1 / 50

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA. SADRŽAJ:. obilježja ekonomskih odnosa s inozemstvom u uvjetima globalizacije utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija na hrvatsku vanjsku razmjenu obilježja hrvatskih gospodarskih odnosa s inozemstvom

benjamin-gonzales
Download Presentation

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

  2. SADRŽAJ: • obilježja ekonomskih odnosa s inozemstvom u uvjetima globalizacije • utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija na hrvatsku vanjsku razmjenu • obilježja hrvatskih gospodarskih odnosa s inozemstvom • tendencije u kretanju izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj • deficit platne bilance i inozemno zaduživanje • inozemni dug Hrvatske prema domaćim sektorima

  3. OBILJEŽJA EKONOMSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM U UVJETIMA GLOBALIZACIJE • globalizacija svjetske ekonomije donosi nezapamćen polet svjetskoj ekonomiji; • udio svjetskog izvoza u svjetskom BDP-u stalno se povećava; • u drugoj polovici 20. stoljeća brže se razvijaju one zemlje koje su imale IZVOZNO PROPULZIVNI RAST; • ipak, IZVOZNI PESIMIZAM još uvijek je prisutan u nekim zemljama koje ne žele izložiti svoja poduzeća inozemnoj konkurenciji ili izgubiti monopol koji su imala na domaćem tržištu. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  4. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  5. Koristi vanjsko-trgovinske razmjene: • 1. bolje zadovoljavanje potrošača i gospodarstva • 2. bolje korištenje raspoloživih resursa • 3. veća zaposlenost proizvodnih kapaciteta • 4. povećanje konkurentnih sposobnosti na međunarodnom tržištu • 5. povećanje BDP-a • 6. uravnoteženje platne bilance • 7. mogućnost bržeg i svestranijeg cjelokupnog gosp. razvoja GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  6. Intervencionističke mjere • Treba razlikovati dva pojma: • 1. protekcionizam država ograđuje proizvođače od konkurenata - obrana • 2. intervencionizam obrana + podupiranje domaćih proizvođača GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  7. Obujam vanjsko-trgovinske razmjena ovisi o: • 1. razini gospodarskog razvoja • 2. prirodnim bogatstvima • 3. mjerama ekonomske politike usmjerene na vanjsko-trgovinsku razmjenu • 4. veličini unutrašnjeg tržišta GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  8. Kako se mjeri stupanj uključenosti u međunarodnu razmjenu? • Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza • Udio izvoza i uvoza u BDP-u • Vrijednost uvoza i izvoza per capita • Vrijednost izvoza zemlje/vrijednost svjetskog izvoza ; brojnost stanovništva zemlje/brojnost svjetskog stanovništva GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  9. UTJECAJ REGIONALNIH GOSPODARSKIH ASOCIJACIJA NA HRVATSKU VANJSKU RAZMJENU • zbog veličine nacionalnog tržišta Hrvatska je upućenanaotvorenost prema svjetskom tržištu • Zollverein, carinska unija-poznata od prije više od 100 g. • moderan pristup regionalnim interakcijama započinje nakon II. svjetskog rata • 5 STUPNJEVA EKONOMSKE INTEGRACIJE: • Područje slobodne trgovine (Free Trade Area); EFTA • Carinska unija • Zajedničko tržište (Common Market) • Ekonomska unija; Europska unija • Potpuna ekonomska integracija GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  10. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  11. Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza • Bilanca tekućih transakcija: • a) trgovinska bilanca • b) bilanca usluga • c) bilanca transfernih plaćanja • Bilanca kapitalnih transakcija: • a) direktne investicije • b) portfolio investicije • c) bankovni krediti i posudbe • d) nebankovni krediti i posudbe • e) državni krediti i posudbe GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  12. OBILJEŽJA HRVATSKIH GOSPODARSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM BILANCA TEKUĆIH TRANSAKCIJA a) TRGOVINSKA BILANCA • Hrvatske se razmjerno brzo transformira u otvorenu ekonomiju, koja napušta negdašnji autarhični tip razvoja • domaće industrije sada su i na domaćem tržištu pod pritiskom inozemne konkurencije GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  13. OTVORENOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA (1990.-2000.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  14. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA RH (1991.-2001.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  15. od 1989. godine robna razmjena Hrvatske bilježi kontinuirani deficit • nakon 1994. godine bilježimo kontinuirano povećanje deficita roba i usluga u tekućoj platnoj bilanci; u 1997. godini on prelazi 3 milijarde USA dolara • porast deficita na stavci“proizvodi za široku potrošnju” • Neadekvatna struktura proizvodnog potencijala Hrvatske GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  16. nakon 3. kvartala 1994. godine IZVOZ bilježisporu, ali konstantnu tendenciju padaRAZLOG TOME JE: • Dužnička kriza Jugoslavije 80.-ih g.i ratno razaranje u Hrvatskoj 90.-ih g. • Raspadom Jugoslavije i ratom u Hrvatskoj izgubljena su najznačajnija tržišta i razoreni reprodukcijski lanci i cjeline • Skromne stope rasta BDP-a u uvjetima visokog rasta domaće potrošnje GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  17. U ranijoj fazi nismo uspjeli ući u zone slobodne trgovine i na taj način proširiti veličinu slobodnog pristupačnog tržišta • Nedovoljna (još uvijek) koordinacija diplomatskih i gospodarskih aktivnosti na promoviranju hrvatskog gospodarstva u inozemstvu • Nepoticajna makroekonomija, a osobito tečajna politika GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  18. Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog: • Nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava • Problema u privatizaciji • Visokih troškova rada u odnosu na druga gospodarstva (precjenjena je valuta) • Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR) • Nepostojanje izvozne orjentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  19. ROBNA RAZMJENA RH S INOZEMSTVOM, u mil. USD GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  20. Robna razmjena GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007. Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.

  21. Valutna struktura robnog izvoza i uvoza ožujak 2006. - veljača 2007. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  22. Pokrivenost uvoza izvozom GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  23. NAJZNAČAJNIJI IZVOZNI PROIZVODI U ROBNOJ RAZMJENI HRVATSKE SA SVIJETOM 2006. godina GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  24. NAJZNAČAJNIJI UVOZNI PROIZVODI U ROBNOJ RAZMJENI HRVATSKE SA SVIJETOM 2006. godina GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  25. NAJZNAČAJNIJI PARTNERI RH U IZVOZU (privremeni podaci): 2006. godina siječanj- ožujak 2007. godine Izvor: Državni zavod za statistkuObrada: HGK - Sektor za međunarodne odnose GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  26. NAJZNAČAJNIJI PARTNERI RH U UVOZU  (privremeni podaci): 2006. godina siječanj- ožujak 2007. godine Izvor: Državni zavod za statistikuObrada: HGK  - Sektor za međunarodne odnose GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  27. MOŽE LI SE DEVALVACIJOM SMANJITI TRGOVINSKI DEFICIT U SUSTAVU FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJEVA? • deprecijacija valute ne može sama po sebi smanjiti trgovinski deficit • Potrebno je vrijeme kako bi promjena tečaja utjecala na trgovinu NOMINALNI EFEKTIVNI TEČAJ (kn/euro) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  28. SALDO TEKUĆE BILANCE PLAĆANJA RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  29. Deficit tekućeg računa, 2006. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007. Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka

  30. STRUKTURA FINANCIRANJA DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  31. b) USLUGE U PLATNOJ BILANCI • od sredine 1970-ih (od kada se vodi platna bilanca u Hrvatskoj) usluge su bile visoko aktivna stavka • u prvih devet mjeseci u 2001. godini prihodi na stavci usluga uspjeli su pokriti 85% robnog deficita • za Hrvatsku je posebnoznačajna stavka turizam; povećanje prihoda od turizma djelovat će na stabilnost kune • prihodi od transporta imaju tendenciju pada od 1995. godine zbog smanjenja hrvatske flote i pada cijena vozarina • kretanje prihoda i rashoda od prometnih usluga upućuju na nužnost: • 1. privlačenja tranzitnog tereta u hrvatske luke • 2. preusmjeravanja željezničkog prometa preko Hrvatske prema Turskoj i Grčkoj GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  32. c) DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI U PLATNOJ BILANCI DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI (U MIL. USD) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  33. Međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva prikazana je: 1.Stopa rasta izvoza tranzicijskih zemalja u razdoblju 1992./1998.g Estonija 38% Litva 27% Slovačka 14% Letonija 13% Mađarska 13% Češka 12% Poljska 12% Rumunjska 11% Rusija 10% Slovenija 5% Bugarska 1% Hrvatska -0,2% GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  34. 2. Saldo platne bilance 1992./1998. Rusija 12% Bugarska -0,9% Slovenija -4,2% Slovačka -6,4% Mađarska -8,6% Češka -10,2% Litva -14,5% Rumunjska -14,7% Estonija -17,4% Letonija -18,3% Poljska -19,2% Hrvatska -21,3% GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  35. BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA • kapitalnim, odnosno financijskim transakcijama u suštini svaka zemlja bilancira saldo tekuće platne bilance;kompenzacijske transakcije • održavanje deficita tekuće platne bilance znači da se zemlje sve više zadužuje u inozemstvu • Hrvatska bilježi suficit na kapitalnom računu, što znači da je neto primatelj fondova koji mogu nastati ili od transfera vlade ili prodajom nefinancijskog kapitala GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  36. FINANCIJSKE TRANSAKCIJE HRVATSKE (1993.-2000.), U mil. USD, tekući tečaj • povećala su s izravna strana ulaganja u Hrvatsku, ali rastu i ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo kako bi sebi osigurale tržište • najviše sepovećavaju“ostala ulaganja”: kod nas se pretežno odnose nakredite koje strani financijeri daju bankama ili poduzećima ili ih preuzima država kao dugoročne razvojne kredite • devizne pričuveformiraju se u proporciji s vlastitim izvozom roba; minimalno je potrebno imati deviznih rezerviu visini tromjesečne vrijednosti uvoza roba GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  37. TENDENCIJE U KRETANJU IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA U HRVATSKOJ OD 1993. DO 2000. GODINE • U odnosu na druge tranzicijske zemlje, Hrvatska ima nepovoljniju situacija u pogledu izravnih stranih ulaganja (FDI) do 1995. godine i to zbog rata i neizvjesnosti oko ulaganja • Najviši je neto pritok FDI zabilježen u 1999. godini zbog prodaje dijela hrvatskog telekoma • Razlozi usporavanja pritoka FDI: • Smanjenje interesa stranih ulagača za Hrvatsku • Teškoće pri prodaju nekih objekata strancima • Recesija na početku 21. stoljeća GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  38. inozemni je kapital ulazio ukapitalno-intenzivne djelatnosti, pri čemu se, u pravilu, brzo oslobađao viška zaposlenih • izravna inozemna ulaganja ulazila su samo u one industrijske grane ili djelatnosti koje suosiguravale dobit i/ili tržište i lokacijske prednosti • manji dio ulaganja bio je u funkciji povećanja izvoza GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  39. Inozemna izravna ulaganja Hrvatska GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  40. Inozemna izravna ulaganja Zemlje usporedivih značajki, 2005. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  41. Inozemna izravna ulaganja po stanovniku u odabranim tranzicijskim zemljama, 1993.–2005. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  42. Inozemna izravna ulaganja u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  43. Inozemna izravna ulaganja u RH 1993 - 2006 (14.237,5 million EUR) 2006. (2.837,5 mil. EUR) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  44. Inozemna izravna ulaganja u RH 1993. - 2006. (11.521,7 mil. EUR) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  45. Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007. Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.

  46. DEFICIT PLATNE BILANCE I INOZEMNO ZADUŽIVANJE • u 1995. godini u Hrvatskoj nastupa iznimno visok deficit u iznosu od 1,7 milijardi US$, koji je kulminirao u 1997. u iznosu od 2,3 milijardi US$ • danas, kada se kapital relativno slobodno kreće preko granica, zemlje mogu imati deficit u tekućoj platnoj bilanci, a da se to bitnije ne odrazi na njenu međunarodnu ekonomsku poziciju • koliko dugo deficit može egzistirati ovisi o tome kako su inozemna sredstva bila iskorištena • u Hrvatskoj bi trebalo stimulirati direktne plasmane stranog kapitala • veliki javni infrastrukturni zahvati biti će vjerojatno u budućnosti jedina područja na koja bi trebalo usmjeriti “državne zajmove” GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  47. INOZEMNI DUG HRVATSKE PREMA DOMAĆIM SEKTORIMA • INOZEMNI DUG Hrvatske se u promatranih 6 godina više nego udvostručio • ukupni dug Hrvatske u 2000. godini iznosi 57,7% BDP-a • Jedan dio inozemnih kredita uložen u infrastrukturne objekte tek indirektno donosi devizni priljev • kod direktnih stranih investicija, opažamo da su neki strani investitori investirali u proizvodnju roba koje služe isključivo domaćem hrvatskom tržištu GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  48. Inozemni dug RH prema sektoru dužnika GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  49. Pokazatelji inozemne zaduženosti GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.

  50. Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2006. Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007. Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.

More Related