1 / 15

Geol o ška doba

Geol o ška doba. Kenozoik (66 milijuna godina do danas). KENOZOIK se dijeli na tercijar i kvartar Tercijar (66 milijuna godina do 1,6 milijuna godina)

brad
Download Presentation

Geol o ška doba

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Geološka doba

  2. Kenozoik(66 milijuna godina do danas) KENOZOIK se dijeli na tercijar i kvartar Tercijar (66 milijuna godina do 1,6 milijuna godina) Tercijarne naslage zauzimaju najveću površinu Parka. Okružuju centralno područje koje je izgrađeno od magmatskih i metamorfnih stijena. Predstavljene su manjim dijelom paleogenskim naslagama (fino klastične naslage, glinoviti i pjeskoviti lapori) u izmijeni s pješčenjacima.

  3. Kvartar (1,6 milijuna godina do danas) Idući dalje ulazimo u ledeno doba, višekratnu izmjenu toplijih i hladnijih razdoblja koja su zajedno trajala čak 2 milijuna godina poznata kao pleistocen. Posljednja oledba u tome nizu glacijal Würm trajala je stotinjak tisuća godina. Prije 43 tisuće godina, kada je neanderatlski lovac musterijanske kulture istjerao špiljske medvjede iz špilje Veternice i bespravno se u nju uselio, mogli bi uzeti kao nekakav početak današnjeg Zagreba. Uz ledena doba vezano je u ovim krajevima i taloženje velikih količina finozrnatog sedimenta donesenog vjetrom, tzv. prapora ili lesa.

  4. Mezozoik(245 do 66 milijuna godina) Mezozoik čine trijaske, jurske i kredne naslage. U mezozoiku Medvednica je bila većinom prekrivena morem. Taložile su se klastične naslage; pješčenjaci i karbonatne naslage koje imaju mnoštvo morskih fosila (foraminifere, alge, konodonti). Nađene su i magmatske stijene gabro i dijabaz koje ukazuju da je dolazilo do podmorskih vulkanskih erupcija. Nekada se dijabaz vadio u kamenolomu u Gornjoj Bistri.

  5. Trijas (245-208 milijuna godina) je zastupljen je brojnim karbonatnim morskim sedimentima. Najmlađi sedimenti nastali su u dijelu nešto dubljeg mora, a stariji sedimenti nastali su u toplom i plitkom moru tipa "karbonatne platforme" (pretežno dolomiti i vapnenci). Uz ove naslage vezani su kamenolomi Podsusedsko Dolje i Ivanec. Dolomiti u sjeveroistočnim dijelu Parka nalaze se u području Slanog potoka, u jugozapadnom dijelu Parka na području Dolje-Srednjak, u a zapadnom dijelu na području sjeverno od Podsuseda između Zakičnice i do Kamenih svatova. U trijasu se mogu još naći tinjčasto-pjeskoviti šejlovi, siltiti te pješčenjaci.

  6. Jura (208-144 milijuna godina) je ostavila malo tragova karbonatnih fragmenata koji ukazuju na duboko more, te ostatke magmatskih ultrabazičnih stijena oceanskog dna (posljedica vulkanske aktivnosti) koje proviruju od Gornjeg Orešja do Puntijarke i Markovog Travnika. Također se jurski vapnenaci pretpostavljaju na malom području oko Horvatovih stuba. U vrijeme jure javlja se i prva raspuklina kao početak formiranja Atlantskog oceana, a buduće Alpe izranjaju iz mora u obliku kordiljera.

  7. Kreda (144-66 milijuna godina) je predstavljena gustim, porculanastim vapnencima koji su nastali u dubokom moru. U starijim stijenama Medvednice razdoblje krede obilježeno je transgresijom mora, izranjanjem kopna, postojanjem kratkotrajnih močvara i intezivnim podmorskim bazičnim magmatizmom. Područje donjeg Orešja kraj Zeline je poznato nalazište fosila iz mezozoika, prvenstveno krede prije 100 milijuna godina. U toplom i plitkom moru nastajali su barijerni koraljni grebeni. Najpoznatiji ostaci iz krede su danas izumrli školjkaši, rudisti. Imali su oblik roga, i jednom ljušturom su prirastali za podlogu. Najpoznatiji rod je Hippurites . Tu živjeli i puževi roda Nerinea.

  8. Paleozoik (543 do 245 milijuna godina) Najstarije stijene koje izgrađuju jezgru Medvednice su zeleni škriljavci, glineni škriljavci, tamni vapnenci i mramorizirani svijetli vapnenci. Razdoblja unutar paleozoika koja su vezana uz povijest Medvednice: silur, devon, karbon i perm . Na osnovu stijena i fosila možemo zaključiti da je to područje u paleozoiku bilo dio prostranog mora koje je obuhvaćalo velik dio Europe.

  9. U siluru (438-408 milijuna godina) je područje Medvednice bilo duboko more i u sedimentima su nađeni do danas najstariji fosili Medvednice, graptoliti (kolonije malih polipa) koje su plutale ili bile pričvršćene za dno. Graptoliti, stari 400 milijuna godina su nađeni u blizini sela Vidovec u glinenim škriljavcima.Graptoliti

  10. Dalje u devonu (408-360 milijuna godina) talože se vapnenci, a nalazi pelagičkih fosila pokazatelj su postojanja dubokomorske sredine. Kod Vidovca su nađeni sićušni fosili, konodonti koji su slični zubima riba iz razdoblja devon-kabon (prije 350-300 milijuna godina). Ujedno je tu i nađen očuvan krinoid, morski ljiljan isto iz perioda devon-karbon od prije 350 do 300 milijuna godina. Kondonti

  11. Karbon (360-286 milijuna godina) U stijenama na putu od Šestina prema Kraljičinom Zdencu nađeni su tamni vapnenci koji svjedoče o dubljem moru, ponegdje s izdignutim grebenima, uz vjerojatnu prisutnost nedalekog kopna. Karbonatni sedimenti metamorfozirani su u mramore i mramorizirane vapnence. Mramorizirani vapnenci javljaju se jugoistočno od središnje zone, te su uz njih vezani kamenolomi Markuševac i Vukov Dol. U vapnencima okolice Markuševca su nađeni slabo očuvani obrubnjaci ( Hydrozoa ) i mahovnjaci (Bryozoa) karbonske starosti .

  12. Perm (286-245 milijuna godina). Stijene perma tek se nagađaju u sklopu Medvednice, a mogle bi potjecati iz laguna u kojima su se taložili gips i kamena sol (Slani potok?). Tada je došlo do metamorfoze čitavog kompleksa kako permskih, tako i starijih stijena do facijesa zelenih škriljavaca.

  13. Prekambrij Kriptozoik ili prekambrij period je geološke kronologije od nastanka Zemlje oko 4,5 milijarde godina do evolucije višestaničnih organizama i fosila tvrde ljušture koja označava početak kambrija prije otprilike 542 milijuna godina. Vrlo malo se zna o prakambriju, iako on predstavlja sedam osmina Zemljine povijesti, a ono malo što se saznalo je otkriveno uglavnom u posljednjih četiri do pet desetljeća. Vjeruje se, da je Zemlja nastala od materijala u orbiti oko Sunca prije otprilike 4,5 milijarde godina te da ju je možda udario vrlo veliki planet veličine Marsa ubrzo nakon što se stvorila, izbacujući materijal od koga će se stvoriti Mjesec. Stabilna kora se stvorila prije oko 4,4 milijardi godina, jer otada datiraju najstarije zemaljske stijene. Ne zna se kada se stvorio život, ali ugljik pronađen u 3,8 milijardi godina starim stijenama zapadno od Grenlanda može biti organskog porijekla. Dobro očuvane bakterije starije od 3,4 milijuna godina su pronađene u Zapadnoj Australiji. Mogući ostaci fosila 100 milijuna godina stariji su pronađeni u istom području. Postoje vrlo dobri tragovi bakterijskog života u ostatku kriptozoika.

  14. Denis Malović

More Related