teorija potra nje ii n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Teorija potražnje II PowerPoint Presentation
Download Presentation
Teorija potražnje II

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 77

Teorija potražnje II - PowerPoint PPT Presentation


  • 186 Views
  • Uploaded on

Teorija potražnje II. Funkcije potražnje i komparativna statika. Blagostanje. Ekonomiste često zanima pojam blagostanja (welfare) Kako procijeniti učinak promjene cijene na pojedinca? Kako usporediti ove učinke između nekoliko pojedinaca? . Blagostanje.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Teorija potražnje II' - blade


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
teorija potra nje ii

Teorija potražnje II

Funkcije potražnje i komparativna statika

blagostanje
Blagostanje
  • Ekonomiste često zanima pojam blagostanja (welfare)
  • Kako procijeniti učinak promjene cijene na pojedinca?
  • Kako usporediti ove učinke između nekoliko pojedinaca?
blagostanje1
Blagostanje
  • Indirektna funkcija korisnosti može nam poslužiti kao prvi korak u analizi učinka promjene cijena
  • Pretpostavimo promjenu cijena sa na

učinak =

blagostanje2
Blagostanje
  • Ali, sjetimo se da je korisnost ordinalni a ne kardinalni koncept (!)
  • Brojevi koje pojedinac pridružuje košarama dobara su subjektivni i svakako neusporedivi između više pojedinaca
  • Zato nam prethodni izraz može pomoći samo da shvatimo je li nova situacija bolja ili lošija od stare ali ne i za koliko je bolja/lošija
blagostanje3
Blagostanje
  • Pokušajmo ovom problemu prići na sljedeći način:
    • Inicijalno cijene i dohodak za pojedinca su
    • Zanima nas učinak promjene cijena na
    • Pitanje: Za koliko je potrebno promijeniti dohodak pojedinca tako da on bude indiferentan između i ?
    • Preciznije, za koju vrijednost od vrijedi
blagostanje4
Blagostanje
  • Promjena dohotka, , pokušaj je da se učinku ove promjene pridruži ekvivalent u monetarnoj vrijednosti
  • Ovaj pokazatelj je donekle usporediv
  • Može se promatrati koliko je dodatnog dohotka potrebno dati potrošaču, ili raznim potrošačima, da ga (ih) se kompenzira za promjenu cijene
blagostanje5
Blagostanje
  • Iznos novca potrebnog za kompenzaciju je nesavršena mjera učinka promjene cijena ali njena je prednost da se može opaziti (eksperimenti, ankete, razne tehnike procjene...)
  • Skale korisnosti su neopazive
blagostanje6
Blagostanje
  • Procjenu promjene dohotka potrebnu za kompenzaciju potrošača teško je izvršiti samo uz pomoć indirektne funkcije korisnosti
  • Potrebna je nova funkcija
  • Uz pomoć ove funkcije želi se odrediti koliko je dohotka potrebno da se ostvari određena razina korisnosti
  • Treba nam funkcija izdataka
minimizacija izdataka
Minimizacija izdataka
  • Problem: Koja je minimalna razina novčanih izdataka koje potrošač mora učiniti u uvjetima fiksnih cijena i dohotka da bi postigao određenu razinu korisnosti?
  • Dakle, ako su cijene p koliko potrošač minimalno mora potrošiti da bi postigao razinu korisnosti u ?
minimizacija izdataka1
Minimizacija izdataka
  • Ovaj se problem formalno postavlja kao

t.d. ... (4.1)

minimizacija izdataka2
Minimizacija izdataka
  • Identificirajmo endogene varijable i parametre u ovome problemu
  • Endogena varijabla: košara dobara x
  • Parametri: cijene p i ciljna razina korisnosti u
  • Rješenje:
    • Košara dobara x koja minimizira trošak postizanja razine korisnosti u kada su cijene p i
    • Vrijednosna funkcija problema minimizacije izdataka (funkcija izdataka)
minimizacija izdataka3
Minimizacija izdataka
  • Postupak traženja optimalnog vektora dobara x* uključuje formiranje Lagrange-ove funkcije i njenu minimizaciju
  • Ako je funkcija korisnosti kvazikonkavna i rastuća u svim svojim argumentima, ograničenje će biti obvezujuće
  • To znači da će vrijediti u (x) = u
  • Također, postojat će jedinstveno rješenje za sve p i u
  • Rješenje ovog problema:
hicksova funkcija potra nje
Hicksova funkcija potražnje
  • je L-dimenzionalni vektor čija

j –ta komponenta, , predstavlja količinu dobra j koju potrošač konzumira kada minimizira trošak postizanja korisnosti

pri cijenama p

  • Funkcija naziva se Hicksova ili kompenzirana funkcija potražnje
  • To je funkcija potražnje zato jer specificira košaru dobara
razlika izme u hicksove i walrasove funkcije potra nje
Razlika između Hicksove i Walrasove funkcije potražnje
  • Argumenti Hicksove funkcije potražnje su p i u,
  • Argumenti Walrasove funkcije potražnje su p i ,
  • Ove dvije funkcije odgovaraju na dva različita ali povezana pitanja:
    • H: Koja košara dobara minimizira trošak postizanja razine korisnosti u kada su cijene p?
    • W: Koja košara dobara maksimizira korisnost kada su cijene p i dohodak w?
razlika izme u hicksove i walrasove funkcije potra nje1
Razlika između Hicksove i Walrasove funkcije potražnje
  • Kao što je indirektna funkcija korisnosti vrijednost funkcije cilja u problemu maksimizacije korisnosti u (x) u optimalnoj košari dobara x*, sličnu funkciju možemo definirati za problem minimizacije izdataka
  • To je funkcija izdataka, , koju definiramo kao
  • Ona je jednaka minimumu izdataka potrebnih za postizanje korisnosti u za svaki dati p i u
dualnost
Dualnost
  • Uvjeti tangencijalnosti koje smo izveli u problemu maksimizacije korisnosti vrijede i ovdje (omjeri graničnih korisnosti jednaki su omjeru cijena)
  • Košara dobara x* rješenje je za oba problema i proizlazi iz uvjeta tangencijalnosti
  • Kod maksimizacije korisnosti, razina korisnosti pri x* je maksimalna i jednaka je u (x*)
  • Kod minimizacije izdataka , izdaci su u x* minimalni i jednaki su w
dualnost1
Dualnost
  • Problem maksimizacije korisnosti i problem minimizacije izdataka smatraju se dualnima jer ograničenje i funkcija cilja mijenjaju mjesta
  • Ono što je u problemu maksimizacije funkcija cilja to je u problemu minimizacije ograničenje i obrnuto
  • Ovo je ilustrirano na Slici 4.2.
dualnost slika 4 2
Dualnost – Slika 4.2
  • Slika 4.2.(b) Problem minimizacije izdataka
  • Slika 4.2.(a) Problem maksimizacije korisnosti

u(x*) = u*

u(x*) = u*

p·x = w

p·x = w

x*

x*

dualnost2
Dualnost
  • Dualnost problema maksimizacije korisnosti i minimizacije izdataka sadržana je u sljedećim izrazima:
    • Riječima: Košara dobara koja minimizira trošak postizanja maksimalne korisnosti koja se može postići kada su cijene p i dohodak w, je košara dobara koja maksimizira korisnost kada su cijene p i dohodak w
dualnost3
Dualnost
  • Riječima: Košara dobara koja maksimizira korisnost kada su cijene p i dohodak jednak minimumu dohotka potrebnog da se postigne razina korisnosti u pri tim cijenama, jednaka je kao košara dobara koja minimizira izdatke potrebne za postizanje korisnosti u kada su cijene p
dualnost4
Dualnost
  • Ovi odnosi mogu se predstaviti i koristeći funkcije indirektne korisnosti i funkcije izdataka
  • Napomena: Na Slici 3.G.3 u MWG nalazi se greška na horizontalnoj liniji koja povezuje

v (p,w) i e (p,u ). Uvrstite gornje odnose umjesto tamo napisanih.

dualnost5
Dualnost
  • Glavna implikacija ove analize je sljedeća:
    • Funkcija izdataka sadrži identične informacije kao i funkcija indirektne korisnosti
    • Zahvaljujući Royevom identitetu iz indirektne funkcije korisnosti može se dobiti Walrasova funkcija potražnje a preko nje se može doći do preferencija
    • Funkcija izdataka, dakle, sadrži iste informacije kao i funkcija korisnosti
dualnost6
Dualnost
  • Dovoljno je, dakle, poznavati samo jednu od njih
  • Za razliku od funkcije korisnosti, funkcija izdataka je opaziva
  • Upravo zato se i kaže da su problemi maksimizacije korisnosti i minimizacije izdataka dualni: oni sadrže iste informacije
svojstva hicksove funkcije potra nje
Svojstva Hicksove funkcije potražnje
  • Pretpostavljamo da je funkcija korisnosti neprekidna i da predstavlja lokalno nezasićenu relaciju preferencije ≿
  • Hicksova funkcija potražnje tada posjeduje sljedeća svojstva:
    • Homogenost nultog stupnja u cijenama
    • Nema viška korisnosti
    • Ako su preferencije konveksne, h (p, u) je konveksni skup
homogenost nultog stupnja u cijenama
Homogenost nultog stupnja u cijenama
  • Napomena: Ovo je homogenost u p a NE u

p i u !

za

  • Homogenost nultog stupnja proizlazi iz činjenice da ako se sve cijene povećaju u istoj proporciji, optimalni vektor potrošnje ostaje isti
  • To jest, optimalni vektor kada potrošač minimizira

isti je i kada minimizira

za proizvoljni skalar

nema vi ka korisnosti
Nema viška korisnosti
  • Ovo svojstvo slijedi iz neprekidnosti funkcije korisnosti u
  • Posljedica je ovog svojstva da je u problemu minimizacije izdataka ograničenje uvijek obvezujuće
  • To znači da ne postoji košara dobara koja ostvaruje veću korisnost uz manji izdatak nego optimalna
konveksnost
Konveksnost
  • Ako je preslikavanje višeznačno, i ako su preferencije konveksne, tada je

konveksan skup

  • Ako su preferencije strogo konveksne, to jest, funkcija korisnosti je strogo kvazikonkavna, onda je rješenje jedinstveno pa je funkcija
funkcija izdataka
Funkcija izdataka
  • Drugi dio rješenja problema minimizacije izdataka odnosi se na dobivanje vrijednosne funkcije, funkcije izdataka
  • Na osnovi svojstava Hicksove funkcije potražnje možemo izvesti svojstva funkcije izdataka
svojstva funkcije izdataka
Svojstva funkcije izdataka
  • Homogena prvog stupnja u cijenama
  • Strogo rastuća u korisnosti i ne-opadajuća u cijenama
  • Konkavna je u cijenama
  • Neprekidna u cijenama i korisnosti
homogenost prvog stupnja u cijenama
Homogenost prvog stupnja u cijenama
  • Ako se sve cijene povećaju za isti faktor, ista košara dobara (homogenost nultog stupnja Hicksove funkcije potražnje!), koštat će za taj isti faktor više

... (4.2)

ne opadaju a u cijenama
Ne-opadajuća u cijenama
  • Ovo svojstvo najkraće je ilustrirati parcijalnom derivacijom prvog reda funkcije izdataka po cijeni

za svako dobro, i ... (4.3)

  • Riječima: povećanje svake cijene povisit će minimum izdataka da bi se dosegla ista razina korisnosti
konkavna u cijenama
Konkavna u cijenama
  • Ako se cijene promijene i potrošač nastavlja kupovati istu košaru dobara, izdaci rastu ili padaju linearno
  • Nazovimo ovu hipotetsku funkciju izdataka funkcijom pseudoizdataka
konkavna u cijenama1
Konkavna u cijenama
  • Ako potrošač može mijenjati košaru dobara, zbog mogućnosti supstitucije, kupljena košara dobara bit će manja od hipotetske (stvarna funkcija izdataka)
  • Funkcija pseudoizdataka je tangenta na funkciju izdataka u točci originalne košare dobara i krivulja izdataka uvijek leži ispod nje
  • Ovo vrijedi za svaku točku na krivulji izdataka
odnos izme u funkcije izdataka i hicksove potra nje
Odnos između funkcije izdataka i Hicksove potražnje
  • Kao što postoji odnos između indirektne funkcije korisnosti i Walrasove funkcije potražnje
  • Tako postoji i veza između funkcije izdataka i Hicksove funkcije potražnje
odnos izme u funkcije izdataka i hicksove potra nje1
Odnos između funkcije izdataka i Hicksove potražnje
  • Kako je , može se pokazati da je derivacija funkcije izdataka po cijeni nekog dobra jednaka Hicksovoj potražnji za tim dobrom
  • Kako iz ranijih predavanja znamo da je vektor p okomit na derivaciju od po , drugi sumand u derivaciji od e je jednak nuli
  • Dakle vrijedi, ... (4.4)
odnos izme u funkcije izdataka i hicksove potra nje2
Odnos između funkcije izdataka i Hicksove potražnje
  • Vijednost rezultata (4.4) slična je kao kod Royevog identiteta: često je lakše mjeriti funkciju izdataka nego Hicksovu funkciju potražnje
odnos izme u funkcije izdataka i hicksove potra nje3
Odnos između funkcije izdataka i Hicksove potražnje
  • Pretpostavimo da je u neprekidna funkcija korisnosti koja predstavlja lokalno nezasićenu i strogo konveksnu relaciju preferencije ≿ definiranu na skupu mogućih potrošnji te da je

neprekidna i diferencijabilna

  • Matrica cjenovnih derivacija Hicksove korespondencije potražnje tada ima neka dodatna svojstva:
hicksova korespondencija potra nje
Hicksova korespondencija potražnje
  • (i) Jacobijeva matrica (parcijalnih derivacija prvog reda) Hicksove potražnje jednaka je Hesseovoj matrici (parcijalnih derivacija drugog reda) funkcije izdataka
hicksova korespondencija potra nje1
Hicksova korespondencija potražnje
  • Napomena: U matrici

element koji se nalazi u i-tom retku i

j-tom stupcu je

hicksova korespondencija potra nje2
Hicksova korespondencija potražnje
  • Svojstva (ii) i (iii) slijede direktno iz svojstva (i):
  • (ii) je negativno semidefinitna matrica
  • (iii) je simetrična matrica
  • Budući da je neprekidna dva puta diferencijabilna konkavna funkcija, ona ima simetričnu i negativno definitnu Hesseovu matricu
hicksova korespondencija potra nje3
Hicksova korespondencija potražnje
  • Implikacija negativne semidefinitnosti H matrice je da su njeni dijagonalni elementi, to jest
  • Simetričnost znači da nije važno kojim redom se parcijalne derivacije računaju jer vrijedi
hicksova korespondencija potra nje4
Hicksova korespondencija potražnje
  • To znači da su unakrsni učinci jednaki
  • Drugim riječima, učinak povećanja

na jednak je učinku povećanja

na

hicksova korespondencija potra nje5
Hicksova korespondencija potražnje
  • (iv) slijedi iz homogenosti nultog stupnja

(Dokažite!)

kompenzirana potra nja
Kompenzirana potražnja
  • Hicksova potražnja poznata je i kao kompenzirana potražnja
  • Tako se naziva zato jer je u definiciji Hicksove funkcije (korespondencije) potražnje implicitno sadržana ideja da će potrošač nakon promjene cijena dobiti kompenzaciju u dohotku koja će ga održati na istoj razini korisnosti na kojoj je bio prije promjene cijena
kompenzirani zakon potra nje
Kompenzirani zakon potražnje
  • Budući da je (dijagonalni elementi u ) ta je matrica negativno semidefinitna
  • Kažemo da su učinci promjene cijene istog proizvoda ne-pozitivni
  • Time se izražava kompenzirani zakon potražnje: Kada cijena nekog dobra poraste i potrošač je kompenziran za promjenu cijene, on neće povećati potrošnju tog dobra
supstituti i komplementi
Supstituti i komplementi
  • Dva dobra l i k su supstituti u ako vrijedi
  • Za komplemente vrijedi obrnuti znak nejednakosti
  • Kod Walrasovih potražnji ovi odnosi se nazivaju odnosima bruto supstitabilnosti i komplementarnosti (nisu kompenzirani)
kompenzirani zakon potra nje1
Kompenzirani zakon potražnje
  • Kada se potrošač kompenzira na način da postiže istu korisnost kao i prije promjene cijena – supstitucija po Hicksu
  • Kada se potrošač kompenzira na način da može ponovno konzumirati istu košaru dobara kao i prije promjene cijena – supstitucija po Slutskom
jednad ba slutskog
Jednadžba Slutskog
  • Prisjetimo se da je svrha minimizacije izdataka i računanja funkcije izdataka bila da se omoguće procjene promjena blagostanja potrošača
  • Funkcija izdataka omogućuje da se učinak promjene cijene izrazi u novčanim terminima
jednad ba slutskog1
Jednadžba Slutskog
  • Problem je u tome da se funkcija izdataka bazira na Hicksovoj funkciji potražnje kojoj su argumenti razina cijena i korisnosti (korisnost je neopaziva veličina)
  • Dakle, direktne usporedbe blagostanja nisu moguće
jednad ba slutskog2
Jednadžba Slutskog
  • Prirodno je okrenuti se za pomoć Walrasovim funkcijama potražnje koje se baziraju na opazivim argumentima (cijene i dohodak) ali nisu dobre za usporedbe
  • Ovaj problem bio bi riješen kada bismo iz Walrasove funkcije potražnje

mogli dobiti Hicksovu

jednad ba slutskog3
Jednadžba Slutskog
  • Za to ćemo koristiti sve što smo do sada naučili
  • Za početak, pretpostavit ćemo da je
  • Ovo implicira da je
jednad ba slutskog4
Jednadžba Slutskog
  • Tada možemo pisati
  • Diferencirajmo obje strane s obzirom na

(Primijenit ćemo lančano pravilo jer imamo derivaciju složene funkcije)

jednad ba slutskog6
Jednadžba Slutskog
  • Dakle, jednadžba Slutskog koja osigurava vezu između Walrasovih i Hicksovih funkcija potražnje ima oblik

... (4.5)

  • Ako procijenimo desnu stranu ove jednadžbe, možemo izračunati vrijednost lijeve strane iako se ona bazira na neopazivoj korisnosti u
interpretacija jednad be slutskog
Interpretacija jednadžbe Slutskog
  • Jednadžba Slutskog raščlanjuje promjenu u kompenziranoj potražnji (čisti supstitucijski efekt) na promjenu potražnje do koje bi došlo kada bi dohodak bio konstantan (supstitucijski efekt) i na dodatnu promjenu u potražnji izazvanu kompenzacijom dohotka (efekt dohotka)
  • U (malo) jednostavnijoj formi možemo ju pisati kao

... (4.5a)

slide58

Jednadžba Slutskog i grafički odnos Walrasove i Hicksove funkcije potražnje

Slika 4.4: Walrasova (W) i Hicksova (H) funkcija potražnje

(a) normalno dobro (b) inferiorno dobro

pl

pl

W

H

H

W

l

l

grafi ki odnos walrasove i hicksove funkcije potra nje
Grafički odnos Walrasove i Hicksove funkcije potražnje
  • Potražnja za dobrom data je kao funkcija cijene i uz ostale cijene konstantne
  • Jednadžba Slutskog opisuje odnos između nagiba ove dvije krivulje pri cijeni
  • Razlika između kompenziranog i nekompenziranog odgovora potražnje na promjenu cijene jednaka je efektu dohotka
grafi ki odnos walrasove i hicksove funkcije potra nje1
Grafički odnos Walrasove i Hicksove funkcije potražnje
  • Kada naraste, potrošaču treba dati dodatni dohodak kao kompenzaciju da bi ostao na istoj razini korisnosti. Ako je dobro normalno, potražnja za njim će u odsutnosti ove kompenzacije pasti jače
  • Kod inferiornog dobra efekt dohotka je negativan pa je Hicksova krivulja potražnje manje strmog nagiba
jo uvijek slutsky
Još uvijek Slutsky
  • Jednadžbu Slutskog u matričnoj notaciji možemo zapisati kao

... (4.6)

  • To znači da će matrica cjenovnih derivacija Hicksove funkcije potražnje biti jednaka matrici
slutsky jeva matrica supstitucije
Slutsky-jeva matrica supstitucije

pri čemu je

  • Ova matrica je negativno semi-definitna, simetrična i zadovoljava
slutsky jeva matrica supstitucije1
Slutsky-jeva matrica supstitucije
  • Zanimljiv je rezultat da Slutsky-jeva matrica supstitucije sadrži derivacije kompenzirane potražnje koje nastaju kao rezultat forme kompenzacije koja je drugačija od Hicksove
  • Metodom Slutskoga potrošač dobiva kompenzaciju koja ga vraća ne na polaznu razinu korisnosti nego na polaznu košaru dobara
  • U rezultatu, derivacija Hicksove funkcije potražnje jednaka je derivaciji ove alternativne Slutsky-jeve funkcije kompenzirane potražnje
slutsky jeva matrica supstitucije2
Slutsky-jeva matrica supstitucije
  • Drugi zanimljivi rezultat koji proizlazi iz

je mogućnost usporedbe dva različita pristupa analizi ponašanja potrošača: onoga koji polazi od preferencija i onoga koji polazi od izbora potrošača, to jest, od slabog aksioma otkrivene preferencije

  • Analiza (konzultirati knjigu: poglavlje 2F) pokazuje da je pristup putem preferencija zahtjevniji u odnosu na pristup putem izbora, to jest, uvjeti koje postavlja na potražnju su restriktivniji
  • Međutim i jedan i drugi vode ka istom rezultatu!
analiza blagostanja
Analiza blagostanja
  • Normativnu stranu analize ponašanja potrošača predstavlja analiza potrošačevog blagostanja
  • Obradit ćemo dva pojma: ekvivalentnu varijaciju i kompenzirajuću varijaciju
  • Obje u novčanim jedinicama mjere učinak koji na blagostanje potrošača ima promjena cijene nekog dobra (na primjer kao posljedica neke mjere ekonomske politike)
ekvivalentna varijacija
Ekvivalentna varijacija
  • EV predstavlja novčani iznos kojeg bi potrošač prihvatio umjesto promjene cijene (promjena u bogatstvu/dohotku bila bi ekvivalentna promjeni cijene u smislu da bi potrošača ostavila na istoj razini korisnosti)
  • Označimo sa

razine korisnosti izražene putem funkcije indirektne korisnosti prije, za početnu cijenu (0), i poslije, za novu cijenu (1)

ekvivalentna varijacija1
Ekvivalentna varijacija
  • Funkcija izdataka će i u jednom i u drugom slučaju biti jednaka dohotku , to jest
  • Ekvivalentnu varijaciju možemo definirati kao

... (4.7)

ekvivalentna varijacija2
Ekvivalentna varijacija
  • Primijetimo da je nova razina korisnosti po staroj cijeni (ostale cijene se ne mijenjaju)
  • To znači da prvotni budžetski pravac translatiramo do nove razine korisnosti
  • EV može biti negativna ako promjena cijene uzrokuje gubitak potrošačevog blagostanja
ekvivalentna varijacija3
Ekvivalentna varijacija
  • Grafički, EV se određuje kao vertikalna udaljenost prihvatišta budžetskog pravca na osi
  • Koristeći funkciju indirektne korisnosti ekvivalentnu varijaciju možemo izraziti kao
kompenziraju a varijacija
Kompenzirajuća varijacija
  • CV mjeri iznos dohotka koji će potrošača NAKON promjene cijene vratiti na staru razinu korisnosti

... (4.8)

kompenziraju a varijacija1
Kompenzirajuća varijacija
  • Grafički, CV se određuje tako da se novi budžetski pravac (nakon promjene cijene) translatira do stare razine korisnosti
  • CV je vertikalna udaljenost između prihvatišta ta dva budžetska pravca na osi
  • Može biti negativna ako promjena cijene potrošača stavlja u lošiji položaj pa mu je potrebno isplatiti dodatak dohotku kako bi se održao na prvotnoj razini korisnosti
kompenziraju a varijacija2
Kompenzirajuća varijacija
  • Može se interpretirati kao iznos dohotka koji bi potrošač prihvatio kao kompenzaciju za prihvaćanje promjene cijene
  • CV se također može izraziti kao
mjere potro a evog blagostanja
Mjere potrošačevog blagostanja
  • Budući da i EV i CV odgovaraju mjerama promjena u monetariziranoj funkciji indirektne korisnosti, obje generiraju točno rangiranje alternativa
  • To znači da je potrošaču bolje pod

samo ako su ove mjere pozitivne.

teorija pona anja potro a a
Teorija ponašanja potrošača
  • Time zaključujemo pregled i analizu osnovnih pojmova i kategorija iz područja teorije ponašanja potrošača
  • Sljedeće područje: PROIZVODNJA I TROŠKOVI