biljku ili životinju ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju. Zabranjeno je bez opravda noga razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti njihovih populacija ubijanjem i uklanjanjem, uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa ili mijenjanje životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi pojedina vrsta postala ugrožena. Zabranjeno je uvođenje stranih divljih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju. Zabranjeno je uvođenje stranih vrsta riba u prirodne i dopri-rodne vode, kao i prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa. Iznimno je uvođenje dopušteno, ako je znanstveno i stručno utemeljeno i prihvatljivo s gledišta zaštite prirode i održiva gospodarenja. Zabranjena je uporaba svih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih svojti životinja te uporaba svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a osobito: stupice, samostrijela, električne ubojite ili omamljujuće naprave.

  10. Ugrožene životinje u Hrvatskoj • Petina sisavaca, trećina vodozemaca i više od dvije trećine poznatih biljaka na Zemlji na rubu su izumiranja, navodi se u Crvenom popisu (Red list) što ga je objavila Svjetska zaklada za zaštitu prirode (IUCN). Na svjetskom Crvenom popisu nalazi se i 91 vrsta sisavaca, ptica, riba, vodozemaca, biljaka, mekušaca i ostalih beskralježnjaka iz Hrvatske. Prošle su godine na IUCN-ovu popisu bile 84 ugrožene vrste iz Hrvatske. • Endemske vrste • - U odnosu na prošlu godinu povećao se broj ugroženih vrsta riba. Riječ je uglavnom o endemskim vrstama koje žive na ograničenom području. • Korak do izumiranja • U svijetu je dosad opisano oko 1,8 milijuna biljnih i životinjskih vrsta, no znanstvenici procjenjuju da na našem planetu živi čak 13 milijuna vrsta. Nažalost, mnoge od njih svakodnevno izumiru a da ih pritom i ne stignemo upoznati. Iako je do izumiranje vrsta dolazilo i ranije tijekom evolucije živog svijeta, ljudska aktivnost ubrazava tempo njihova nestanka.

  11. Sisavci • Po biološkoj raznolikosti sisavaca Hrvatska je u samome vrhu Europskih zemalja. Sisavaca je najviše u okolici planine Medvednica (67 vrsta) i u gorskome području Dinarida (do 66 vrsta). U oba područja u kvadratima 50 x 50 km, živi oko 34% vrsta europske faune. • Isto tako značajno je da u brdovitome području Hrvatskoga zagorja nema karakterističnih vrsta, ali ima visok biodiverzitet sisavaca.. • Na Zagorskome području postoje slijedeće kategorije ugroženosti: regionalno izumrle vrste (Regionallv Extinct - RE), rizične vrste (Vulnerable - VU),nedovoljno poznate vjerojatno ugrožene vrste (Data Deficient - DD) i potencijalno ugrožene vrste (NearThreatened - NT)

  12. Ptice • Ptice pripadaju među najvažnije pokazatelje ukupnoga stanja prirode. • U Hrvatskome zagorju ne obitava veći broj posebno rijetkih ili ugroženih ptica. Po kategorijama ugroženosti to su sljedeće vrste: Rizične vrste (Vulnerable - VU): 1. Škanjac osaš (Pernis apivorus Honey Buzzard) -gnijezdeća populacija 2. Sivi sokol (Falco peregrinus Peregrine) - gnijezdeća populacija Kritično ugrožene (Criticallv Endengered CR): 1. Patuljasti orao (Hieraaetus pennatus Booted Eagle)-gnijezdeća populacija 2. Zlatovrana (Coracias garrulus Roller) - gnijezdeća populacija Regionalno izumrle vrste (Regionally Extinct - RE): 1. Tetrijeb ruševac (Tetrao tetrix Black Grouse) -gnijezdeća populacija Nedovoljno poznate vjerojatno ugrožene vrste (Data Deficient - DD): 1. Golub dupljaš (Columba oenas Stock Dove) - gnijezdeća populacij

  13. Slatkovodne ribe • Poseban je problem zaštite vodenih ekosustava sve veće iskorištavanje vode. • Zagorsko područje ne obiluje značajnim i većim vodenim tokovima. Ipak, slatkovodna ihtiofauna zaslužuje zaštitu. Prije svega zaslužuju zaštitu njihova staništa. Na Zagorskome području postoje slijedeće kategorije ugroženosti: ugrožene vrste (Endangered - EN), osjetljive vrste (Vulnerable - VU),Nedovoljno poznate vjerojatno ugrožene vrste (Data Deficient - DD), gotovo ugrožene vrste (Near Threatened - NT) i najmanje zabrinjavajuće vrste (Least Concern - LC).

  14. Vodozemci i gmazovi • U Hrvatskoj je do danas zabilježeno 19 vrsta vodozemaca (Amphibia), 39 vrsta gmazova (Reptilia), ukupno 58 vrsta ovih skupina. • Za zagorsko područje, prema kategorijama ugroženosti, ne pridolazi ni jedna vrsta vodozemaca iz kategorija neposredne ugroženosti CR, EN, VU i DD, već pridolazi samo jedna vrsta u kategoriji potencijalno ugrožene vrste

  15. Svjetski dan zaštite životinja, obilježava se svake godine 4. listopada. Prvi puta počeo se obilježavati 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, a njegov je cilj bio upozoriti na položaj ugroženih životinja. Od tada do danas obilježava se u svim zemljama. Udruge za zaštitu životinja globalno obilježavaju taj dan kako bi povećale svijest o problemima životinja te potaknule ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.

  16. Izradile: Jasmina Krošlin Marta Drenški Ines Staroveški

More Related