nacionalne manjine i fondovi eu n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU PowerPoint Presentation
Download Presentation
NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 21

NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU - PowerPoint PPT Presentation


  • 132 Views
  • Uploaded on

NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU. SKENIRANJE JEDNAKOSTI, Vukovar, 30. kolovoza 2011. ZAŠTO FONDOVI EU. Na što će se Savjet ove godine najviše fokusirati?

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU' - brent


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
nacionalne manjine i fondovi eu

NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU

SKENIRANJE JEDNAKOSTI,

Vukovar, 30. kolovoza 2011.

za to fondovi eu
ZAŠTO FONDOVI EU
  • Na što će se Savjet ove godine najviše fokusirati?
  • Smatramo da je potrebna daljnja edukacija svih manjinskih sudionika u javnom i političkom životom. U vijeća će nakon izbora doći neki novi ljudi i pomoći ćemo im da nauče kako će konzumirati prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Obećali smo i drugi važni segment edukacije koji se tiče upućivanja udruga nacionalnih manjina na europske fondove. Ulaskom Hrvatske u EU smanjivat će se udio državnih proračunskih sredstava, a povećavati potreba za ulaskom u EU-fondove. Na početku djelovanja Savjeta, znači prije devet godina, imali smo na raspolaganju 20-ak milijuna kuna proračunskog novca, a lani smo unatoč krizi raspodijelili više od 40-ak milijuna kuna.

Aleksandar Tolnauer, Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Manjinski forum, lipanj 2011, str.5.

nacionalne manjine u eu
NACIONALNE MANJINE U EU

Od ekonomske zajednice, preko Kopenhagena (1993) do Lisabona (1/12/2009)

Kopenhagenški kriteriji: tri skupine uvjeta koje su države kandidatkinje dužne ispuniti

  • Prvi uvjet (politički): stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava kao i prava manjina te prihvaćanje političkih ciljeva Unije.
  • Drugi uvjet (gospodarski ): postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva i sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s tržišnim pritiscima unutar EU.
  • Treći uvjet (pravni ): usvajanje cjelokupne pravne stečevine Unije. Ovaj uvjet uključuje sposobnost preuzimanja svih obveza koje proizlaze iz članstva, uključujući provedbu ciljeva političke, ekonomske i monetarne Unije.
  • Ovi kriteriji premašuju dužnost nediskriminiranja: uz zahtjev državama kandidatkinjama o“poštovanju i zaštiti manjina” nalaže se “afirmativna akcija kako bi se zaštitili njihovi očekivani interesi”.
  • Problemi: dvostruki kriteriji (članice, kandidatkinje...)
  • Lisabonski ugovor, članak 2 nabraja vrijednosti na kojima se temelji EU: “Unija je utemeljena na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Ove su vrijednosi zajedničke državama članicama u društvu u kojemu prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost između žena i muškaraca.”
anti diskriminacija
(Anti)diskriminacija
  • Skup načela koja državljanima Unije osiguravaju jednaku pravnu zaštitu od diskriminacije na razini Unije i u zemljama članicama.
  • Dvije direktive (2000) za zaštitu državljana Europske unije od diskriminacije na temelju rase i etničkog podrijetla (Direktiva o rasnoj jednakosti- zabranjuje izravnu ili neizravnu diskriminaciju u područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita te pristup uslugama i proizvodima), kao i na temelju vjeroispovijesti, vjerske pripadnosti, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije (Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju).
  • Mogućnost poduzimanja dodatnih mjera u svrhu ostvarenja faktičke jednakosti diskriminiranih skupina građana (tzv. affirmative action).
  • Istraživanje Ureda pučkog pravobranitelja (2009) potvrdilo je da u hrvatskom društvu postoji socijalna distanca prema nekim etničkim skupinama. Jedna četvrtina ispitanih izjavila je da je iskusila diskriminaciju, a više od polovice pripadnika nacionalnih manjina u ispitivanom uzorku tvrdi da je osobno doživjelo neki oblik diskriminacije. Ispitanici koji su prijavili diskriminatorno ponašanje neke od javnih službi navode svoju etničku pripadnost i podrijetlo kao čestu osnovu diskriminiranja.
  • Recentne studije: Institut Ivo Pilar, UNDP i Ured za nacionalne manjine
programi i fondovi eu
PROGRAMI I FONDOVI EU
  • IPA (Instrument for Pre-Accession assistance)

Osnovni su ciljevi programa IPA potpora državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te provedbi usklađenih propisa, kao i u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije (strukturni i poljoprivredni fondovi, Kohezijski fond)

  • Europski regionalni razvojni fond
  • Kohezijski fond
  • Europski socijalni fond
  • Program za cjeloživotno učenje
  • Mediji
  • Kultura
  • Mladi na djelu
  • Europa za građane
  • Okvirni program za konkurentnost i inovacije
  • Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj
  • Drugi program djelovanja Zajednice na području zdravstva
  • Financijski instrument za civilnu zaštitu
  • PROGRESS , program zapošljavanja i socijalne solidarnosti
temeljni dokumenti
TEMELJNI DOKUMENTI
  • Strateški okvir za razvoj 2006.- 2013; pokriva najviše područja na koje se instrumenti, mjere i akcije razvojne politike trebaju odnositi. Usvojen u kolovozu 2006. godine, SOR predstavlja krovni strateški razvojni dokument na temelju kojega se izrađuju sve buduće sektorske strategije. Dokument definira glavni strateški cilj za razdoblje 2006. - 2013. kao rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi XXI. stoljeća
  • Nacionalni strateški referentni okvir, krovni je strateški dokument za programiranje strukturnih fondova EU i Kohezijskog fonda po pristupanju Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije.
  • NSRO je usko povezan s drugim strateškim dokumentima: SRO, Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013. (izrađen kao krovni dokument za Operativne programe komponenti III i IV programa IPA), Pretpristupni ekonomski program, Smjernice ekonomske i fiskalne politike, Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012.
  • Višegodišnji indikativni planski dokument2011-2013 (IPA i Višekorisnička IPA)
temeljni dokumenti1
TEMELJNI DOKUMENTI
  • OP „Promet“: Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture
  • OP „Okoliš i energetika“: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
  • OP „Regionalna konkurentnost“: MINGORP
  • OP „Razvoj ljudskih potencijala“: MINGORP
  • OP „Razvoj upravnih sposobnosti“:Ministarstvo uprave
  • Regionalne i županijske razvojne strategije (2011-2013)
  • Sudjelovanje manjinskih institucija ?
  • Potrebno znati barem dio stručne terminologije, kako bi se prepoznale svoje potrebe u ciljevima i prioritetima fondova i programa EU, strateškim i drugim dokumentima
  • Ne mora nužno biti eksplicitno navedena diskriminacija-tražiti druge ključne termine, primjerice, socijalno uključivanje- (nacionalne manjine se izrijekom rijetko ili uopće ne navode u Nacionalnom strateškom referentnom okviru i Operativnim programima, pa čak (n)i u regionalnim operativnim programima)
primjer ipa iv
PRIMJER: IPA IV
  • IPA IV. komponenta Razvoj ljudskih potencijala
  • Temelji se na Operativnom programu Razvoja ljudskih potencijala na području zapošljavanja, socijalne uključenosti i obrazovanja. Tijelo nadležno za Operativni program je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), a za pojedine mjere odgovorni su MINGORP, MZSS i MZOŠ.
  • Hrvatski zavod za zapošljavanja (HZZ, Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU) i Agencija za strukovno obrazovanje (Odjel za financiranje i ugovaranje IPA programa) zaduženi za provedbu odnosno ugovaranje. U uvjetima decentraliziranog sustava provedbe EU projekata, Delegacija Europske unije zadržala je ulogu prethodnog (ex-ante ) odobrenja postupaka natječaja i ugovaranja, korisničke institucije izrađuju Upute za prijavitelje/Opise posla/Tehničke specifikacije, dok su za izradu natječajne dokumentacije odgovorna provedbena tijela.

Prioriteti:

  • Područje socijalne uključenosti -  www.hzz.hr/dfc/, www.mingorp.hr, www.mzss.hr
  • Jačanje socijalnog uključivanja osoba u nepovoljnom položaju - www.aso.hr, www.mzos.hr, www.mingorp.hr
  • Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada - www.hzz.hr/dfc, www.mingorp.hr
primjeri ostalih dostupnih programa eu
PRIMJERI OSTALIH DOSTUPNIH PROGRAMA EU
  • Program Kultura 2007-2013razvoj kulturne politike EU i promicanje zajedničke kulturne vrijednosti u cilju unaprijeđenja zajedničke kulturne baštine svih europskih naroda.
  • Mladi na djelu (Youth in Action)program EU namijenjen mladima i organizacijama aktivnim u radu s mladima s ciljem promicanja aktivnog (europskog)građanstva mladih, razvijanja solidarnosti, promicanja tolerancije među mladima, poticanja uzajamnog razumijevanja među mladima iz različitih zemalja, razvijanja kvalitetnih sustava potpore aktivnostima mladih i mogućnostima organizacijama civilnog društva na polju mladih.
  • Program PROGRESS potpora dosezanju ciljeva Unije na području zapošljavanja, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti u skladu sa Socijalnom agendom, dok se aktivnosti  većinom odnose na oblike informiranja i analiziranja politika i razvoja. Koordinator cjelokupnog programa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), dok su za pojedine komponente odgovorni:
  • Zapošljavanje: MINGORP, Hrvatski zavod za zapošljavanje
  • Socijalna zaštita i uključivanje: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
  • Uvjeti rada: MINGORP
  • Raznolikost i borba protiv diskriminacije: Ured za ljudska prava VRH
  • Ravnopravnost spolova: Ured za ravnopravnost spolova
primjeri relevantnih natje aja ured za udruge
PRIMJERI RELEVANTNIH NATJEČAJA - URED ZA UDRUGE
  • IPA 2008      -       Jačanje kapacitete organizacija civilnog društva za praćenje provedbe Acquisa - Shema bespovratnih sredstava za područja: borba protiv korupcije, prava na dostupnost informacija i otvorenosti, odgovornosti javnih administrativnih institucija; Anti-diskriminacijske strategije i usklađivanja s Pravnom stečevinom EU; Održivo upravljanje prirodnim izvorima i regionalni održivi razvoj u urbanim i ruralnim područjima.
  • IPA 2009       -     Jačanje održivosti i razvoj organizacija civilnog društva kao pro-aktivnih društvenih dionika pri provedbi pravne stečevine EU - Shema bespovratnih sredstava u područjima: Programi pružanja inovativnih socijalnih usluga u područjima od posebne državne skrbi; Praćenje i zagovaranje na području demokratizacije, ljudskih prava, integracije manjina i održivog povratka prognanika u područjima od posebne državne skrb
  • Slični natječaji očekuju se i za IPA 2010, 2011...
vrste ugovora
VRSTE UGOVORA

BESPOVRATNA SREDSTVA (GRANTOVI)

  • izravno financiraju neprofitne aktivnosti krajnjih korisnika
  • korisnici sami razvijaju projektni prijedlog i mogu imati partnere na projektu
  • korisnici gotovo uvijek sufinanciraju projekt (5% – 50%)
  • nije dozvoljeno stvaranje profita već se pokrivaju samo troškovi nastali tijekom provedbe projekta
  • poziv na dostavu prijedloga projekata – u zadanom roku (cca 60 dana) prijava prijedloga projekata i podnošenje cjelokupne natječajne dokumentacije sa svim obrascima potrebnim za prijavu projekata
  • dodjela bespovratnih sredstava provodi se u skladu s pravilima i procedurama Praktičnog vodiča kroz procedure ugovaranja pomoći Europske zajednice trećim zemljama (PRAG)
  • za svaki natječaj određena su područja djelovanja, ciljane skupine, prihvatljivi prijavitelji, minimalni i maksimalni iznos koji se dodjeljuje za pojedini grant, traženi postotak sufinanciranja, postupak i kriteriji za ocjenjivanje projektnih prijedloga te vremenski okvir za provedbu natječaja i odabranih projekata
primjeri natje aja prekograni ni programi
PRIMJERI NATJEČAJA - PREKOGRANIČNI PROGRAMI
  • IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska usmjeren je na poticanje uravnoteženog održivog razvoja pograničnih područja RH i Mađarske kroz uspješno upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivne društveno-gospodarske odnose. Prioriteti za dodjelu sredstava su: održivi razvoj i turizam, razvoj gospodarstva i ljudskih kapaciteta i tehnička pomoć.
  • Opći ciljevi Prekograničnog programa Hrvatska-Srbijasu poticanje raznolikosti i poboljšanja stanja u regionalnom gospodarstvu na za društvo i okoliš, održiv način i izgradnja kapaciteta lokalnih, regionalnih i državnih institucija za upravljanje programima EU, dok su prioriteti natječaja: održivi gospodarski razvoj i tehnička pomoć.
  • Cilj Prekograničnogprograma Hrvatska-Bosna i Hercegovina je poduprijeti osnivanje prekograničnih mreža i partnerstava te razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo gospodarstvo, zaštitila priroda i okoliš te povećala socijalna kohezija i izgraditi sposobnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU i pripremiti ih za upravljanje budućim prekograničnim programima u okviru strukturnih fondova EU uz sljedeće prioritete: stvaranje zajedničkog privrednog prostora, poboljšana kvaliteta života i socijalna kohezija i tehnička pomoć
nacionalne manjine i fondovi eu1
NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU

MOGUĆNOSTI SUDJELOVANJA:

  • REGIONALNA / LOKALNA SAMOUPRAVA
  • VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA
  • MANJINSKE UDRUGE
  • POJEDINCI, PRIPADNICI NACIONALNIH MANJINA

DOSADAŠNJA PRAKSA:

  • IZRAVNO SUDJELOVANJE VIJEĆA U SURADNJI S PARTNERIMA
  • MANJINSKE UDRUGE U SURADNJI S DRUGIMA (postoje primjeri, analiza MinorityRights Group,Ured za nacionalne manjine)
  • OSTALE UDRUGE I INSTITUCIJE U KORIST MANJINA (najčešći model, nedostupnost podataka)
nacionalne manjine i fondovi eu2
NACIONALNE MANJINE I FONDOVI EU

NAČINI SUDJELOVANJA:

  • U IZRADI STRATEŠKIH /PROGRAMSKIH DOKUMENATA NA SVIM RAZINAMA (PRIMJERICE ODREĐIVANJE CILJEVA, MJERA, INDIKATORA)
  • U PRIPREMI PROJEKATA
  • U PROVEDBI PROJEKATA
  • U MONITORINGU I EVALUACIJI PROJEKATA
uobi ajene gre ke
UOBIČAJENE GREŠKE
  • PRVI DIO – ADMINISTRATIVNA PROVJERA
  • 10 % nije prihvaćeno u daljnji postupak zbog administrativnih grešaka

- nepotpisana partnerska izjava,

- u sporazumu između prijavitelja projekta nije naveden naziv projekta ,

- dio obrasca u kojem se opisuju prijavitelji projekta nije u cijelosti ispunjen - neusklađenost podataka unutar obrasca (broj partnera u projektu, ukupna vrijednost prijedloga projekta),

- proračun prijedloga projekta nije potpisan i pečatiran,

- elektronska verzija prijave projekta nije priložena,

- nedostaje dio proračunskih tablica, najčešće obrazloženje troškova.

(izvatci iz komentara na prvi natječajni krug prekograničnog programa RH-RS)

uobi ajene gre ke1
UOBIČAJENE GREŠKE

DRUGI DIO – OCJENJIVANJE KVALITETE PROJEKTA

  • “ selection criteria”: procjena financijskog i operativnog kapaciteta predlagatelja

Kod financijskog i provedbenog kapaciteta ocjenjuje se iskustvo u upravljanju projektima na relevantnom području, stručnost aplikanata i partnera u odobranom području, njihovi kapaciteti za upravljanje te stabilnost i dostatnost izvora financiranja

  • u nekim slučajevima navedeno je iskustvo u vođenju projekata čija je vrijednost višestruko manja od vrijednosti prijavljenog prijedloga projekta,
  • prijavitelji često imaju premalo ili uopće nemaju iskustva u provođenju projekata koje su financirali međunarodni donatori
  • godišnji promet prijavitelja projekata malen je u odnosu na ukupnu vrijednost projekta.
  • Najčešći problem: nedostatak iskustva i nedovoljno osoblja koje je stalno zaposleno ili koje radi puno radno vrijeme. Takav nedostatak prijavitelji mogu ublažiti, na primjer, tako da za projekt odaberu partnere koji imaju dovoljno iskustva i kapaciteta za provedbu projekta, a ne partnere koji imaju slične nedostatke.
drugi dio ocjenjivanje kvalitete projekta
DRUGI DIO – OCJENJIVANJE KVALITETE PROJEKTA

b) “award criteria”: procjena kvalitete projekta u smislu relevatnosti za ciljeve programa, metodologije, učinkovitosti, isplativosti i održivosti

  • Primjenjivost za postizanje ciljeva i prioriteta objavljenog poziva te ima li dodanu vrijednost, poput promicanja rodne ravnopravnosti i jednako dostupnih prilika. Koliko je prijedlog projekta prikladan odgovor na potrebe i ograničenja u odabranom području djelovanja, pri čemu treba izbjegavati preklapanja projekata ali je sinergija s drugim inicijativama DEU poželjna. Jasno definirane i strateški odabrane ciljane skupine, s jasno definiranim potrebama i rješenjima za ciljane skupine s obje strane granice. Istinska prekogranična suradnja te, jasna prekogranična dobrobit predloženih aktivnosti. .
  • nedovoljno jasno definirane ciljane skupine i krajnji korisnici; samim time analiza njihovih potreba nije kvalitetna: postavlja se pitanje za koga se radi projekt, odnosno je li se dovoljno kontaktiralo s ciljanim skupinama i krajnjim korisnicima tijekom pripreme prijedloga projekta
  • nedovoljno jasno definirane potrebe i ograničenja ciljanih skupina; osim samog spominjanja korisnika i ciljanih skupina te ostalih dionika potrebno je osvrnuti se i na njihovu ulogu u projektu kao i na utjecaj koji će projekt imati na njih
  • korištenje neprovjerenih podataka za društveno-gospodarske pokazatelje ili potpuni nedostatak takvih konkretnih podataka
  • nedovoljan opis aktivnosti, ciljeva, rezultata te ciljanih skupina; ili, suprotno, dugačak ali preopćenit opis koji objašnjava široku društvenu i gospodarsku pozadinu, ali bez navođenja konkretnih projektnih ciljeva te aktivnosti i rezultata zbog čega projektna ideja i sadržaj prijedloga projekta ostaje nejasan
umjesto zaklju ka
Umjesto zaključka
  • Poštena (pr)ocjena i ulaganje u izgradnju vlastitih kapaciteta
  • Aktivizam (ulaganje napora)
  • Sudjelovanje u kreiranju javnih politika, ali i njihovoj provedbi i evaluaciji-primjer Općih načela uključivanja Roma
  • Suradnja: horizontalna i vertikalna (regionalna/ lokalna samouprava, interesne skupine, druga vijeća i koordinacije vijeća, udruge)
  • Antidiskriminacija: Ured pučkog pravobranitelja kao središnja institucija
  • Primjer prepoznate potrebe: suradnja Ureda pučkog pravobranitelja – lokalnih vijeća nacionalnih manjina –udruga, s ciljem uspostave djelotvornog sustava za nadzor i registraciju pritužbi na povrede ljudskih prava (uz mogućnost rješavanja, pravne pomoći itd)
poveznice
Poveznice
  • Ured za udruge http://www.uzuvrh.hr/defaulthrv.aspx
  • SAFU http://www.safu.hr/
  • SDURF http://www.strategija.hr/
  • Ured za nacionalne manjine http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/
  • Savjet za nacionalne manjine http://www.nacionalne-manjine.info/;

http://www.savjet.nacionalne-manjine.info/

  • Ured pučkog pravobranitelja http://www.ombudsman.hr/
  • Delegacija Europske unije u RH http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr
skeniranje jednakosti
SKENIRANJE JEDNAKOSTI

HVALA NA POZORNOSTI

aleksadokic@yahoo.com